Anušić iz Zadra poslao oštre poruke: 'Srbija se intenzivno naoružava, a nitko ne kupuje toliko oružja da bi njime vježbao'

Visoki državni dužnosnici, vojni zapovjednici, predstavnici Europske komisije i NATO-a te vodeći predstavnici hrvatskog i europskog obrambenog i sigurnosnog sektora okupili su se u petak u Zadru na međunarodnoj konferenciji »EU 4 Defence Readiness – Road Map to Future« koju su, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, organizirale dvije ključne organizacije hrvatske obrambene industrije – Agencija ALAN i Hrvatski konkurentni klaster obrambene industrije (HKKOI).

Iako je fokus skupa bio na širim europskim strategijama i jačanju kolektivne spremnosti, rasprava se brzo dotaknula i gorućih sigurnosnih izazova u neposrednom hrvatskom susjedstvu, a potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić iz Zadra je poslao oštre poruke i istaknuo da je retorika koja se ponovno čuje iz susjedne Srbije nevjerojatna, agresivna i vrlo neprijateljska.

Ravnoteža u okruženju

No, poručio je i da Hrvatska ima odgovor na vijest da Srbija ima hipersonične rakete koje imaju domet od 400 kilometara i za koje je sada već bivši srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao da može pogoditi svaki glavni grad u okruženju.

– Nabavili smo raketni sustav Chunmoo dalekog dometa, dužeg dometa nego oni, i vrlo će nam brzo stići. Ne želim da se rasprava svede na to tko ima veći domet, ali tako ćemo opet uspostaviti ravnotežu oružanih snaga u ovom okruženju, kazao je.

Osim južnokorejskog raketnog sustava Chunmoo koji ima domet od 500 kilometara i koji bi u Hrvatsku trebao stići u narednih godinu i pol dana, u roku od godine dana očekuje se i isporuka američkog raketnog sustava Himars.

Unatoč svemu, Anušić je istaknuo da ga ipak zabrinjava naoružanje kojim Srbija raspolaže ili će raspolagati vrlo brzo.

– Svjesni smo da Srbija posljednjih 10-ak godina intenzivno naoružava svoje oružane snage ofenzivnim sustavima. Nitko ne kupuje toliko naoružanja da bi ga imao ili da bi vršio vježbe jednom godišnje. Europa i svijet moraju drugačije pristupati i drugačije tretirati Srbiju, kazao je i naglasio da ne misli da je Hrvatska prva meta, ali da bi neke susjedne države mogle biti.

Ministar je zaključio da ne zna kako drugačije surađivati s takvim političkim establishmentom nego se pripremati za svaki scenarij.

Međutim, na europskoj razini najveću prijetnju danas ipak predstavlja Rusija. Kako je poručio Anušić, Europa se mora resetirati i početi štititi određene vrijednosti i temelje na kojima zapadni svijet počiva.

– Utjecaj ruske politike i generalno ruski utjecaj ušao je u previše vlada Europske unije. Taj utjecaj kreira ovaj kaos koji mi vidimo u EU, istaknuo je Anušić.

Val militarizacije

Suglasan je s njim i bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ranko Krivokapić koji je istaknuo da ne postoji vrijeme kada naša sloboda nije ugrožena te da je harmonija u odnosu među državama uvijek kratkotrajna.

– Mi koji smo mali, koji smo svježi u borbi za slobodu, nemamo istu razinu komocije kao veliki. Znamo i da oni koji imaju manjak demokracije u svojoj zemlji moraju izvoziti svoje probleme, kazao je Krivokapić i upozorio na to da je korupcija najuspješnija politika Rusije na Balkanu i Europi.

O sigurnosti se danas više ne raspravlja samo u teorijskim okvirima, kako je upozorio Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije ALAN. Ratovi i duboki geopolitički potresi pokrenuli su u zadnjih nekoliko godina povijesni val globalne militarizacije. U Europi se događa najveće jačanje obrambenih sposobnosti u posljednjih nekoliko desetljeća, vojni proračuni rastu u dvoznamenkastim postotcima, dok EU za obranu ubrzano otvara nove izvore financiranja i potiče ubrzan razvoj naprednih vojnih tehnologija.

U novim okolnostima, kako je upozorio Basarac, svaka država mora sama proizvoditi svoje oružje, a hrvatska obrambena industrija davno je, kako je istakao, prerasla lokalne okvire. U Hrvatskoj je, kako je kazao ministar Anušić, 208 tvrtki okupljeno oko jednoga cilja – učiniti hrvatsku obranu boljom i kvalitetnijom i pomoći našim saveznicima. To je, kako je istaknuo, prilika koju treba iskoristiti.

Značajno ulaganje

– Obrambena industrija doživljava veliku ekspanziju u cijelom svijetu, cijene naoružanja i opreme su u nekim slučajevima u zadnjih pet godina porasle desetostruko.To je prilika da se hrvatska obrambena industrija pozicionira kao mala, kompaktna i specifična obrambena industrija, kazao je Anušić i napomenuo da je samo prošle godine Ministarstvo obrane potpisalo ugovore vrijedne više od 200 milijuna eura s hrvatskim tvrtkama koje rade na unaprjeđenju hrvatske obrambene industrije, sigurnosti i obrambenih sposobnosti.

Hrvatska, kako je podsjetio, zadnjih nekoliko godina provodi prvu modernizaciju Oružanih snaga, u kojoj kao članica NATO-a napušta istočnu tehnologiju, kalibre i svu opremu koja nije kompatibilna sa zapadnom, a Hrvatska će vojska do 2030., a možda i do 2029. godine biti potpuno opremljena i spremna za sve ono što danas moderna tehnologija zahtijeva od oružanih snaga.

– Moramo učiti iz sukoba u Ukrajini, rat danas izgleda drugačije nego li je izgledao u vrijeme Domovinskog rata, kazao je Anušić i istaknuo da ta razlika zahtijeva prilagodbu Oružanih snaga, novu tehnologiju i nova znanja.

Iako treba računati na saveznike, ako sami ne budemo spremni imati kvalitetnu obranu, onda ćemo sami sebi biti krivi, zaključio je Anušić naglasivši da to misli za svaku zemlju unutar EU.