Četvrtak ima smisla zbog "Plodova"

U sklopu 30. obljetnice Zadarskog lista i njegov specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora obilježava svoj jubilej – 20 godina izlaženja. Kako je i zašto pokrenut?

– Povod je pomalo bizaran. Jer, kad sam od vodstva Tankerske plodvidbe, tadašnjeg većinskog vlasnika našeg lista, konkretno od tadašnjeg glavnog direktora Jose Magaša pa mogu reći i vlastitom voljom raspoređen na dužnost savjetnika direktora i glavnog urednika Zadarskog lista, odjednom sam se našao u situaciji da praktički ne trebam ništa raditi. Kako? Zašto? A, eto, potvrdila se stara izreka da pametnima savjeti na trebaju. A ostalima ne koriste. Nenaviknut na život bez adrenalina i redakcijske vreve pokrećem specijalizirani prilog za poljoprivredu, ribarstvo i okoliš Plodovi zemlje i mora s ciljem da povezujemo znanost, struku i praksu – ribare i težake. Prvi broj Plodova zemlje i mora pojavio se 14. siječnja 2004. godine i od tada, najprije subotom, a poslije svakog četvrtka donosi aktualnosti iz ribarstva i poljoprivrednih djelatnosti, kaže Nedjeljko Jusup.

U prvom broju izvorno je objavljen prvi projekt Vinske ceste Zadarske županije.

OD PRVOG BROJA

U Plodove se od početka uključuju poznati agronomi i vrsni autori – sveučilišni profesori prof. dr. sc. Ante Kolega Bage i prof. dr. sc. Anđelko Vrsaljko, mr. sc. Marijan Tomac, mr. sc. Neven Bosnić, dr. sc. Lav Bavčević, mr. sc. Tomislav Vodopija, dr. sci. Vlasta Franičević, prof. Joško Gatara te agronomi Savjetodavne služne Zadarske županije Zdravko Bušić, Gordana Dragun, Ana Grgas, Zvonimir Vlatković, Miroslav Andrić, Ivan Šimičević… Neki od njih i danas surađuju u Plodovima. Od novinara u prilogu su se specijalizirali Ante Vidović, koji je u međuvremenu napustio novinarstvo i postao grafički dizajner te Ivan Stagličić, tada novinar i urednik u Zadarskom listu. Novinari i stručni suradnici odlaze i dolaze, mijenjaju se, a Plodovi zemlje i mora idu dalje i na stručno popularan način iz tjedna u tjedan u svojim prilozima potiču razvitak regionalnog i nacionalnog poljodjelstva i ribarstva, posebice maslinarstva i mljekarstva/sirarstva. Ukus čitatelja slijedila su i povjerenstva koja dodjeljuju priznanja pa je Prilog plodovi zemlje i mora već više puta nagrađivan na međunarodnim manifestacijama. Na Noćnjaku 2012. održanom u Biogradu na moru dobili smo Zlatnu plaketu.

Ana Grgas jedna je od agronomistica koja je surađivala u Plodovima

“Plodove čitaju i seljaci, poljoprivredni proizvođači i sveučilišni profesori, kućanice i poduzetnici. Novine su to koje su na vrlo uspješan način spojile proizvodnju, struku i znanost. Čestitam im na priznanju koje su zasluženo dobili”, riječi su danas pokojnog Joška Niskote, tadašnjeg predsjednika Zadružnog saveza Dalmacije, koji je pokretač Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Mediterana – Noćnjak

Potom u Splitu na manifestaciji “Maslina 2014” Povelja “Dr. Pavle Bakarić” koju sam primio iz ruku tadašnjeg predsjednika RH dr. Ive Josipovića, pa iste godine meni osobno Zadružni savez Dalmacije na Međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara održanoj u Zadru dodjeljuju Zlatno pero… Zlatno pero Noćnjaka 2014. meni i Zlatno pero Sabatine 2017. našem fotoreporteru Arifu Sitnici, koje nam je dodjelio Zadružni savez Dalmacije, samo je logičan slijed, potvrda prethodnih priznanja našim Plodovima. Lagao bih kad bih rekao da priznanja ne gode, pogotovo što znam da ima podosta kolega, vrsnih agronovinara, koji svojim radom zaslužuju “Zlatno pero”, priča Jusup.

Prilog je dobio i brojna priznanja

– Plodove sam uređivao punih 18 godina i kada su postali punoljetni povukao sam se i prepustio ih mlađima od sebe. Moj odlazak koindicira i s 1. travnja 2022. godine kada izdavač Zadarskog lista postaje riječka novinska tvrtka Novi list d.d. Bitno je da Plodovi zemlje i mora idu dalje, da ih nastave čitati maslinari, ribari i težaci, poljoprivredni proizvođači i sveučilišni profesori, kućanice i poduzetnici, svi koji, unatoč svim nepovoljnim okolnostima, žive od svoga rada. Jer, živjeti danas od svoga rada – to je najveći uspjeh i priznanje. Sve zajedno pridonijelo je da Zadarski list četvrtkom, kada u njemu izlaze Plodovi zemlje i mora, biva rasprodan. “Četvrtak ima smisla zbog Plodova”, rekao je poznati projektant i vinar Stjepan Vučemilović, svojedobno jedan od brojnih suradnika ovog priloga, prisjeća se pokretač priloga.

