Berislav Štefanac o nalazištu na Rivi: Može se očekivati još sličnih nalaza prema Sveučilištu

Svaki pokušaj građevinskih radova u Zadru, naročito u njegovom starom dijelu u skoro sto posto slučajeva završava arheološkim otkrićima. Takva je teza potvrđena i tijekom radova na parternom uređenju rive, gdje su građevinski radnici prošlog tjedna naišli na ostatke kuće iz 19. stoljeća, jedne od onih koju poznajemo sa starih razglednica prekrasnog Zadra koji je, nažalost, zauvijek nestao u savezničkom bombardidanju.

Masivan zid proteže se na potezu od 15-ak metara, a pripada zgradi Trigari u kojoj se nekad nalazila pošta. Poštanska kuća izgrađena je oko 1875. godine, a zadarski su arheolozi na terenu, predvođeni muzejskim savjetnikom Muzeja antičkog stakla, Berislavom Štefancem, otkopali nekoliko podrumskih prostorija.

Radovi na parternom uređenju rive inače su počeli sredinom studenog, a predviđeni rok završetka radova je sredina travnja 2024. godine. Obuhvat ovog projekta odnosi se prvenstveno na uređenje pješačkih staza i ovalnih cvjetnjaka unutar zelenog pojasa Obale Petra Krešimira IV. te biciklističke staze u sklopu nogostupa uz obodnu prometnicu.

Pitanje je koliko će pronalazak ovih arheoloških ostataka usporiti same radove na parternom uređenju, a prema riječima arheologa Štefanca, možemo očekivati nove slične nalaze kako se radovi budu kretali prema zgradi Sveučilišta.

Otkopan dio podrumskih prostorija

– Posljednjim se zahvatima na gradskoj infrastrukturi otkrio dio temelja takozvane Poštanske palače iz druge polovine 19. stoljeća. Sami su ostaci samo mali dio trokatne zgrade Trigari koja je stajala na tom dijelu današnje rive uz Trg Laureanu, kaže Štefanac te dodaje kako Zadrani mogu očekivati još sličnih nalaza na ovom potezu rive.

Od stataka kuće Trigari na potezu od 15 – ak metara otkriveni su ostaci masivnih zidova i njihova debljina varira od 70 do 100 centimetara. Pronađene su dvije podrumske prostorije koje su bile nadsvođene.

– Što se tiče arhivskih nalaza koji nam mogu pomoći u rekonstrukciji povijesti ove nekretnine, sama se njezina puna konstrukcija najbolje vidi na starim gradskim razglednicama. Otkopali smo tako nekoliko podrumskih prostorija, a za dvije vjerujemo da su služile kao vodospreme.

Od ostalih nalaza, koji se ne vezuju izravno za samu nekretninu, važno je istaknuti i pronalazak male novovjekovne bočice od majolike s uzorkom pauna, koja je zaista predivna i predstavlja značajan i interesantan pronalazak, pojasnio je Štefanac, te dodao kako su arheolozi na terenu završili svoj dio radova i kako na scenu sada stupaju konzervatori, koji bi trebali izvršiti svoj dio posla i odlučiti kako dalje zaštiti pronađene ostatke.

– Arheološki nadzor koji mi vršimo sada se prebacuje dalje prema zgradi Sveučilišta, mi smo dokumentirali zatečenu situaciju na terenu, a ako je voditi se dosadašnjim ritmom ovog projekta, vjerujem kako će još nalaza pronaći svoj put do površine, zaključio je Štefanac.