Prazni apartmani? Stigle su turističke brojke za Zadarsku županiju koje bi mnoge mogle iznenaditi

Glasni apeli za snižavanje cijena, upozorenja o praznim apartmanima i pesimistične prognoze obilježili su posljednjih mjesec dana javni prostor, no turističke brojke za sada ne potvrđuju scenarije o ozbiljnijem posrtanju. Nakon odlične predsezone i snažnog svibnja, Zadarska županija prvo je polugodište završila praktički na razini prošle godine, dok je lipanj donio očekivani pad koji je bio blaži od hrvatskog prosjeka.

Nakon pet mjeseci rasta turističkog prometa, lipanj je donio preokret. U Hrvatskoj je tijekom lipnja ostvareno 3,16 milijuna dolazaka i 15,43 milijuna noćenja, što je sedam posto manje gostiju i šest posto manje noćenja nego u istom mjesecu prošle godine.

Vir kao fenomen

Ni Zadarska županija nije izbjegla negativan trend, ali je prošla nešto bolje od nacionalnog prosjeka. Tijekom lipnja ostvarena su 336.163 dolaska i 2.085.827 noćenja, što predstavlja pad od sedam posto u dolascima te tri posto u noćenjima.

Međutim, zahvaljujući vrlo dobroj predsezoni, posebno svibnju, ukupni rezultati prvih šest mjeseci ostali su stabilni. Zadarska županija u prvom je polugodištu ostvarila 673.061 dolazak i 3.379.210 noćenja, zadržavši lanjski rezultat u noćenjima.

Po ukupnom turističkom prometu Zadarska županija ponovno je potvrdila svoju poziciju među najjačim hrvatskim destinacijama.

U lipnju je ostvarila više od dva milijuna noćenja, čime je ponovno prestigla Dubrovačko-neretvansku županiju, koja je tradicionalno jača u predsezoni i posezoni, te učvrstila svoje uobičajeno četvrto mjesto među hrvatskim turističkim regijama.

Ispred nje nalaze se samo Istarska županija s više od 4,5 milijuna noćenja, Splitsko-dalmatinska županija s oko tri milijuna te Primorsko-goranska županija s približno 2,5 milijuna noćenja.

Zanimljivo je da je upravo Istra u lipnju zabilježila najveći pad među vodećim turističkim regijama, čak deset posto, dok je zadarski minus od nešto manje od tri posto bio vrlo blizu rezultatu Splitsko-dalmatinske županije koja je pala oko 2,5 posto.

Time je Zadarska županija već tijekom lipnja ostvarila čak 13,5 posto ukupnog hrvatskog turističkog prometa, potvrđujući svoju važnost u nacionalnom turizmu.

Među deset najuspješnijih hrvatskih turističkih odredišta u lipnju, uz Rovinj, Dubrovnik, Poreč i Split, svoje mjesto ponovno je pronašao i Vir, koji zahvaljujući spoju vikendaškog i apartmanskog turizma ostaje jedan od najvećih fenomena domaćeg turizma.

Vir, turizam, turisti, plaza

Na popisu deset najjačih destinacija kada je riječ o domaćim gostima nalazi se i Biograd na Moru.

Cijene (ni)su krive

Grad Zadar istodobno je među deset najpopularnijih odredišta stranih turista u Hrvatskoj. Deseto mjesto drži i kao hotelska destinacija, dok je u segmentu apartmanskog smještaja treći u državi, iza Dubrovnika i Splita.

Pad turističkog prometa tijekom lipnja posljednjih je tjedana izazvao brojne rasprave. Ministar turizma Tonči Glavina i predsjednik Vlade Andrej Plenković više su puta upozoravali kako previsoke cijene predstavljaju jedan od razloga slabijih rezultata, pozivajući hotelijere i ugostitelje na njihovo snižavanje. No, turistička struka upozorava kako je riječ samo o jednom od čimbenika.

Jedan od ključnih razloga nalazi se u kalendaru. Ove godine Uskrs je bio ranije nego lani pa su blagdani oko Duhova (Pfingsten), koji tradicionalno donose velik broj gostiju iz Njemačke i Austrije, dijelom pali u svibanj, a ne u lipanj. Upravo zato svibanj je ostvario značajan rast, dok je lipanj očekivano završio u minusu.