NAJULOV

Od samog početka, dvadeset godina, u prilogu objavljuje se i natječaj za Najulov, proglašavaju se najuspješniji ribolovci popularizirajući tako ribolov, posebno održivo ribarstvo i odgovoran odnos prema moru. To se definitivno može smatrati svojevrsnim rekordom, jer održavanje takvog kontinuiteta u tiskanima medijima zahtijeva poseban napor i iznimno visoku razinu organizacije. Naravno, kao i u većini sličnih događanja, površni gledatelji i pratitelji vide samo finale, proglašenje pobjednika i Feštu od vina i bakalara pri čemu ispuštaju iz vida da je cijelu godinu prije te fešte trebalo polako, tjedan po tjedan slagati ulove i tek na kraju godine, po zaključenju natječaja formirati plasmanske liste prema ranije utvrđenim kriterijima.

Dino Bajlo s tabinjom teškom 4,4 kilograma

– Natječaj zadarskog lista Najulov smo pokrenuli s ciljem populariziranja športskog ribolova, ali i podizanjem svijesti za odgovoran odnos prema moru. Ideja koja nas je nosila i pratila od početka, bila je da ribolovci tijekom cijele godine, aktivno svoje ulove prijavljuju na ovaj natječaj. I što je najljepše, to smo i postigli. Naši su ribolovci svih ovih godina, svojim ulovima konstantno potvrđivali da u našem moru ima ribe i da je oni znaju uloviti. Bilo je ulova kakve možda ni Hemingway ne bi uspio opisati. A u “Plodovima zemlje i mora” su na stručno popularan način svi ti ulovi opisani i fotografirani zajedno s uspješnim ribolovcima, govori Nedjeljko Jusup. Prvi stručni suradnik za Najulov je bio Josip Gatara, a od 2013. godine sve u svezi Najulova vodi Boris Bulić. Inače je uz njih cijeli niz godina sve te ulove pratio i stručni ocjenjivački sud u sastavu prof. dr. sc. Ante Kolega, dr. Lav Bavčević, dr. Neven Bosnić, meštar od panule Joško Radman, te do prije dvije godine, kao urednik Plodova zemlje i mora i Nedjeljko Jusup. Današnja postava ocjenjivačkog suda u sastavu dr. Lav Bavčević, dr. Neven Bosnić, mag. ing. morskog ribarstva Dubravko Pejdo, meštar od panule Joško Radman, te Boris Bulić kao stručni suradnik imaju doslovno pune ruke posla u pažljivom selektiranju, još pažljivijem bodovanju i formiranju plasmanskih lista.

Mr. sc. Neven Bosnić bio je uključen od početka u stvaranje priloga i ocjenjivanje najulova

– I premda je danas, dosta toga u odnosu na prve korake, izmijenjeno, ključna pravila i ‘kostur’ ‘Najulova’ je ostao isti. Ulov koji ulazi u konkurenciju za natječaj ‘Najulov’ mora biti ostvaren sportskoribolovnim alatima i ulovljen na sportskoribolovni način, naravno, u okvirima Zadarske županije. Ulovljena riba mora biti precizno izmjerena pri čemu se na sve potencijalno sporne ulove izlazi na teren da bi se ‘Najulov’ potvrdio ili opovrgnuo u skladu s propozicijama koje prate ovaj natječaj, pojašnjava Boris Bulić, današnji stručni suradnik.

Boris Bulić

POLJOPRIVREDA

Poljoprivredne teme su uvijek pronalazile mjesto na stranicama Zadarskog lista i za vrijeme dok je djelovao kao tjednik, a potom i kao dnevnik, otkrio nam je poznati zadarski agronom mr. sc. Marijan Tomac koji s našim novinama surađuje od davnih dana.

– Još dok je Zadarski list djelovao kao tjednik u njemu sam pisao kao agronom, na poziv tadašnjeg glavnog urednika Nedjeljka Jusupa, s kojim sam prijateljevao. Prvi tekst je bio o rušenju bivše upravne zgrade Poljoprivrednog kombinata Zadar koja se nalazila na križanju Tuđmanove i Starčevićeve ulice u Zadru, a na kojoj je bila i ploča Stanku Ožaniću, utemeljitelju prve poljoprivredne škole u Hrvatskoj, koji je službovao i u Zadru. Ovu ploču je spasio tadašnji ravnatelj Poljoprivredne škole Ivan Paštar. Nedugo potom mi je urednik Jusup dao da pišem kolumnu “Skitnje okorjelog agronoma”, a tekstove mi je uređivala urednica Valentina Pletikosić, prisjeća se Tomac, dodajući kako je u tom razdoblju ponovno raslo zanimanje za poljoprivredom u Hrvatskoj pa tako u u zadarskom kraju, a počelo je i podizanje novih nasada, vinograda i maslinika.

