Segarić: Poslovno ujedinjeni poljoprivrednici imaju veću konkurentnost na tržištu

Zadarska županija već godinama se profilira kao najribarskija hrvatska županija. Zahvaljujući investicijama u infrastrukturu i nove tehnologije, na najbolji mogući način može iskoristiti svoje prirodne blagodati i geografske potencijale za razvoj ribarstva i marikulture te poljoprivrede, i to posebice ekološke. Kada je o održivoj poljoprivredi riječ, cilj je poticati i razvijati proizvodnju koja je temeljena na znanju i iskorištavanju obnovljivih prirodnih resursa. Zadarska županija kroz svoje programe i projekte kontinuirano ulaže u poljoprivredu, a cilj im je aktivirati do sada zapuštena poljoprivredna zemljišta i tako riješiti dva goruća problema odjednom – povećati poljoprivrednu proizvodnju i osigurati bolju zaštitu od šumskih požara kroz kultivaciju i obradu zemlje. S druge pak strane u novootvorenom će se Poljoprivredno-edukativnom centru, koji se gradi u Zemuniku Donjem, održavati brojne edukacije i primjeri iz prakse za buduće mlade poljoprivrednike, spremne uhvatiti se u koštac s ovom gospodarskom granom koja je, unatoč svojoj strateškoj važnosti, u sve težem položaju.

Završetak radova

Sve to, ali i mnogo više, ususret današnjoj konferenciji Zadarskog lista »Konkurentna i održiva poljoprivreda i ribarstvo« kazao nam je resorni županijski pročelnik Daniel Segarić, najavivši kako će radovi na budućem Poljoprivredno-edukacijskom centru u Zemuniku završiti do sredine ovog mjeseca, a otvorenje se planira odmah po ishodovanju uporabne dozvole koju očekuju do kraja godine.

– Koristi Centra bit će višestruke. Prvenstveno će biti korišten u edukativne svrhe, a za ostalo se misle provoditi različiti projekti s namjenom usavršavanja i širenja znanja o održivoj poljoprivredi. Po otvaranju PEC-a bit će predan AGRRA-i na upravljanje. Kako znamo da agencija redovito prijavljuje svoje projekte na nacionalne i međunarodne programe PEC će direktno biti obogaćen novim tehnološkim implementacijama i znanjima. Činjenica je da, prema službenim podacima, gotovo 90 posto poljoprivrednika nema završeno srednje ili visoko obrazovanje iz područja poljoprivrede te je i ideja ovog Centra bila da u takvom prostoru stvorimo mogućnost da se dodatno obrazuju te na takav način postanu konkurentni na tržištu, pojasnio je na početku pročelnik, dodavši kako je ideja i da u sklopu njega ured ima i Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu sa Sveučilišta u Zadru. Tako da će studenti i šira akademska zajednica biti direktno uključeni u obogaćivanje znanja.

– Osim sveučilišta, PEC će koristiti i Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića u Zadru. Učenici će dobivati teorijsko i praktično znanje, a time će se premostiti jaz koji je često prisutan u nedostatku novih teorijskih i praktičnih primjena znanja, dodao je Segarić.

Ulaganja u ribarsku infrastrukturu

Za razvoj ribarstva, kao i za svaki razvoj općenito, od presudne je važnosti kvalitetna infrastruktura, stoga su pokrenute aktivnosti za realizaciju ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta, a za što su sredstva osigurana kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo.

