Neka grad odahne od divljih odlagališta i neka parkovi zazuje!

U povodu Dana planeta Zemlje koji se obilježava 22. travnja izvršena je akcija čišćenja na divljem deponiju južno od groblja na starom Bokanjcu. Akciju, u kojoj je uklonjeno gotovo 40 tona otpada, proveo je Grad Zadar u suradnji s Čistoćom, Vodovodom i Nasadima.

Uklanjanje nepropisno odbačenog otpada i podizanje svijesti građana o potrebi odgovornog postupanja s otpadom glavni su ciljevi akcije.

Direktor Nasada Josip Krnčević nada se kako će se s ovom akcijom probuditi svijest građana o važnosti očuvanja okoliša.

Otpadu nije mjesto u prirodi

– Čistoća, Vodovod i Nasadi svake godine povodom Dana planeta Zemlje provode ‘Zelenu čistku’, gdje svaka tvrtka s određenim brojem strojeva i vozila skuplja otpad koji se u prirodi ne može reciklirati. On se na taj način deponira na sadašnje odlagalište otpada u Diklu. Nadam se da ćemo s ovim primjerom pokazati ljudima da se takva vrsta otpada vozi na određena mjesta koja su za to već predviđena i organizirana, izjavio je Krnčević.

Akciju čišćenja nazočio je gradonačelnik Branko Dukić, koji je naglasio da divlji deponiji čine isključivo štetu gradu i okolici.

Foto: Luka Jeličić

– Sam Dan planeta Zemlje govori da moramo čuvati planet, a mi moramo čuvati naš grad. Ovo nam je prilika da ukažemo na divlja odlagališta koja su i dalje prisutna, a imamo ih oko dvadeset. Na ovaj način ukazujemo našim građanima da imaju mogućnost besplatnog odlaganja glomaznog otpada na odlagalište u Diklu. Nepotrebno je odlaganje u prirodi ili na divljim odlagalištima, čime se samo šteti našem gradu i okolici. Bitno je da se ova odlagališta uklone i da građani, koji dođu u blizinu naselja Bokanjac, ne vide to smeće koje je nepotrebno nastalo. Grad Zadar dosta ulaže u nadzor i postavljamo nadzorne kamere na svim mjestima gdje se ukaže potreba. Vjerujem da će te mjere dati rezultata, istaknuo je Dukić.

Važnost divljih oprašivača

Natura-Jadera i Nasadi su u Perivoju Vladimira Nazora predstavili zajedničku aktivnost podizanja svijesti o važnosti divljih oprašivača ‘Neka parkovi zazuje’, a tako su ujedno i ove dvije ustanove obilježile Dan planeta Zemlje.

Postavljeno je osam edukativnih ploča s jasnom porukom o važnosti oprašivača, a dodatnih osam manjih ploča bit će poklonjeno dječjim vrtićima i osnovnim školama kao poticaj da dio površine svoga vrta u okolišu škole ili vrtića i oni ostave nepokošenim i na taj način oprašivačima zujalicama osiguraju mjesto za ‘gozbu’.

– Naučili smo kao ljudi da uređujemo prirodu i da nam sve bude lijepo uređeno, a ne mislimo pritom na održavanje bioraznolikosti. Uz pčele koje su medonosne, divlji oprašivači i divlje pčele koriste neuređene površine, odnosno tamo gdje se nalaze biljke cvjetnice. Oprašivačima, kao i ljudima, raznolika prehrana pomaže imunitetu. Što imaju raznolikiju prehranu, bit će zdraviji i održavat će nam ekosustave. Dok god nam je očuvana priroda, bit će dobro i nama, kazala je Morana Bačić, stručna voditeljica u Naturi Jaderi te dodala kako su se priključili projektu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Cro Buzz Klima”.

“Cro Buzz Klima”

– U suradnji s Nasadima odlučili smo zaštićeno područje Perivoja Vladimira Nazora i Perivoj Vrulje ostaviti nepokošenim. Sljedećih godina, kada podignemo svijest o važnosti divljih oprašivača, probat ćemo ostavljati što više površina nepokošenim, istaknula je Bačić.

Rukovoditeljica sektora hortikulture Nasada, Mirna Petricioli, kazala je kako se na ovaj način parkovi približavaju prirodi.

– Ploče su obavijest građanima zašto se neki dijelovi parkova neće kositi, da ne bi ljudi mislili da smo neurdni. Radi se o tome da se u proljeće kad je najveća cvatnja ostavljaju travnjaci rjeđe pokošeni, tako da bi se pčele i svi oprašivači mogli nahraniti i da bi mogli preživjeti. Ovako približavamo parkove prirodi, kazala je Petricioli.

Kroz pilot projekt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Cro Buzz Klima'” predviđena je suradnja s javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima i drugim institucijama, te provođenje aktivnosti edukacije i podizanja svijesti javnosti o važnosti i raznolikosti divljih oprašivača Hrvatske i njihovoj ulozi u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.