Poljoprivreda i turizam skladno žive u Pridrazi

Kako bi vam ovo ljeto proteklo uz što zanimljivije štivo, za vas pripremamo seriju zanimljivih reportaža iz svih kutaka Zadarske županije u kojima istražujemo sve već poznate, ali i one atrakcije koje se tek polako otkrivaju. Za prvu smo našu destinaciju odabrali Novigradsko more, tj. naselja Novigrad i Pridragu. Dok je prvo već etablirana turistička destinacija s prepoznatim kulturno – povijesnim lokalitetima, Pridraga se tek počinje buditi u turističkom smislu. Mjesto je smješteno na sjevernoj obali Dalmacije, u blizini Zadra.

Smještaj u Pridrazi se može pronaći u gostoprimstvu nekog od 1200 stanovnika koji nude svoje udobne apartmane u privatnim kućama za najam. Mjesto ima obalu s prekrasnim plažama koje su idealne za kupanje, sunčanje i različite vodene aktivnosti. Uz prekrasno prirodno okruženje i šljunčanu plažu, Pridraga je savršeno odredište za obitelji koje traže miran i opušten godišnji odmor.

Foto: Luka Jeličić

Savršena destinacija za miran odmor

Mjesto se nalazi u podnožju Velebita, što je idealno za ljubitelje planinarenja i biciklizma. Nacionalni park Paklenica je udaljen samo nekoliko kilometara, a nudi mnoge atrakcije za posjetitelje, uključujući prekrasne kanjone i speleološke objekte.

Petra Bolanča iz Turističke zajednice Općine Novigrad kazala kako je Pridraga još uvijek jako ruralno orijentirana, dok je turizam postao nova prilika za gospodarski razvitak i zaradu.

– Pridraga turistima nudi savršeni spoj priobalne destinacije i ruralnog života. Turizam se posljednjih godina ubrzano razvija, ali ono što je najvažnije naglasiti jest da se naši domaćini i dalje aktivno bave poljoprivredom i tradicionalnom obradom zemlje. Pošto je konfiguracija terena i položaja između Novigrada i Pridrage velika, naselje se dalje može širiti i razvijati, dok je Novigrad zbog svog trapezastog oblika i povijesne jezgre ograničen u daljnjem širenju smještajnih kapaciteta, naročito jer je stara jezgra Novigrada nepokretno kulturno dobro, gdje svaki potez moraju odobriti konzervatori, pojasnila je Bolanča.

– Razvija se u smjeru luksuznih vila visoke kategorije. Sve je veći interes za spajanjem luksuznog odmora sa jednostavnošću seoskog života. Turizam je na samom početku te nam je jako važno pohvaliti se zajedništvom i homogenošću stanovnika, koji zajedno rade na unaprijeđenju svoje turističke prepoznatljivosti, dodala je Bolanča.

Foto: Luka Jeličić

Bogata kulturna baština

Na samom ulazu u selo su ruševine starohrvatske crkvice sv. Mihovila, podignute na ostatcima rimske ladanjske vile, a u blizini je i mjesno groblje sa crkvicom sv. Martina.

– Crkva sv. Martina, zaštitnika Pridrage, nije samo važan arheološki lokalitet, jer crkva datira u ranu romaniku, već i jedan od najpopularnijih izletničkih lokaliteta. Villa rustica i ostaci crkvice u blizini predstavljaju okosnicu povijesne baštine Pridrage i govore o kontinuitetu njezina naseljavanja, pojasnila je Bolanča.

Crkva Sv. Martina iz 6. stoljeća u izvornom je obliku bila sačuvana sve do agresije na Hrvatsku 1991. godine kada je pretpjela velika oštećenja. Uz crkvu su pronađeni ostaci osmerostrane krstionce, koji su i danas lako uočljivi. Kako ističe Bolača, zabavnih i drugih događanja u Pridragi ne manjka.

– Jako dobro surađujemo s ugostiteljima u selu, koji na sebi nose brigu o organiziranju koncerata i zabavnih događanja. Svi smo mi svjedoci promjena i trendova u turizmu, tako da su turisti koji u najvećem broju dolaze u Pridragu u kategoriji dobrih potrošača svjesnih potrebe zaštite prirode. Upravo se zato dičimo činjenicom da poljoprivreda i turizam skladno žive u Pridragi, kazala je direktorica TZ-a, dodavši kako na području Novigrada polako rade i na gastronomskom brendiranju regije.

Foto: Luka Jeličić

– Nadamo se da će se u budućnosti i u Pridragi otvoriti OPG-ovi s mogućnošću pružanja smještajnih i ugostiteljskih usluga, a načuli smo i da bi se u Pridragi mogla otvoriti farma magaraca, pojasnila je Bolanča.

Na drugom lokalitetu, koji je poznat pod nazivom Mijovilovac ili Manastirine, otkriveni su ostatci predromaničkog oratorija sv. Mihovila, sagrađenog u sklopu većega kompleksa koji je najvjerojatnije bio podignut nad antičkom rustičkom vilom. Oba kompleksa bila su u funkciji tijekom ranoga srednjeg vijeka, što još jednom kovori o kontinuitetu života na tom području.

– Selo ima izlaz na Karinsko More sa plažama Čuskijaša i Vrulja, gdje je i koncentriran najveći broj smještajnih kapaciteta, zaključila je Bolanča.

Pridraga je mjesto gdje zemlja daje, a ljudi to znaju iskoristiti. Poljoprivreda je način života, a mnogi mještani uzgajaju vlastite proizvode i stoku na ekološki održiv način.

Nezaboravan pogled s povijesne tamnice

Odmah po dolasku u centar Novigrada pažnju nam je privukla Fortica sa koje puca predivan pogled na cijeli Novigrad. Novigradska utvrda, tamnica dviju kraljica iz 14. stoljeća, nastala na rimskoj gradini, veže se uz ubojstvo Elizabete, supruge Ludovika I. Anžuvinca. Ugarsko – hrvatska kraljica Marija sa svojom majkom Elizabetom, udovicom kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerkom bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića bila je utamničena u fortici zbog borbi za prijestolje.

– Novigrad ima dugu povijest života u selu i svoje kulturno – povijesne posebnosti. Naša Fortica u kojoj je bila zatočena hrvatsko – ugarska kraljica Elizabeta, jedno je od naših najpoznatijih i najposjećenijih lokaliteta, naglasila je direktorica Novigradskog TZ-a.

Od centra Novigrada do ostataka Fortice uspon je od 150 metara, koji se lako može savladati uz malo volje i dobru obuću.

Kada je u 14. stoljeću, nakon smrti ugarsko – hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, tron preuzimala njegova maloljetna kći Marija, u vihoru je borbi za prijestolje sa majkom kraljicom Elizabetom bila zatočena u novigradskoj tvrđavi od 1386. do 1387. godine.

Kraljica Elizabeta rodila je četiri kćeri, dok je njezina najveća želja za muškim potomkom nasljednikom, ostala neispunjena. Upravo iz ovog razloga kraljica naručuje škrinju za pohranu relikvije Sv. Šimuna proroka, koja se danas čuva u istoimenoj crkvi Sv. Šimuna u Zadru.

Tvrđava je posljednji put obnovljena 1708. godine, da bi bila potpuno napuštena 1797. godine, neposredno nakon pada Mletačke Republike.

Foto: Luka Jeličić