Marikultura je važan dio zadarskog gospodarstva

– Lučka uprava Zadar tim je sredstvima iz Uprave za ribarstvo resornog Ministarstva dogradila ribarske luke Gaženica i Vela Lamjana. Dobivena sredstva su bespovratna sredstva u stopostotnom iznosu, od čega je 75 posto sredstava bilo iz EU-a, a ostatak od 25 posto iz državnog proračuna, a ostvarena su putem Natječaja za dodjelu potpore. Navedeni radovi na izgradnji i modernizaciji ribarskih luka Vela Lamjana i Gaženica u proteklih pet godina ukupne vrijednosti 14,1 milijuna eura imali su za cilj, ne samo izgradnju osnovne lučke infrastrukture za potrebe ribarskih brodova, već i sve ostale prateće objekte i manipulativne površine koji omogućavaju brz i učinkovit postupak prekrcaja ribe i distribucije iste prema odredištima ili krajnjim kupcima. Skraćivanje vremena potrebnog da riba iz ulova dođe do svojih krajnjih odredišta zadržava kvalitetu same ribe te u konačnosti omogućava postizanje više konačne cijene, pojasnio je pročelnik, naglasivši kako se, pored poboljšanja odnosno ubrzavanja distributivnih procesa reduciranjem kritičnih točaka kod iskrcaja, važnost ovih projekta ogleda i u činjenici da je realizirana izgradnja zasebnih prostora i površina namijenjenih za razne aktivnosti ribara na kopnu poput popravka mreža, skladištenja ribarske opreme i slično.

Pomno realiziranim investicijama u ribarske luke stvorene su kvalitetne podloge ne samo za zadržavanje postojećih udjela ribara iz naše županije u ukupnom ribarstvu već i daljnjeg povećanja istih, dok će podizanje razine kvalitete opskrbnog lanca omogućiti postizanje viših cijena ribarskih proizvoda.

Zadrugarstvo u ribarenju

– Uz spomenute dvije, nova ribarska luka naći će svoje mjesto i u Biogradu, a za nju se trenutno izrađuje projektna dokumentacija odnosno Županijska lučka uprava Zadar u suradnji s Gradom Biogradom na Moru, najavio je Segarić.

Ribolovnu flotu Zadarske županije čini 446 plovila, što predstavlja 15,22 posto ukupne ribolovne flote RH, a u prošloj se godini u Zadarskoj se županiji iskrcalo 27,83 posto ukupnog iskrcaja ribe u RH. Od ukupnog iskrcaja ribe u Zadarskoj županiji 88 posto se odnosilo na malu plavu ribu – inćun i srdelu, odnosno 29,5 posto od ukupnog iskrcaja male plave ribe u RH.

– Potrebno je naglasiti da se ne evidentira sav ulov ribe, glavonožaca i drugih morskih organizama jer u ribolovnom naporu sudjeluju i brojni korisnici dozvola za rekreacijski i sportski ribolov koji zakonito mogu dnevno uloviti do pet kilograma ribe, kao i oni koji nemaju nikakve povlastice i dozvole za ribolov. Zadarska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva koje značajno doprinosi unaprjeđenju ribarstva na njezinu području. Jedna je od najistaknutijih ribarskih zadruga u RH ribarska zadruga »Omega 3« iz mjesta Kali, osnovana 2008. godine, zatim zadruga »Zadar« osnovana 2012. godine u Zadru te zadruga »Rivanj« osnovana 2014. godine, poručio je Segarić, podsjetivši kako zadruga svojim članovima osigurava otkup i prodaju ribe, trgovačko posredovanje na domaćem i stranom tržištu, nabavlja opremu i alate ribarstva, te pruža informacije o zakonskim i drugim promjenama vezanim za ribarski sektor.

– Zadruga omogućuje svojim članovima skupno djelovanje na hrvatskom i europskom tržištu ribe, što povećava konkurentnost samih članova. S time da su zadruge »Omega 3« i »Zadar« priznate kao i Organizacije proizvođača u ribarstvu. Takve organizacije imaju za zadaću osigurati boljitak svojih članova, za njih su predviđena znatna financijska sredstva, precizno su propisani uvjeti njihova djelovanja, obveze i mogućnosti i predstavljaju veoma važan mehanizam ZRP-a, rekao je pročelnik.

Klimatske promjene

Prokomentirali smo zato i zašto je zadrugarstvo tako rijetko kod poljoprivrednika i stočara. Uzimajući u obzir prosječnu veličinu i strukturu gospodarstava prema razredima korištene poljoprivredne površine i ekonomske veličine gospodarstava, poljoprivredna gospodarstva u Zadarskoj županiji mogu se okarakterizirati kao relativno mala, što značajno doprinosi manjoj konkurentnosti na tržištu, a time i slabijoj ekonomskoj održivosti poljoprivrednog gospodarstva.

