Citadela Nova približit će Sveučilište široj javnosti

U Polivalentnoj dvorani Providurove palače, Sveučilište u Zadru predstavilo je idejna rješenja projekta Citadela Nova. Projekt je to rekonstrukcije i dogradnje radioničkog dijela stare Tehničke škole u koji se Sveučilište upustilo nakon uspješne provedbe projekta obnove stare Tehničke škole, realiziranog iz prošlog ITU mehanizma. Na predstavljanju su sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, arhitekti Nikola Bašić i Zvonimir Bušić, te Irena Kozulić, voditeljica Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija.

Most između kampusa

Rektor Faričić pozdravio je sve prisutne i zahvalio Gradu Zadru i Zadarskoj županiji na dodjeli zgrade na korištenje.

– Prije 150 godina u našem gradu živio je vizionar Paško Bakmaz koji je odlučio izdvojiti sumu novca iz svoje stečevine te je ostavio novac za izgradnju jedne škole. Trebalo je proći još 30 godina dok dođe do prve realizacije te vizije, do objekta stare Tehničke škole. Ovu obnovu zgrade koju smo realizirali iz prvog ciklusa ITU mehanizma, participirao je Grad Zadar i obnovili smo ju zahvaljujući činjenici da nam je Zadarska županija dodijelila zgradu na trajno korištenje, na čemu smo im izrazito zahvalni. S time priča o rekonstrukciji i nadogradnji kompleksa nije stala, jer je nekad davno bio podignut dio radionice, dio koji je ostao zapušten. Stjecajem okolnosti i taj dio prostora prepušten je na upravljanje Sveučilištu, kazao je Faričić dodavši kako je obnova ovog prostora izrazito važna za cijelu zajednicu.

Foto: Mislav Klanac/Akademik Nikola Bašić i rektor Josip Faričić

– Ovaj projekt nam je jako važan jer smo mi deficitarni s prostorom, pošto smo u nekim lokacijama čak i podstanari. Prošla su vremena sveučilišnih kampusa koji su bili ograđeni, prostora u kojima su se susretali samo profesori i studenti. Sve više se radi na tome da postoji veća interakcija između te zajednice i društveno-gospodarske zajednice. Sveučilište je mjesto prenošenja znanja, mjesto gdje ćemo ideje razmjenjivati i implementirati u civilno društvo i u razne kulturne programe i sadržaje, razne oblike gospodarskih aktivnosti. Vidjeli smo da nam naš Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija jako mnogo pridonosi da dotaknemo različite sfere društveno-gospodarske zajednice. S druge strane, Centar za strane jezike izvrsno je smješten između starog i novog kampusa i zbog toga što svi studenti koji studiraju trebaju razvijati i svoju jezičnu kompetenciju. Imamo široku ponudu, a kao primjer imamo program hrvatskog jezika za osobe hrvatskog podrijetla, ali ga ne govore. Naravno, imamo i druge aktivnosti i to su neke dvije relacije u kojima uspostavljamo most između novog i starog kampusa, ali i sa svima drugima, kazao je Faričić.

Dva sveučilišna centra

Projekt obnove drugog dijela stare Tehničke škole je u fazi javnog savjetovanja i javne nabave za tim koji će raditi izvedbeni projekt, a na temelju kojeg bi trebala biti ishodovana građevinska dozvola.

– U drugom ciklusu ITU mehanizma, kojim je obuhvaćeno zadarsko urbano područje, predviđeno je negdje oko 5 milijuna eura. To je strateški dokument koji nema konkurenciju u toj niši i računamo na taj novac, zato što je zadarsko urbano područje dobilo tu alokaciju u kojoj je tih 5 milijuna eura sastavni dio. Sadašnja procjena je 8 milijuna eura, a mi trebamo osigurati i preostali iznos, što znači da ćemo morati koristiti i neke druge oblike financiranja. Što će se događati u ovih sljedećih godinu dana, teško je reći, ali nadamo se da će se ovo realizirati što prije, istaknuo je Faričić.

