Na Višnjiku održan 5. sajam poslova u sektoru zdravstva

Umjesto sportaša, zadarski je Višnjik jučer vrvio medicinarima, tj. učenicima medicinskih škola, koji su u Zadar došli na peti po redu sajam poslova u zdravstvu, kojeg u sklopu projekta Medicinska+ organizira Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar s ciljem boljeg povezivanja zdravstvenih ustanova s njihovim potencijalnim budućim zaposlenicima.

Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar – regionalni centar kompetentnosti u sektoru zdravstva iza sebe već ima četiri specijalizirana sajma “Moj posao”.

Na sajam su bili pozvani učenici i polaznici strukovnih škola koje izvode programe iz sektora zdravstva te svi zainteresirani. Svrha sajma je upoznavanje posjetitelja s potencijalnim poslodavcima i stvaranje prvih kontakata. Uz upoznavanje poslodavaca, učenici su se mogli informirati o mogućnostima zapošljavanja i karijeri u zdravstvu. A da zdravstvo nije samo atraktivan sektor za hrvatske učenike, potvrdio je i dolazak grupe od 12 učenika iz Njemačke, koji su se došli upoznati s prilikama hrvatskog zdravstvenog sustava i povezati se s domaćim zdravstvenim institucijama.

Potencijal sa stranog tržišta

Alicia Poggenburg i Katharina Kurlbaum, praktične su edukatorice iz AMEOS bolnice iz Hildesheima, s 12 su učenika stigle na dvotjedno studijsko putovanje u Zadar, gdje su, osim što su prisustvovali nastavi u zadarskoj školi Ante Kuzmanića, učenike pratili i tijekom praktične nastave, koju su odrađivali ruku pod ruku s hrvatskim kolegama.

– Iako su naši sustavi različiti, zaključili smo da bi bilo zanimljivo posjetiti neku drugu državu, upoznati se sa sustavom i razmijeniti iskustva. Jako nam je drago da smo imali priliku na licu mjesta se upoznati s funkcioniranjem zadarske Opće bolnice, kao i razmijeniti iskustva s kolegama. Iako se naši sustavi razlikuju po kvaliteti i visini primanja, hrvatski je zdravstveni sustav ipak učinkovit, pojasnila nam je Kurlbaum, naglasivši kako u Njemačkoj učenici s jednim stručnjacima rade u školi na teorijskom dijelu nastave, dok ih u bolnici na praktičnom dijelu čekaju drugi stručnjaci.

– Hrvatski je sustav po tome možda učinkovitiji, jer, barem u Zadru, učenici s istim stručnjacima rade u školi i u bolnicama, tako da ih mentori mogu pratiti tijekom cjelokupnog obrazovnog puta. Kod nas se mi oslanjamo na kurikulum i njegove jedinice koje učenici trebaju savladati, tako da, naročito po dolasku nove grupe učenika na praksu, ponekad ne znamo točno koliko učenici znaju i što su točno obradili na teorijskoj nastavi, kazala je Kurlbaum te dodala kako joj se sviđa i sustav petogodišnjeg obrazovanja za medicinska zanimanja.

– Neki su naši učenici čak i kazali kako se mogu zamisliti u okružju hrvatskog zdravstvenog sustava, a to je upravo i poanta ovakvog studijskog putovanja, da djecu upoznamo s obrazovnim i poslovnim prilikama u drugim zemljama, zaključila je Kurlbaum.

Poslodavci

Neki od poslodavaca koji su se i do sad predstavljali na sajmu su Opća bolnica Zadar, Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Dom za odrasle osobe Zemunik, Dom za starije i nemoćne osobe Ivan Pavao II., Dom za odrasle osobe Zemunik, Poliklinika Akropolis, Klinika za fizikalnu terapiju Fiziovita d.o.o., Medis d.o.o., Opća i veteranska bolnica Hrvatski ponos Knin, Hrvatski zavod za zapošljavanje, te mnogi drugi.

– AMEOS je lanac privatnih klinika s centrima u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj, a preko Erasmus + projekta su nam se na dva tjedna pridružili u svim nastavnim i praktičnim aktivnostima. Učenici su danas zajedno s našim, učenicima u posjetu Biogradu, a kroz dva će tjedna posjetiti sve najvažnije zadarske zdravstvene institucije, gdje naši učenici obavljaju svoju praksu, kazala nam je Anita Basioli, ravnateljica Medicinske škole Ante Kuzmanića, te istaknula kako su Nijemci zainteresirani za dugoročnu i kvalitetnu suradnju.

– Vrijeme je da prestanemo stalno govori o odljevu medicinskog osoblja, već i činjenici da stručnjacima iz zapadnih zemalja preseljenje i rad u Hrvatskoj predstavljaju potencijalni put u karijeri. Pitanje je može li im naš zdravstveni sustav pružiti istu kvalitetu rada, a već znamo da im ne možemo priuštiti ista primanja, bilo da žele raditi kao zdravstveni djelatnici ili obrazovani stručnjaci u školama, istaknula je Basioli, te dodala kako primanja nisu uvijek primarna kategorija.

– Uvjeti rada i odnos društva prema samoj profesiji jednako su važni, zaključila je Basioli, najavivši kako će po završetku dvotjednog druženja i javno predstaviti svoje dojmove i zaključke.

Deficitarna zanimanja

Cilj suradnje s organizacijama je ključnim korisnicima osigurati kontinuiranu razmjenu relevantnih informacija iz aspekta struke i tržišta rada, kao što su primjerice potrebna znanja i vještine polaznika, upisne kvote, razvoj novih programa, modernizacija postojećih programa, upoznavanje s trendovima tržišta rada. Suradnja s tržištem rada omogućava jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta putem kojih će se učenicima omogućiti jačanje njihovih kompetencija i vještina čime će biti konkurentniji na tržištu rada.

– Polako se približavamo kraju projekta Medicinska+. Ovo je posljednji sajam poslova, koji smo zamislili kao druženje učenika, pa čak i osnovnoškolaca s potencijalnim poslodavcima. Iako naši učenici nemaju problema sa zapošljavanjem, jer su medicinske sestre i farmaceuti deficitarnih zanimanja iz sektora zdravstva, kazala je Basioli, pojasnivši kako se posljednjem sajmu odazvao veliki broj poslodavaca u zdravstvu.

– Nama su najinteresantniji naravno OB Zadar, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, kao i domovi za starije i nemoćne. Za sve smo naše učenike od prvog do petog razreda uspjeli organizirati posjet sajmu, naglasila je Basioli.