– Budući da je Nedjeljko tada premješten na mjesto savjetnika novog glavnog urednika te je imao više vremena, u razgovoru sa mnom predložio je da se napravi prilog u kojem bi povezali sve poljoprivredne događaje u našim krajevima, kao i sve ono što se događa oko mora. Htio je da se sve te teme u novinama prezentiraju građanima na prilogu od osam stranica, a za pisanje je angažirao ugledne stručnjake iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede Gordanu Dragun, Anu Grgas, potom stručnjaka s područja ribarstva Lava Bavčevića… Svatko je od njih nešto pisao, no kroz godine su se zasitili pa su postupno odustajali, da bi se pojavili novi, kao što je mladi agronom Josip Pavlica. U prilogu su se objavljivali i meteorološki podaci koje je pisao Ivan Toman, ističe ovaj agronom koji je rekao kako su Plodovi uvijek bili vrlo čitani.

– Kad dođete u kafić četvrtkom i tražite Zadarski list nerijetko primijetite kako u njemu nema priloga, budući da ga je netko maknuo. Kad je moja snaha počela raditi na Puntamici u kafiću došao im je jedan dostavljač i pitao je li došao Zadarski list, a ona mu je odgovorila da je i dala mu je novinu, koju je prolistao. Došao je potom za pola sata drugi dostavljač koji je također pitao da mu se dade ova novina, a kad ga je dobio pitao je zaposlene u kafiću gdje je prilog Plodovi, budući da je prvi dostavljač očigledno ukrao prilog, kaže Tomac dodajući kako su se u Plodovima od prvog dana orijentirali da ni o kome loše ne pišu, već samo pozitivne stvari. I onda to ljudi vole, napominje.

AFIRMATIVNI PRILOG

– O slučajevima da je netko dobio državni poticaj, a nije novac koristio za namjenu za koju ga je dobio, neka se piše u drugim rubrikama u novinama. Želimo da prilog bude afirmativan, da govori pozitivno o poljoprivredi, što mi možemo napraviti, to je bila Nedjeljkova koncepcija koju sam i ja prihvatio. Poljoprivrednici nam pričaju i o problemima s kojima se suočavaju, ali se tada ne žele fotografirati za prilog, još uvijek su u strahu od nekakvog režima i nečeg što bi im se moglo dogoditi. Bilo je čak i slučajeva kad smo pisali o nekom koji je vrlo uspješan, da bi mu nakon toga došle inspekcije kako bi provjerile ima li sve prijavljeno. Državne službe su naše pisanje o tim uspješnim poljoprivrednicima zloupotrijebile, zbog čega se onda ti ljudi, osobito ako zapošljavaju radnu snagu, ne vole fotografirati, naglašava redoviti suradnik ovog priloga koji je rekao da tekstovi o ljudima u Plodovima potiču i njihove prijatelje da o tom pročitaju, ali ne samo oni, već i njihovi neprijatelji kako bi vidjeli što ta osoba za novine ima za reći.

Zdenko Huzjak sa zubatcem teškim 11,9 kilograma

– Bilo je, dakako, i više primjera kako su nam se sami poljoprivrednici javili kazujući kako su nešto uspješno napravili te da bi voljeli da se o tome napiše. No pronaći sugovornike, poljoprivrednike za tekst u Plodovima je postalo vrlo teško, budući da se u Ravnim kotarima više ništa na terenu ne događa. No ako ne mogu pronaći neku priču s poljoprivrednicima, u prilog stavim nešto stručno, obradim tematiku na jedan popularan način da ljudima bude interesantno. Prvenstveno idem na teren i pišem o malim poljoprivrednicima, a ne o velikima koji imaju dovoljno novca da se sami promoviraju. Pišem o našim mali OPG-ovcima, malim seljacima, da pokažem da njihov trud nije uzaludan. Nakon što o tome napišemo tim poljoprivrednicima, OPG-ovcima se jave kupci pa onda uspije nešto i prodati, čemu je prilog pridonio, zaključuje agronom Tomac.

Poticaj razvoju vinske scene

– Drugu godinu radim za Zadarski list, gdje vodim kolumnu Vinske kronike. Moje područje rada obuhvaća vinsku kulturu, a kroz kolumnu prenosim izvještaje o vinima, pišući o domaćim, ali i internacionalnim vinima i vinarijama od iznimnog značaja. Poseban fokus stavljam na podizanje svijesti o lokalnim vinima i vinarijama, čime želim pridonijeti razvoju vinske scene u zadarskoj regiji. Pisati za Zadarski list za mene znači mnogo jer mi omogućuje doprinos širenju vinskog znanja i edukacije u regiji koja se nalazi na uzletu vinskog svijeta. Velika je čast biti dijelom ovih novina koje već 30 godina povezuju i obogaćuju našu zajednicu te ostavljaju trajan trag u baštini Dalmacije i srcima ljudi, kaže autorica Vinskih kronika, Manuela Plohl.

Manuela Plohl