Posthumne knjige Benjamina Tolića predstavljene u Zadru

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavio je dvije posthumno objavljene knjige Benjamina Tolića (1943.–2022.), koje su izdane u nakladi izdavačke kuće Alfa. Prva knjiga, »Stojim pred vama«, objavljena je prošle godine kao hommage autoru Benjaminu Toliću. Druga knjiga, »Benjaminov zbornik«, izašla je sredinom ove godine i okuplja priloge sa simpozija održanog u njegovu čast. Tolić je, uz spisateljski rad, bio poznat i kao diplomat te glavni urednik HINE od 1998. do 2000. godine.

Pružanje zahvalnosti

Predstavljanje se održalo u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, a na događanju su sudjelovali Božidar Petrač, glavni urednik knjiga, te akademkinja Dubravka Oraić Tolić. Ulomke iz knjiga čitao je glumac Robert Kurbaša, dok je kroz program vodila Jelena Alfirević Franić.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Radomir Jurić, srdačno je pozdravio sve okupljene, a posebno akademkinju Dubravku Oraić Tolić.

– S osobitom radošću pozdravljam gospođu Dubravku, našu zadarsku vilu, koja nas iznimno uspješno zagovara u središtu Matice u Zagrebu. Osim toga, ostavila je neizbrisiv trag u našoj kulturi, posebice vezano uz Zadar. Ona je supruga Benjamina Tolića, čiju osobu i djelo danas obilježavamo, a učinila je mnogo za njegovu afirmaciju nakon njegove smrti tijekom pandemije. Ove godine, na inicijativu Zavičajnog društva Posušje u Zagrebu, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Zadru i Gradom Biogradom, 11. kolovoza otkrivena je spomen-ploča s njegovim reljefom u Biogradu, koju je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi, započeo je Jurić.

Govoreći o Benjaminu Toliću, Jurić je naglasio kako je bio nepokolebljiv u svojim stajalištima i čvrst u uvjerenjima, pa se tako prisjetio jedne njegove izjave.

– Jednom prilikom Benjamin Tolić rekao je: »Tuđman nije birao mene, nego ja njega«. Ovom našom malom komemoracijom želim mu odati zahvalnost za sve što je učinio za hrvatsku kulturu i narod, kazao je Jurić.

Zatim je glumac Robert Kurbaša pročitao završni ulomak »Slovo o kuni« iz posthumne knjige »Stojim pred vama«. Nakon čitanja, voditeljica Jelena Alfirević Franić prenijela je govor Drage Krpine, koji zbog spriječenosti nije mogao sudjelovati osobno. Na početku govora, Krpina iznosi nekoliko ključnih biografskih detalja koji oslikavaju okvir unutar kojeg se Tolić oblikovao kao čovjek i intelektualac. Istaknuo je kako se tijekom 1990-ih uključio u hrvatski državotvorni pokret kroz HDZ, dok je njegova posljednja dužnost bila uloga glavnog ravnatelja HINE.

Posljednji oproštaj

– Njegova posthumno objavljena knjiga »Stojim pred vama« može se shvatiti i kao knjiga o njemu. U prvom dijelu knjige nalazi se tridesetak autorskih tekstova u kojima Tolić donosi političke priče, dok drugi dio sadrži jedanaest tekstova napisanih kao ostavština njegovih prijatelja. Ti prilozi nastali su povodom posljednjeg oproštaja 16. kolovoza 2022. na Mirogoju u Zagrebu i 21. rujna 2022. na komemoraciji koju je organiziralo Zavičajno društvo Posušje u Matici. Tolić u svojim autorskim tekstovima, kako navodi Damir Pešorda u Predgovoru, ne donosi suhoparne publicističke političke priče, napisao je Krpina.

Potom je Robert Kurbaša čitao odabrane misli iz Tolićeva djela »Haški sapun« iz 2002. godine, kao i odabrane odgovore na novinarska pitanja iz razdoblja kada je Tolić bio glavni urednik HINE.

Glavni urednik posthumno objavljenih knjiga, Božidar Petrač, istaknuo je u svom govoru kako je knjiga »Stojim pred vama« objavljena u izdanju Alfe, dok je »Benjaminov zbornik« nastao u suradnji Alfe i Ogranka Matice hrvatske u Posušju.

– Dakako, riječ je o hommageu Posušaka Posušaku. U parku nove osnovne škole u Posušju otkrivena su tri brončana poprsja u čast trojici uglednih Posušana – profesoru Benjaminu Toliću, pravniku Milanu Ramljaku i čuvenom psihijatru Vladi Jukiću. Veliki »Benjaminov zbornik«, obimom od gotovo 500 stranica, sadrži radove 18 autora koji obrađuju razne aspekte njegova života i djelovanja. U knjizi su ekstenzivno sabrani prilozi sudionika simpozija i komemoracija, kao i brojni tekstovi koje je sam Benjamin ostavio iza sebe. Pešorda naglašava kako zbornik detaljno rasvjetljuje Tolićev lik i djelo te ga kontekstualizira kao jednog od utemeljitelja suverenističke opcije na početku 21. stoljeća, govori Petrač.

Temeljne vrijednosti

Nadalje, dodao je kako se zbornik sastoji od četiri cjeline koje donose četiri različita diskursa pisanja. Iako su autori pristupili temi iz subjektivne perspektive, njihovi tekstovi reflektiraju kulturno-društvene okolnosti koje su oblikovale njihovo prijateljstvo s Tolićem i ono što su zajedno proživjeli.

– Pesnikinja Irena Stanić Rašin u svom sonetnom akrostihu poetski slavi Benjaminovo i Dubravkino bračno zajedništvo te ono što su, iz ljubavi prema zemlji, zajednički ili pojedinačno, stvorili. Benjamin se često predstavljao kao »starčevićanac«, pišući u stilu koji je evocirao ideje Ante Starčevića. Naime, prije svega su ga zanimale vrijednosti poput slobode, samostalnosti i suvereniteta – temeljne ideje utkane u hrvatsku državno-pravnu tradiciju, zaključio je Petrač.

Glumac Robert Kurbaša pročitao je Tolićev esej »Zašto volim Zagreb«, nakon čega se okupljenima obratila akademkinja Dubravka Oraić Tolić, uputivši svima topao pozdrav, a posebno domaćinima. Tom prigodom istaknula je kako je uz Zadar vežu najljepše, ali i najtužnije uspomene.

– Benjamin i ja smo na vašem zadarskom području, u Sv. Filipu i Jakovu te na Pašmanu, ljetovali – nećete vjerovati – od 1972. do 2022. godine, točno 50 godina. U međuvremenu smo deset godina malom jedrilicom plovili Kornatima. Uz to, bila sam česta gošća na Sveučilištu u Zadru, gdje sam održavala predavanja i sudjelovala na simpozijima. Drago mi je vidjeti da je ovdje doktorandica Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku, moja najdraža, najvjernija i najtalentiranija učenica. Moj Benjamin se u Zadru prije dvije godine oprostio od života, kazala je Oraić Tolić sa sjetom u glasu, zahvalivši svim prijateljima na svemu što su učinili nakon njegove smrti. Posebno je spomenula kako su u Posušju, u njegovu čast, utemeljili književnu nagradu koja nosi njegovo ime, stipendiju te podigli spomenik. Isto tako, u Biogradu je podignut još jedan spomenik, baš na mjestu odakle je Benjamin odvezen hitnom pomoći na svoje posljednje putovanje u zadarsku bolnicu.