Sabljar-Dračevac: Blagdanska depresija može zahvatiti bilo kojeg pojedinca

Osjećaj tjeskobe ili sniženog raspoloženja predstavlja gotovo neizbježan aspekt kod većine ljudi tijekom njihovog života. Međutim, dok neki doživljavaju radost tijekom blagdanskog razdoblja, drugi se suočavaju s izazovom blagdanske depresije. Razgovarali smo s Renatom Sabljar-Dračevac, predsjednicom saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, stručnjakinjom za područje psihijatrije, o prepoznavanju i suočavanju s izazovima blagdanske depresije te o tome kada je pravi trenutak za potražiti stručnu pomoć.

– Tijekom blagdanskog razdoblja često je fokus na obiteljskim odnosima, zajedništvu i sreći, što se nerijetko dodatno romantizira kroz idilične reklame. Međutim, osobe koje se osjećaju usamljeno često misle kako su svi drugi oko njih sretni, ali to je daleko od stvarnosti zato što je život uvijek satkan od uspona i padova.

Također, svemu tome pridonose i ekonomski izazovi, poput nedostatka financijskih sredstava, dodatno pridonoseći pojavi blagdanske depresije. Uz sve to, uoči prosinca sva ta umjetna svjetla, stvaranje blagdanske atmosfere i ubrzan tempo života mogu dovesti do osjetljivosti te izazvati tugu, razdražljivost, osjećaj praznine ili smanjen interes za aktivnosti koje su nekoć pružale užitak.

Bez obzira jesu li pojedinci sami ili nisu, podložni su utjecaju blagdanske atmosfere, što se može odraziti na njih da osjećaju tugu. Svemu tome dodatno pridonose kraći dani, manjak svjetla, oblačno vrijeme te općenito zimska sezonska dinamika za koju je karakteristično simbolično zatvaranje u sebe, objasnila je Sabljar-Dračevac.

Zatvaranje u sebe

Termin blagdanska depresija trenutačno nema preciznu klasifikaciju, ali dijeli sličnosti s drugim poremećajima, kao što su depresivne epizode ili sezonski afektivni poremećaj.

– Blagdanska depresija, kao oblik afektivnog poremećaja, pojavljuje se tijekom blagdana i može zahvatiti bilo kojeg pojedinca. Ima sličnosti s drugim dijagnozama, uključujući depresivne epizode i sezonski afektivni poremećaj. Karakterizira je stanje sniženog raspoloženja i izražena tjeskoba, no trenutačno nije precizno svrstana unutar službene klasifikacije poremećaja, budući da prođe sama od sebe. Međutim, važno je potražiti stručnu pomoć ako simptomi postanu dugotrajni, naglašava Sabljar-Dračevac.

Osim predblagdanske depresije, često se koristi i termin postblagdanske depresije, koja se manifestira nakon završetka blagdanskog razdoblja.

– Iako je često fokus usmjeren na depresiju tijekom blagdana, nezadovoljstvo često ostaje prisutno i nakon završetka blagdana. Simptomi kao što su razdražljivost, ravnodušnost i promjene raspoloženja mogu utjecati na pojedince i nakon što prođe blagdanska euforija. Postblagdanski sindrom, stres ili depresija dijele slične karakteristike s tjeskobom i poremećajem raspoloženja, uključujući nesanicu, manjak energije, razdražljivost, poteškoće u koncentraciji te opći osjećaj tjeskobe.

No, za razliku od kliničke depresije, postblagdanska depresija obično traje kraće. Stručnjaci vjeruju da tu vrstu depresije uzrokuje hormon stresa nakon značajnih događaja poput važnih rokova ili samih blagdana, što značajno utječe na biološko i psihološko stanje pojedinca. Ipak, kao i u svim životnim situacijama, svako negativno iskustvo sa sobom nosi nešto pozitivno ili nam pruža priliku za učenje. Iako su teška životna razdoblja neizbježna, upravo iz njih možemo izrasti i učiti, navodi ova psihijatrica.

Postoji niz strategija i pristupa koji se mogu primijeniti kako bismo spriječili ili se nosili s blagdanskom depresijom, a Sabljar-Dračevac je istaknula nekoliko ključnih smjernica na koje treba obratiti pažnju.

Savršenstvo nije nužno

– U ovoj osjetljivoj fazi osobe sklonije depresiji trebale bi izbjegavati postavljanje zahtjevnih zadataka ili preuzimanje dodatnih odgovornosti. Umjesto toga, trebale bi se usredotočiti na bitne stvari i biti svjesne da savršenstvo nije nužno niti moguće. Važno je izbjegavati idealizaciju blagdanskog razdoblja kako bi se izbjeglo razočaranje.

Stoga bi očekivanja trebala biti realna, a naglasak treba staviti na brigu o sebi. Važno je posvetiti vrijeme hobijima i druženju s prijateljima, te osvijestiti važnosti tjelesne aktivnosti na dnevnom svjetlu i svježem zraku, što zasigurno pozitivno utječe na raspoloženje zbog povećanja razine endorfina. Također, uravnotežena prehrana s dovoljno minerala, vitamina, bjelančevina i ugljikohidrata ima veliku ulogu.

Naime, nedostatak vitamina B u organizmu može doprinijeti depresivnim stanjima, dok vitamin C može pomoći u prevladavanju psihičke iscrpljenosti. Magnezij, cink i željezo su važni minerali u borbi protiv depresije, dok se preporučuje izbjegavanje alkohola, jer, iako može izazvati privremenu euforiju, zapravo djeluje sedativno i može doprinijeti razvoju depresije, objašnjava nam ova psihijatrica.

Iako se blagdanska i postblagdanska depresija često susreću u društvu, konkretna istraživanja i statistike koje bi precizno odredile brojke pogođenih pojedinaca nisu dostupne. Međutim, Sabljar-Dračevac naglašava kako depresija predstavlja globalni izazov, utječući na otprilike 280 milijuna ljudi diljem svijeta.

– Nakon izbijanja pandemije COVID-19, mentalno zdravlje dodatno je narušeno, posebice među mladima. Osobe u dobi od 18 do 25 godina izložene su povećanom riziku od velikih depresivnih epizoda, dok se stope depresije povećavaju tijekom adolescencije i rane odrasle dobi.

Procjenjuje se da 3,8 posto svjetske populacije pati od depresije, uključujući pet posto odraslih (4 % muškaraca i 6 % žena), te 5,7 posto osoba starijih od šezdeset godina. Kada su u pitanju rodne razlike, žene imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti depresiju tijekom života.

U Europskoj uniji 7,2 posto populacije pati od kronične depresije, dok se u Hrvatskoj 4,13 posto, odnosno 168.656 osoba, suočava se s ovim izazovom mentalnog zdravlja, zaključila je Sabljar-Dračevac.