Statistika pokazuje da su upravo Nijemci bili tržište kojeg je najviše nedostajalo tijekom lipnja, a tome treba pridodati i gospodarsku krizu u Njemačkoj te tradicionalnu suzdržanost njemačkih turista kada osjete gospodarsku nesigurnost. Kao jedan od mogućih čimbenika spominje se i Svjetsko nogometno prvenstvo.

Sve zajedno, poručuju analitičari, upućuje na zaključak da se radi o očekivanim oscilacijama u godinama kada se više ne ostvaruje automatski rast, nego se vodi borba za nekoliko postotaka više ili manje.

Rezultati prvih šest mjeseci potvrđuju koliko je snažna predsezona bila važna za ovogodišnji turistički rezultat.

Na razini Zadarske županije i hoteli i smještaj u domaćinstvu ostvarili su rast od jedan posto, dok su Nijemci u prvom polugodištu pali tek četiri posto.

Istodobno su rasli domaći gosti i Slovenci, dok su pad zabilježili Austrijanci, Slovaci, Nizozemci i Francuzi. S druge strane, povećan je broj dolazaka Mađara, Talijana, Amerikanaca i Španjolaca.

Blagi rast

Najvažnije emitivno tržište i dalje ostaje Njemačka s udjelom od 19 posto ukupnih noćenja. Slijede domaći gosti s 14 posto, Slovenci s deset posto te Austrijanci s devet posto. Nakon njih dolaze Poljaci, gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Česi, Amerikanci i gosti iz Bosne i Hercegovine.

Da bi Hrvatska u prvih šest mjeseci ostala na prošlogodišnjoj razini, zaslužno je nekoliko županija koje su ostvarile blagi rast.

Među njima se nalazi i Zadarska županija s povećanjem od 0,39 posto, uz Istarsku županiju (+0,17 posto), Splitsko-dalmatinsku (+0,24 posto) te Šibensko-kninsku (+1,9 posto).

Na razini destinacija Dubrovnik je i dalje vodeći s oko 1,6 milijuna noćenja, slijedi Rovinj s oko 1,5 milijuna, potom Zagreb, dok se i Zadar nalazi u samom vrhu hrvatskog turizma kao sedma destinacija u zemlji s približno 800.000 noćenja.

Direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak ističe kako je upravo odličan svibanj omogućio da Zadarska županija zadrži prošlogodišnji rezultat.

Vrhunski svibanj

– Nama je svibanj bio bolji nego ikad u povijesti i zadržao rezultat za ovih šest mjeseci, dok je podbačaj lipnja, posebno sa stranim gostima, bio velik, a izvukli su nas domaći. Srpanj je zasad nešto niži, ali očekujemo poboljšanja. Zbog toga imamo udarne i agresivne kampanje za koje smo osigurali dodatna sredstva. Pratili ste što smo radili u Londonu, a upravo idemo sa sličnim akcijama vrlo udarno u Beč, München i Varšavu, s udarnim lokacijama, oslikavanjem tramvaja i podzemnih željeznica. Time ćemo maksimalno nastojati dati svoj doprinos realnom turističkom sektoru i sada smo grčevito u tome. Planiramo i snažne rujanske kampanje kako bismo podigli posezonu, kao što nam je uspjelo s predsezonom. Za sada se nadamo razini prošle godine i idemo s dva ciklusa agresivne propagandne kampanje na najvažnijim tržištima, s posebnim očekivanjima od posezone, rekao je Čvrljak.

Dok fizički pokazatelji govore o stagnaciji, podaci Ministarstva financija o fiskalizaciji sugeriraju da je turistički sektor u prvih šest mjeseci ostvario znatno veće prihode nego prošle godine. Prema prvim podacima, u djelatnosti smještaja broj izdanih računa povećan je 4,2 posto, dok je njihova ukupna vrijednost porasla čak 20,7 posto. U ugostiteljstvu, odnosno djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića, izdano je 4,6 posto više računa, uz 11,6 posto veću ukupnu vrijednost nego u istom razdoblju prošle godine.

Riječ je o stopama rasta koje znatno nadmašuju i inflaciju i rast maloprodaje te otvaraju pitanje jesu li upozorenja o slabijoj sezoni možda ipak preuranjena ili će se pravi odgovor dobiti tek nakon završetka glavnog dijela turističke godine.