Poljoprivredna gospodarstva u Zadarskoj županiji relativno su mala, ali imaju veliki značaj

– Zadrugarstvo može značajno pomoći poljoprivrednicima i stočarima u zajedničkom nastupu na tržištu na nekoliko načina – kroz zadrugu, poljoprivrednici mogu zajednički nabavljati sjeme, gnojiva, pesticide i druge potrebne resurse, što može smanjiti troškove i omogućiti bolje uvjete zatim zadrugarstvo omogućava poljoprivrednicima da zajedno promoviraju svoje proizvode, što može povećati prepoznatljivost brenda, kao grupa, zadrugari imaju veću pregovaračku moć s kupcima, distributerima i trgovinama. To može dovesti do boljih cijena i uvjeta prodaje. Kroz zadrugarstvo, poljoprivrednici i stočari mogu raditi zajedno na jačanju svoje pozicije na tržištu, što može dovesti do povećanja stabilnosti i profitabilnosti njihovih aktivnosti. Na žalost malobrojni su primjeri udruživanja poljoprivrednika na našem području i možemo samo poručiti da se ugledaju na ribare, rezimirao je Segarić.

Porast prosječne temperature zraka, klimatske promjene, sve nestabilnije vremenske situacije s dužim periodima suša i naglim promjenama s velikim količinama padalina i poplavama, značajno utječu na sigurnost poljoprivredne proizvodnje i sve više stanovnika diljem svijeta dovodi do klimatskog siromaštva.

– Više temperature mogu skratiti vegetacijsku sezonu i povećati stres kod usjeva. Određeni usjevi povrća i voća, mogu biti izrazito osjetljiviji na vrućine, što može smanjiti urod, a nepravilni obrasci oborina s kojima se susrećemo na našem području, odnosno velikim količinama kiše u periodu kad to nije potrebno za biljni uzgoj, rezultiraju sušama u tijeku ljeta te obilnim kišama u zimskom dijelu godine, objasnio je pročelnik.

Potpore poljoprivredi

Suše mogu otežati navodnjavanje, dok poplave mogu uzrokovati eroziju tla i štete na usjevima. Isto tako toplija klima može omogućiti širenje štetnika i bolesti koje ranije nisu bile prisutne, što dodatno otežava uzgoj i može zahtijevati korištenje pesticida a održavanje kvalitete tla postaje sve važnije. Mnogi poljoprivrednici u Zadarskoj županiji počinju implementirati održive poljoprivredne prakse, poput ekološkog uzgoja, kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i smanjili negativne učinke isto tako da Županija ima saznanja da počinju uzgajati i nove kulture koje su otpornije na promijenjene uvjete. Neki od njih odlučili su se za aromatično i ljekovito bilje ili pak pistaciju, dok su kulture poput maslina i vinove loze i dalje popularne, a poljoprivrednici istražuju nove sorte koje su otpornije na sušu i visoke temperature.

– Svake godine planiramo i rasporedimo otprilike 160.000 eura potpora za poljoprivredu i ruralni razvoj, što u zadnjih pet godina iznosi nešto više od 800.000 eura. Kad razrađujemo kriterije uvijek uzimamo u obzir prijašnje godine, pratimo prioritete, uzimamo u obzir trendove i potrebe poljoprivrednika. Što se tiče toga koliko Zadarska županija utječe i potiče poljoprivrednika s ovim potporama možda je najbolje govore rezultati vinara i maslinara na svjetskim natjecanjima te njihovi Zahtjevi za potporu kojih je svake godine sve više. Naše prioritetne skupine, koje smo stavili na sami vrh su mladi poljoprivrednici, poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom i poljoprivrednici upisani u registar poreznih obveznika koji ulažu u opremu namijenjenu preradi i direktnoj prodaji na poljoprivrednom gospodarstvu, kazao je Segarić.

No, iako poljoprivreda i ribarstvo rastu, izuzev otoka Paga, stočarstvo u našoj regiji nije razvijeno. Prije Domovinskog rata Bukovica i Lika su bila područja gdje je bilo razvijeno stočarstvo. Ratna zbivanja i smanjenje broja stanovišta na tim područjima dovelo je do urušavanja stočarske proizvodnje na tim područjima.

