Broj ruševina u Zadru s osamdeset - pao ispod deset: 'Nažalost, postoje napuštene zgrade...'

Derutne, ruševne zgrade o kojima vlasnici ne vode brigu, ili se zbog raznoraznih imovinskopravnih odnosa nisu adekvatno zbrinule, a predstavljaju opasnost od urušavanja te opasnost za zdravlje stanara i okolnih objekata, polako postaju sve rjeđi prizor. Što zbog povećane potražnje za komadićem zemljišta u svrhu izgradnje novih stambenih blokova, što zbog angažmana Grada Zadra koji je tijekom proteklih godina izdvajao sredstva za uklanjanje ruševina.

Izvlači se maksimum

Naravno, nažalost, postoje napuštene zgrade i na samom Poluotoku sve od Kampo Kaštela preko Varoši. Međutim, s obzirom na to da se nalaze na kulturno-povijesnoj cjelini, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Robertino Dujela, kazao nam je kako su na tom području bitna rješenja inskpektora i konzervatora.

– Za ruševne zgrade na Poluotoku ključna su postupanja inspektorata i konzervatora. U tom dijelu komunalno redarstvo u pravilu i praksi evidentira možebitnu opasnost na javnoj površini i preventivno intervenira postavljenjem zaštite, kao prošlog ljeta u Rivnici. U ostalim dijelovima grada aktivno smo kontinuirano i konkretnije uključeni u uklanjanje ruševina, izvlačimo maksimum u rijetkim trenucima mogućnosti raspolaganja proračunskim sredstvima, naglasio je Dujela.

Grad Zadar je krajem studenog 2024. godine pokrenuo postupak jednostavne nabave za uklanjanje ruševina, a nakon provedene javne nabave odabrana je najpovoljnija ponuda ponuditelja Cibo promet. d.o.o.

– Ugovor je na 46.500 eura s uključenim PDV-om, a zadnje uklanjanje smo koncem 2024. godine imali na području mjesnih odbora Crvene kuće i Sinjoretovo. Izazov će zasigurno biti ruševina na lokaciji Ulice Franka Lisice, no izgledno je, i složit će se naši sugrađani, da je 30 i više godina napkon sazrijelo vrijeme da uklanjanje ruševina više ne bude komunalna djelatnost. Odnosno, da se s ciljem sanacije i otklanjanja neprihvatljivog stanja pokrene praksa utvrđena zakonskom regulativom pokretanjem postupaka prema vlasnicima tih nekretnina, kazao je Dujela.

Procedura

Prema zakonskim smjernicama ruševni objekti su ostaci zgrade koja je zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubila svoja svojstva zbog čega nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni, a koja se zbog toga ne rabi najmanje pet godina. Protokom vremena, takve građevine postaju prijetnja i opasnost za prolaznike, nerijetko dom zmijama i štakorima. Objektima kojima je predodređeno rušenje, uglavnom su zbog odsustva vlasnika koji neodgovorno raspolažu svojom imovinom dovedeni u takvo stanje, ili su vlasnici preminuli. Međutim, odredbom članka 52. Zakona o građevinskoj inspekciji propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku zemljišta, odnosno nositelju prava građenja, uklanjanje ruševne zgrade, te određuje rok i upozorava vlasnika da će se izvršenju rješenja putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju, te da će se izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika. Odredbom istog članka određeno je da se rješenje o uklanjanju ruševine izvršava putem treće osobe po njegovoj pravomoćnosti.

Pročelnik Dujela nam je potvrdio kako se, ukoliko nema suglasnosti vlasnika, pokreću upravno-pravni postupci koji u pravilu završavaju pred Upravnim odnosno Visokim upravnim sudom. Dujela nam je također istaknuo kako su prije 15. godina imali preko 80 lokacija koje je bilo potrebno sanirati, dok je danas, kako kaže, riječ o jednoznamenkastom broju.