Ostatci antičkih zidina podsjećaju na cvatuće razdoblje Zadra

U samom srcu grada Zadra, na Trgu Petra Zoranića, ispod staklenih ploča o kojima se u posljednje vrijeme puno pisalo, skriva se tajna arheoloških nalaza. Brojni građani i turisti svakodnevno prolaze kroz ovaj trg, ni ne sluteći što se krije ispod staklenih ploča – što zbog nezainteresiranosti, što zbog manjka informacija.

Upravo zbog manjka informacija o ovim nalazima, odlučili smo kontaktirati Berislava Štefanca, muzejskog savjetnika iz Muzeja antičkog stakla te arheologa koji je sudjelovao u arheološkim istraživanjima na Trgu Petra Zoranića 2006. i 2007. godine.

Antička gradska vrata…

Štefanac je zajedno s Ivom Fadićem napisao znanstveni članak u kojem su donijeli rezultate ovih istraživanja, koja su, u odnosu na spoznaje s početka 20. stoljeća pružila cijeli niz novih i potpunijih saznanja i tumačenja. U svom radu definirali su kompletan fortifikacijski sustav ulaznog prostora s kopnene strane poluotoka od antike do kasnog srednjeg vijeka. Ustanovili su glavne razvojne faze, te izvršili revizijsko istraživanje ranosrednjovjekovne crkve sv. Petra kod Vitla, a kako nam kaže Štefanac, kroz istraživanje su otkrivene mnoge nove spoznaje vezane uz jugoistočni dio zadarskog poluotoka.

– Prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja 2006. i 2007. godine na Trgu Petra Zoranića koje je proveo Arheološki muzej u Zadru otkrivene su mnoge nove spoznaje vezane uz jugoistočni dio zadarskog poluotoka. Dakako, zahvaljujući iskapanjima s početka 20. stoljeća, bili smo upoznati s činjenicom da se na tom dijelu grada nalaze monumentalna antička gradska vrata flankirana oktogonalnim kulama, srednjovjekovni gradski ulaz i segment bedema, te ostatci ranosrednjovjekovne crkvice svetog Petra od Vitla, započeo je Štefanac opisujući tadašnja nova saznanja i tumačenja.

– Definiran je kompletan fortifikacijski sustav ulaznog prostora s kopnene (jugoistočne) strane zadarskog poluotoka. Ustanovljeno je nekoliko glavnih razvojnih faza među kojima su ostatci ranocarskog bedema i monumentalnih antičkih gradskih vrata s bočnom oktogonalnom kulom, propugnakula s kraja 4. i početka 5. stoljeća, kasnoantičkog bedema, te srednjovjekovnih zidina iz kraja 11. i početka 12. stoljeća. Također je izvršeno i revizijsko istraživanje ranosrednjovjekovne crkve sv. Petra kod Vitla smještene uz sjeverozapadnu stranu rimske oktogonalne kule, izjavio je Štefanac te objasnio koja su saznanja najvažnija.

Foto: Arif Sitnica

Ulazni prag

– U odnosu na iskapanja s početka 20. stoljeća proizašle su mnoge nove spoznaje. Najvažnija saznanja vezana su uz kasnoantičku fazu. Naime, s jugoistočne strane rimske osmerokutne kule (prezentirana na lokalitetu) ustanovljena su dva masivna paralelna zida, građena u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Ti zidovi, s dva manja poprečna zida, činili su u drugoj polovici 4. i 5. stoljeću, vanjski propugnakul monumentalnim antičkim vratima. Radi se o fortifikacijskom sustavu s kojim su se morala dodatno utvrditi monumentalna gradska vrata (slavoluk). To je vrijeme kad antički Zadar ulazi u turbulentno i nemirno razdoblje obilježeno barbarskim najezdama i provalama, kazao je Štefanac.

Jedan od nalaza koji se danas može vidjeti pod staklenim pločama je ulazni prag iz ranocarskog perioda, a kako nam kaže Štefanac, od tih vrata se pružao glavni dekuman čiji je pravac zadržan u Kalelargi.

– Na nalazištu se najbolje može sagledati antički i srednjovjekovni fortifikacijski sustav s glavnim ulazima u grad. Od antičkih gradskih vrata, koja su bila izgrađena u obliku monumentalnog slavoluka s tri propusta načinjena od četiri pravokutne baze (dvije srednje šire i bočne uže) i dvije bočne osmerokutne kule na kvadratičnom postolju. Ostatci jedne kule danas su prezentirani na lokalitetu, a pod staklom se može vidjeti ulazni prag iz ranocarskog perioda, istaknuo je Štefanac te dodao da se sam gradski srednjovjekovni ulaz također može vidjeti ispod stakla.

Arheolog Berislav Štefanac, muzejski savjetnik iz MAS-a, Foto: Osobna arhiva

Peterokutna kula iz 13. st.

– Osim antičkih nalaza, srednjovjekovni plašt bedema, očuvao se u čitavom perimetru. Taj segment otkrivenih zidina naznačen je u parteru suvremenog pločnika, a sam gradski srednjovjekovni ulaz i danas se može vidjeti ispod prezentacijske staklene plohe. Visoka peterokutna srednjovjekovna kula iz 13. stoljeća, očuvana s jugozapadne strane, najbolje oslikava nekadašnju monumentalnost tog obrambenog sustava, rekao je Štefanac.

Ovi arheološki nalazi vežu se uz brojne zanimljive povijesne činjenice i događaje, a jedan od tih događaja je cvatuće razdoblje grada Zadra u ranom rimskom vremenu.

– Mnoge zanimljive povijesne činjenice mogu se vezati uz ovaj dio grada. Između ostalog, ostatci antičkih zidina podsjećaju nas na cvatuće razdoblje grada Zadra u ranom rimskom razdoblju. To je vrijeme kad kolonija Jader u pravom smislu postaje grad iz klasične matrice rimskog urbanizma. Gradske zidine, osim što su pružale sigurnost stanovnicima, bile su važan statusni simbol i znak prosperiteta, istaknuo je Štefanac.

Dakle, ovi arheološki nalazi na Trgu Petra Zoranića pružaju dublje razumijevanje povijesti Zadra i njegovog razvoja tijekom različitih razdoblja. Također, naglašavaju važnost očuvanja kulturne baštine i njezine prezentacije.