Stočarstvo u regiji

– U zadnjih desetak godina primjetan je trend povećavanja broja stoke, prvenstveno na gračačkom području i nadamo se da će se taj trend nastaviti. Radi se o ekstenzivnom ovčarstvu i govedarstvu za što su potrebne veće poljoprivredne površine, a toga u Lici ima. Na žalost, tu postoje određeni problemi u dodjeli državne poljoprivredne zemlje u zakup, ali vjerujem da će se ta prepreka što prije ukloniti kako bi se i taj sektor mogao dalje razvijati, dodao je Segarić.

U zadnjih desetak godina primjetan je trend povećavanja broja stoke

Marikultura je važan dio zadarskog gospodarstva. Jaka je to industrijska grana koja i dalje raste i širi se na nova ribogojilišta, kojih je najviše u saljskom akvatoriju. Zadarska županija među prvima je pokrenula aktivnosti oko uspostave Integralnog upravljanja obalnim područjem, procesa koji uključuje cjelovitu procjenu, postavljanje ciljeva, planiranje i upravljanje obalnim sustavima i resursima te predstavlja živi i kontinuirani proces za postizanje održivog razvoja.

– Kao stručna podloga za pokretanje procesa IUOP-u u Zadarskoj županiji, izrađena je Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije, čijim su uključivanjem u Prostorni plan Zadarske županije ostvarene pretpostavke za razvoj i investicije u sektoru marikulture. Na tom su temelju određena područja lokacija marikulture za svaki trenutno postojeći pojedini vid marikulture, pojasnio je Segarić. Zadarska županija je predvodnik ribarstva i marikulture u Hrvatskoj o čemu svjedoče niz pokazatelja. Akvakultura kao jedna od strateških gospodarska grana u Republici Hrvatskoj i dalje bilježi kontinuiran rast, kako u porastu proizvodnje tako i u porastu vrijednosti proizvodnje, a što je najviše rezultat rasta u marikulturi, posebice uzgoj bijele morske ribe i plavoperajne tune.

Nova promišljanja

– Ovakav promišljen i sustavan pristup rezultirao je činjenicom da se na području Zadarske županije proizvodi oko 66 posto od ukupne proizvodnje u akvakulturi u Republici Hrvatskoj, dodao je.

Ukupno je u našoj županiji proizvedeno svih vrsta u akvakulturi nešto više od 15.600 tona, dok je ukupna vrijednost godišnje proizvodnje preko 121 milijun eura. Kad govorimo samo o uzgoju bijele morske ribe tu je udio Zadarske županije još i veći te je gotovo 75 posto od ukupne proizvodnje u RH.

Ovim brojkama možemo dodati činjenicu i da je udio naše županije u uzgoju tuna gotovo polovica ukupnog uzgoja u RH, rezimirao je Segarić, dodavši kako je na državnoj razini u 2023. godini registrirano ukupno 139 uzgajivača morske ribe, od čega 21 na području Zadarske županije.

Ukupan broj uzgajališta morske ribe u Republici Hrvatskoj iznosi 403, od kojih se 48 nalazi u Zadarskoj županiji. Najveći broj uzgajivača u županiji bavi se uzgojem školjkaša i bijele ribe, dok se uzgojem tune bave dva uzgajivača od sveukupno 4 registrirana u cijeloj RH. Na području županije nalazi se i jedno mrjestilište, odnosno, jedan uzgajivač koji se bavi uzgojem riblje mlađi.

– Ako ovim podacima priključimo i podatke sektora ribarstva koji pokazuju da se oko 35 posto iskrcaja ulova događa u našoj županiji, onda s pravom možemo reći kako je Zadarska županija najribarskija. No, ovakvi rezultati nam nameću nova promišljanja i nove projekte, a to su kvalitetni projekti ribarske infrastrukture kroz koje nastojimo i ribarima i gospodarstvenicima koji se bave akvakulturom osigurati kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke, zaključio je Segarić.