Foto: Mate Komina
Povodom Dana disleksije, u Gradskoj knjižnici Zadar održana je panel rasprava pod naslovom »Poteškoće u učenju – snaga drugačijeg načina razmišljanja«, u organizaciji udruge »Lampica«.
– Kroz udrugu je tijekom godina prošlo mnogo djece. Neka od njih danas su već završila fakultete, dok su roditelji onih koji tek započinju školski put sada među najaktivnijima u udruzi.
Djelujemo isključivo volonterski, zahvaljujući entuzijazmu i predanosti članova koji svoje vrijeme i znanje ulažu iz iskrene želje da pomognu drugima, kazala je Selma Ćubara zahvališvi stručnjakinjama na podršci i sudjelovanju, bez kojih, kako ističe, njihov rad ne bi bio moguć.
Prvi signali
Uvodna rasprava otvorena je pitanjem koji su to prvi signali koje je važno prepoznati i kada je pravo vrijeme za potražiti stručnu pomoć, odnosno što učiniti kada problem ne leži u djetetu, nego u roditeljskim očekivanjima koja ga pokušavaju ukalupiti.
Među sudionicama panela bile su i dugogodišnje članice udruge »Lampica«, čije iskustvo i predanost čine važan dio njezina rada. Među njima se posebno istaknula Deniza Marasović, logopedinja s više od 30 godina iskustva u radu s djecom od vrtićke do školske dobi, kao i u privatnoj praksi, koja je s udrugom povezana od samih početaka.
Tijekom svoje bogate karijere pomogla je stotinama mališana u razvoju govora i komunikacijskih vještina, ostavljajući prepoznatljiv trag u zajednici.
Govoreći o disleksiji, Marasović je istaknula koliko je važno sagledati situaciju iz perspektive roditelja djeteta koje je, primjerice, iznimno inteligentno, talentirano za sport ili glazbu, pa ga okolina doživljava kao darovito i bez teškoća.
Ipak, iza takve slike, upozorila je, često se krije disleksija, poteškoća koju nije lako prepoznati jer dijete svojim izraženim sposobnostima u drugim područjima uspješno prikriva izazove s kojima se suočava.
– Kada dijete krene u školu, roditelji ga često šalju s uvjerenjem da je sve u redu – pametno je, snalažljivo pa vjeruju da neće imati poteškoća. No, dijete ubrzo počinje pokazivati znakove frustracije. Na kraju koristi svoj intelekt kako bi »pokrpalo« praznine – pamti puno na satovima, ulaže više truda nego što bi trebalo.
Mnogi takvi učenici postižu odličan uspjeh, ali uz daleko više napora od svojih vršnjaka. Upravo ta dobra, poslušna i vrijedna djeca razviju tehnički dobru razinu čitanja, ali bez dubljeg razumijevanja pročitanog. I tada se, nažalost, često zaključi da nisu koncentrirana, da su lijena ili nezainteresirana.
A to je najgore – kad dobro dijete dobije etiketu »lijenoga«. Roditeljima bih poručila, ako dijete već u prvom razredu ne pokazuje radost prema školi, ako mu učenje traje znatno duže od vršnjaka, iako uredno savladava gradivo, to je već prvi znak da nešto nije u redu.
Takve stvari treba uočiti i ispraviti najkasnije do drugog razreda. Bolje je »puhati na hladno nego se opeći«, kazala je logopedinja te istaknula kako se treba javiti stručnjaku na prve sumnje.
Iskustva i dijalog
Marasović je dodala kako se osviještenost o tom problemu posljednjih godina znatno povećala, ali da sve i dalje počinje s razumijevanjem i informiranošću.
– Ključnim smatram ulogu učitelja i roditelja, koji prvi primjećuju teškoće i reagiraju na vrijeme. Biti informiran roditelj ili učitelj temelj je svakog dobrog pristupa. Zahvaljujući boljoj suradnji škola, logopeda i udruga poput Lampice, rana intervencija danas je brža i učinkovitija, istaknula je Marasović te poručila da dijete nikada ne treba poistovjećivati s teškoćom.
– Ne smijemo stavljati znak jednakosti, primjerice – »Marko jednako disleksija«. Trebamo istaknuti njegove sposobnosti i talente te na njima graditi. Jer kad dijete stalno suočavamo s onim što ne može, ono što može ostaje u sjeni, istaknula je Marasović.
U raspravi su sudjelovale i Đurđica Jurjević, prof. psihologije, Duška Perić Krpeljević, mag. logopedije, Lana Piasevolli, učiteljica razredne nastave, Mihaela Đuranec, mag. logopedije te Leana Tudorović, prof. povijesti i dipl. arheologije. Svaka od njih unijela je u razgovor dio svog stručnog iskustva i pogleda na temu, čime je panel dodatno obogaćen i zaokružen.
Publika je imala priliku čuti različite pristupe, konkretne primjere iz prakse i razmijeniti iskustva s onima koji svakodnevno rade s djecom koja uče na drugačije načine. Upravo je takav dijalog, između stručnjaka, roditelja i nastavnika, ono čemu je ovaj susret i bio posvećen.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
Velika pobjeda
Veliki uspjeh hrvatskih malonogometaša na Socca svjetskom prvenstvu: Hrvatska u polufinalu SP-a ide na Brazil, Nino Jurjević Adžić zabio Grcima
Hrvatska
Istraga još traje
Što je izazvalo katastrofalni požar kod Omiša? Istražitelji pregledavaju desetke snimki i čekaju nalaze vještaka
Zadar & Županija
Zadarskim ulicama
Oldtimeri zavladali Kalelargom: Jubilarni rally „100 kilometara Zadra“ povezao gradsku povijest i automobilsku baštinu
Hrvatska
Ekološki alarm
Građanske inicijative upozorile na brojne crne točke: „Sustav gospodarenja otpadom mora se mijenjati“
Zadar
ĐIR PO GRADU
FOTO Zadarska špica opet je bila krcata, pogledajte fotke
Crna Kronika
Dobio kaznu
SVE JE TO OD VOTKE Uzbekistanac pijan završio na zadarskoj Hitnoj pa psovao policajca
Zadar
DRAMATIČAN TRENUTAK
‘JOŠ SAM U ŠOKU’ Majka s djetetom doživjela šok kod Supernove: ‘Gospođa mi još…’
Zadar
‘ZA OVO MORAŠ BITI DNO DNA’ Prizor sa Smiljevca razbjesnio Zadrane: ‘Nepojmljivo mi je…’
Crna Kronika
kod trgovačkog centra
Policija objavila detalje teške nesreće u Zadru: 74-godišnjak udario dijete i dječja kolica
Županija
REPORTAŽA