Sveučilišni profesor Sven Marcelić održao predavanje o izbornim jedinicama

Zašto treba mijenjati izborne jedinice, tema je predavanja koje je jučer održao izv. prof. dr. sc. Sven Marcelića s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

– Postojeće izborne jedinice su nezakonite, a s obzirom da se Zakon poziva na Ustav koji kaže da svi imaju jednako glasačko pravo, trenutačno je rasprava o ustavnosti. Ustavni sud u više je navrata upozoravao kako Zakon o izbornim jedinicama krši to načelo, ali se ništa nije mijenjalo već 20 godina. Danas najveća jedinica, 9. izborna jedinica kojoj pripada Zadarska županija, je za trećinu veća od najmanjih do te mjere da četiri glasa u Zadru vrijede koliko dva u nekim dijelovima Slavonije i to je jasno nepoštivanje Zakona, kazao je Marcelić.

Nesporne izborne jedinice

Prezentirao je kako bi izgledale izborne jedinice kada bi se uzeo realan broj glasača u svakoj od njih, gdje bi se pokazalo kako bi dvije ili tri izborne jedinice trebale imati 14 mandata, a sve ostale od 12 do 16 mandata. Trenutačno postoji nesrazmjer broja birača i mandata u brojnim izbornim jedinicama.

– Kada bi projicirali izborne rezultate 2020. i 2007. godine razlike su gotovo nikakve, radi se o jednom mandatu razlike. Dok god imamo prag od pet posto rezultati su vrlo slični. Tek kada se prag za prelazak spusti na tri posto veće stranke gube mandat ili dva, a manje stranke ulaze u sastav Sabora. Ono što je jasno je da postojeće izborne jedinice ne bi trebale postojati, objašnjava sociolog Marcelić.

Okrupnjavanje

Prijedlozi promjena izbornih jedinica koji su se nudili, od Gonga do udruge U ime obitelji, donose slične rezultate. U Zakonu stoji kako izborne jedinice moraju poštovati granice lokalne samouprave, posebno gradova, a primjerice, u Zagrebu isti kvart podijeljen je na dvije izborne jedinice.

Marcelić je iznio na koji način bi se uvele promjene.

– Ideja je okrupnjavanje nekih županija koje bi se pretvorile u izborne jedinice. Najčešće su prijedlozi da četiri dalmatinske županije budu jedna jedinica, potom da pet slavonskih županija također budu jedna jedinica, da grad Zagreb bude jedna izborna jedinica, kao i da Istra, Rijeka i Lika također ulaze u sastav jedne izborne jedinice. Prijedlozi se jedino razlikuju kako formirati izborne jedinice na sjeveru Hrvatske, Zagorje, Međimurje, Bjelovarsko-bilogorsku županiju do Karlovca i Siska. Međutim, interesantno je da bi i tada rezultati bili gotovo isti, pa nema političkog razloga da se to mijenja. Političari o tome govore, a ako se želi ići u izmjene Zakona o izbornim jedinicama, sada je pravi trenutak jer je do sljedećih izbora ostalo dvije i pol godine, naglasio je Marcelić, dodavši kako trenutačni Zakon nikom ne daje prednost, dok je istovremeno netransparentan.

Predavanje je održano u sklopu nove sezone ciklusa Javne sociologije koji se održava u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.