Radeta: Uvođenje poreza na iznajmljivanje baš i nema puno smisla

Neizmjerno se mnogo nekretnina u Hrvatskoj, a napose na obali koristi za iznajmljivanje u turizmu od čega se svake godine uprihode milijuni eura. Iznajmljivači koji u turističkoj industriji ostvare prihod do 300 tisuća kuna svojim lokalnim turističkim zajednicama plaćaju paušalni porez po krevetu koji se razlikuje od zajednice do zajednice.

Poslodavci se sve glasnije zalažu za uvođenje poreza na iznajmljivanje kojim bi se ukinulo paušalno plaćanje poreza čija visina, kako kažu, ne odgovara stvarnim iznosima zarađenima od iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe. Poslodavci se u ovoj krizi traže rasterećenje oporezivanja rada te u uvođenju poreza na iznajmljivanje vide priliku da se nadomjesti gubitak prihoda države od smanjenja poreza na rad. Iznajmljivači su, kako smo i očekivali, ogorčeni ovim prijedlogom te ističu kako su uredni platiše poreza i nameta. Za komentar smo upitali Danijela Radetu, predsjednika zadarske Udruge iznajmljivača koji nam je kazao kako je uvođenje ovakvog poreza još samo jedan harač od strane države.

– Uvođenje poreza na iznajmljivanje nama baš i nema puno smisla jer mi svoj porez već plaćamo paušalno. Kazna je to privatnim iznajmljivačima u trenutku kada cijene energenata nastavljaju rasti i kada iznajmljivanje postaje sve skuplji posao, kazao je Radeta, dodavši kako bi taj porez došao u krivom trenutku.

Povoljnija klima za turizam

– Turizam se, koliko god prihoda donosio, također nalazi u svojevrsnoj krizi. Cijene namirnica i energenata rastu, a zbog inflacije i radnici traže veće plaće, što sve stvara dodatno opterećenje na industriju. I mali iznajmljivači osjećaju taj udarac. Iznajmljivanje u turizmu se stoga ne može nazvati poreznom oazom, jer iznajmljivači osim paušalnog poreza plaćaju i porez na zarađeni iznos, kao i postotak za korištenje međunarodnih internetskih platformi za iznajmljivanje, poručio je Radeta, istaknuvši kako bi uvođenje poreza na iznajmljivanje moglo poslužiti jedino velikim hotelskim kućama i turističkim kompanijama koje bi uvođenjem jedinstvenih poreznih stopa na iznajmljene ležajeve mogle i uštedjeti pokoji euro.

Masovni turizam

– Nekretnine koje se iznajmljuju, a naročito za turističke svrhe su stalno u optjecaju. U Hrvatskoj svaki drugi euro dolazi od turizma, stoga bi u ovoj sezoni, koja bi po svemu sudeći mogla biti rekordna, bilo uputno osigurati što povoljniju, a ne što negativniju klimu za rad u turizmu. Da nema iznajmljivanja nekretnina u turizmu ne bi bilo niti turizma kakav mi danas poznajemo i kakav su institucije, sa svim svojim manama dugi niz godina poticale, kazao je Radeta.

Ostaje nam stoga za vidjeti hoće li ovaj prijedlog doći do najviših instanci i tako promijeniti naličje hrvatskog turizma, koji i dalje ovisi o masovnom turizmu, a time i korištenju nekretnina upravo za turizam. Takav nam je turizam dugo godina bio izvor velike količine novca koji se onda prelijevao u daljnje investicije, rezultat čega je i sve više luksuznih vila i apartmana koji se prvenstveno koriste u turističke svrhe. Nedostatak takvog poslovanja je da ti isti objekti izvan sezone najčešće zjape prazni, kako zbog činjenice da tijekom zime turista koji bi ih koristili nema, tako i zbog činjenice da su stanarine, naročito u gradskim jezgrama postale previsoke.