Posveta veleposlanici paškog čipkarstva u bijelom svijetu

Gradska knjižnica Pag je osnovana 1981. godine, a prošle godine započela s programom »Zavičajna zbirka vam predstavlja« koji uključuje nakladništvo, ali i gostovanja, prezentacije i izložbe. Tako su nedavno u atriju Kneževe Palače predstavili prvu knjigu u biblioteci pod naslovom »Paška čipkarica – Katica Babeli« čiji je autor Ivo Palčić. Povodom toga nam je nešto više otkrila ravnateljica Ljiljana Festini.

Foto: FRANČI PALČIĆ

Pionirski pokret

– Glavna zadaća narodnih knjižnica je očuvanje zavičajnih tema i knjiga koje se sadržajno odnose na zavičaj u kojem živimo. Međutim, kako mi dolazimo iz Paga koji je iznimno bogat s kulturnom povijesti, dosta toga ostaje nedokumentirano i s vremenom ode u zaborav. Na jednoj izložbi je Ivo Palčić predstavio svoje novinarske članke iz 1970-ih i 1980-ih godina u kojima je pisao o znamenitim Pažanima. Između ostalog, pisao je i paškoj čipkarici Katici Babeli s kojom je razgovarao tijekom 1970-ih dok je bio student. Na temelju toga smo došli na ideju da ususret »12. Međunarodnom festivalu čipke« objavimo jednu malu knjižnicu o Katici Babeli u kojoj bi se predstavio njezin rad, ali i život. Naime, ona je tijekom 1930-ih ili 1940-ih godina izradila jedan kaputić od paške čipke.

Riječ je zapravo o pionirskom pokretu, ako ne, svakako jednom od prvih pothvata u kojem je paška čipka upotrijebljena za oblikovanje uporabnog predmeta, u ovom slučaju komada odjeće. Nažalost, taj kaputić je zabilježena samo na fotografijama te ne znamo gdje se danas nalazi, kazala je Festini te dodala kako je knjiga naišla na poprilično dobar odaziv, pa je tako Maša Maye prevela knjigu na engleski jezik, a druga promocija će uslijediti na Pagu tijekom kolovoza.

Paška čipkarica Katica Babeli rodila se 31. listopada 1909. godine u Pagu, u obitelji Grašo, u kojoj je ukupno bilo šestero braće i sestara, od svakih po troje. Otac joj je bio težak i ribar, a majka domaćica. U tom tipičnom otočkom obiteljskom miljeu Katica je kao žensko čeljade uspjela završiti pučku školu, premda nekim njezinim vršnjacima ili nekim drugima po godinama bliskim nije ni to uspjelo. Pohađala je i Čipkarsku školu koja je bila utemeljena 1906. godine na poticaj tadašnjeg gradonačelnika Paga Frana Budaka. Izučivši vrijedno umijeće šivanja čipke stekla je priliku da u životu može dodatno zarađivati. U doba njene rane mladosti čipkarstvo je, kako piše Palčić, bio i jedan od važnih izvora prihoda u obitelji.

Foto: ZDRAVKO ČEVRA

Veleposlanica paškog čipkarstva

– Davnih tridesetih godina prošloga stoljeća uputila se u nepoznato sa svojim mužem preko granice. Onamo nije krenula iz hira i avanturizma nego iz prijeke potrebe, a neizvjesnost budućnosti bila je prihvatljivija od onoga čime ju je mogla zadovoljiti svakidašnjica u rodnome gradu. Pa ako joj bijeli svijet i nije ispunio baš svaku nadu, ondje je ipak našla razloga za zadovoljstvo i sreću. Zašto i kako? Odgovor je u ovoj knjizi, piše autor knjige, Ivo Palčić, te ističe kako je priča o paškoj čipkarici Katici Babeli, svojevrsnoj veleposlanici paškog čipkarstva u bijelom svijetu, kratka, ali i znakovita jer se u njoj pronalaze elementi i poruke koje nadilaze pojedinačna iskustva jedne konkretne osobe.

Paško čipkarstvo se, kao vještina šivanja, od 2009. godine nalazi na popisu UNESCO-ve svjetske baštine nematerijalne kulture.

– Čipkarstvo grada Paga, koje mnogobrojne čipkarice stoljećima prenose s generacije na generaciju, jedno je od onih njegovih obilježja po čemu je poznat nadaleko, diljem svijeta, ističe Palčić. U svekolikom korpusu paških čipkarica jednu od onih koje valja istaći je i Katica Babeli. Mogli bismo je titulirati svojevrsnom veleposlanicom grada Paga i paškog čipkarstva. Ta joj, formalno nepostojeća titula, pripada zbog svega što je kao čipkarica učinila boraveći u stranim zemljama gdje je živjela, daleko od rodnog grada. Ovo je kratka priča o toj Paškinji. Kratka zato što su, pretpostavljam, takve bile okolnosti. U vrijeme kada sam imao priliku razgovarati s njom 1977. godine, imao sam osjećaj da nije bila spremna reći sve što bi zadovoljilo moju novinarsku znatiželju, ili je, nehotice, a možda i zbog skromnosti, zaobišla neke detalje iz svog čipkarskog života, navodi Palčić.

Foto: FRANČI PALČIĆ