Foto: Mislav Klanac/Nazočni na predstavljanju projekta daljnjeg uređenja prostora stare Tehničke škole

Kozulić je navela kako će u ovom prostoru stare radionice biti smještena dva sveučilišna centra, Centar za strane jezike i Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija.

– Taj prostor nije predviđen samo za ta dva centra, već je predviđen za sve sveučilišne strukture i na raspolaganju je široj lokalnoj zajednici. Jako je važno da se i taj drugi dio kompleksa obnovi i privede kraju, da zaživi. Na projektu Citadela Nova smo u konstantnoj komunikaciju s konzervatorima, pošto smo dužni napraviti procjenu utjecaja na kulturnu baštinu, koja je nužna jer se projekt nalazi u buffer zoni između bedema koji su pod zaštitom UNESCO-a. Dosta toga je napravljeno, a oni koraci koji slijede su dugotrajni i iziskuju veliku pozornost. Teško je reći koliko će sve skupa trajati, ali vjerujem kako ćemo biti učinkoviti. Svakako ćemo dati sve od sebe, kazala je Kozulić.

Foto: Mislav Klanac/Irena Kozulić, voditeljica Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija

Uklopljenost u okolinu

Nikola Bašić i Zvonimir Bušić predstavili su projekt Citadela Nova. Bašić je nazva ovaj projekt svojevrsnom recepcijom na ulasku u grad.

– Ovom projektu pristupio sam s dozom respekta, gotovo straha. Ovo je područje bliskog kontakta koji uživa svjetsku zaštitu i trebamo promišljati nešto novo što mora nastati u gradu, a što mora pratiti i urbanu kulturu. Ova lokacija je stoga iznimno zahtjevna i delikatna, ima svoju povijest, povijest interesa i sadržaja. Stjecajem okolnosti Sveučilište ima pravo gradnje na tom prostoru, a što predstavlja šansu da se Sveučilište u prostoru grada u prisutni u svojoj misiji koja govori o inkluziji sa svojom zajednicom, kazao je Bašić dodavši kako sa stajališta urbanizma, ova lokacija djeluje kao neki tris povezivanja Novog kampusa, matične zgrade i ovog novog prostora koji ih povezuje, ali i po poziciji predstavlja recepciju sveučilišnog grada koja će biti dostupna svima građanima.

Foto: Luka Jeličić

Na prezentacijama je bilo vidljivo kako će obnovljen dio radionice biti vizualno dobro uklopljen u okolinu, ali suvremeno opremljen sa solarnim panelima dok će pročelje biti ozelenjeno, na neki način poveznica između dva bedema. Zamišljeno je da studenti uče i održavaju te zelene strukture koje se sve više pojavljuju u arhitekturi.

Arhitekt Bušić kazao je kako je ovo uzbudljiv projekt na kojem su već dugo radili, a koji će biti na korist zajednici.

– Naziv Citadela Nova odnosi se na urbanu morfologiju i neposredno okruženje, ali i na sadržaje koje Sveučilište ima. Prostorno bogatstvo događa se u prelijevanju etaža koje služe kao višenamjenski prostori kao predavaonice, coworking prostor, prostor za relaksaciju studenata, izložbeni prostor. Namjera je Grada, da se jednom promjene i prometni režimi u tom dijelu, da se parterno te tri ulice obrade na način na koji je to napravljeno na Muraju, da se pješacima ostavi još više prostora. U ovom slučaju, za promet bi ostala samo Ulica Šime Vitasovića. Što se tiče zgrade, tri etaže komuniciraju preko tri vertikalne jezgre, a glavna jezgra su stubište i dizalo u sredini zgrade. Druga vertikala je višenamjenska, a namijenjena je ne samo korisnicima nego i svim posjetiteljima jer je namjera da bude sve više u javnom režimu, za različite aktivnosti, zaključio je Bušić.