Na panelu u Vrsima se raspravljalo o prošlosti, ali i budućnosti pomorstva

Pomorstvo je oduvijek igralo važnu ulogu u ljudskoj povijesti. Od drevnih civilizacija koje su koristile brodove za trgovinu i istraživanje, do modernih vremena kada globalizacija i svjetska trgovina ne bi bile moguće bez pomorskog prijevoza, pomorstvo je nezaobilazna grana industrije. O temi Pomorstvo – jučer, danas, sutra raspravljalo se na panel raspravi koja se u sklopu manifestacije „Dani pomorstva u Vrsima“ koja je održana u multimedijalnoj dvorani Općine Vrsi.

O vrlo zanimljivoj temi raspravljali su kapetani Nenad i Luka Maraš, Neven Melvan, glavni tajnik sindikata pomoraca Hrvatske, dr.sc. Luka Grbić, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, Antonio Zubčić, nastavnik nautičke grupe predmeta u Pomorskoj školi Zadar, Marko Tkalčec, I. časnik palube i Neven Predovan, vođa palube u mirovini i predsjednik Udruge pomoraca sveti Nikola Vrsi.

Sudionik panela, kapetan Nenad Maraš bio je učenik prve generacije koja je završila Pomorsku školu Zadar, a danas, šezdeset godina kasnije, sa sjetom se prisjeća tog razdoblja.

Foto: Dani pomorstva

Rasprava o budućnosti pomorstva

– Sjećam se jako dobro 1963. godine kad sam bio drugi razred srednje škole prvog odlaska na praksu na brod Dreženica. Možete zamisliti kako smo se osjećali na Atlantiku, bili smo pomalo izgubljeni. Smješteni smo bili na tzv. “Santa Barbari” na kojoj se na brodu čuvao eksploziv. Tad sam se htio iskrcati, ali međutim, ostao sam. Prvi ukrcaj je bio za Južnu Ameriku, kazao je Maraš, prisjetivši se kako mjesecima nije održavao nikakvu vezu sa svojom obitelji.

– Mjesecima se nismo čuli, osim par puta radio vezom. Na taj način obje osobe nisu mogle pričati u isto vrijeme, nije bilo dubljeg razgovora, već pitanja kako si, kako djeca i slično jer su to mogli i drugi slušati. Dakako, pratili smo i Pomorsku večer Hrvatskog radija preko koje smo komunicirali i pozdravljali svoje obitelji, emotivno se prisjećao kapetan Maraš. Predsjednik Udruge pomoraca sv. Nikola, Neven Predovan govorio je o svom prvom odlasku na brod te razlozima koji su ga ponukali na taj pothvat.

– Išao sam na brod sa 16 godina zbog gole egzistencije, a ne zato što sam htio. Do izrade pomorske knjižice nikad nisam bio u Zadru, od kojeg je naše mjesto udaljeno oko 20 kilometara. Komunikacija s obitelji je bila nikakva, moji doma nisu imali ni radio, pa bih slao pisma, koja su pak dolazila nakon mene, posvjedočio je ovaj umirovljeni vođa palube, dodavši kako je cijela obitelj ovisila o njemu, a prvi put je na brodu proveo čak trinaest mjeseci. O svojim počecima na brodu i poslu koji je obavljao, a danas više ne postoji, progovorio je Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske. Također, govorio je i o smanjenju broja posade, što utječe na kvalitetu obavljanja posla.

Foto: Dani pomorstva

– Na brodu sam bio telegrafist, a to zanimanje je “mrtvo” već oko trideset godina. Napredak tehnologije je očigledan po tom pitanju. Međutim, kad sam postao pomorac, sa mnom je plovilo 37 članova posade, a danas isti posao radi 15 ljudi. Prije je bilo normalno ploviti godinu dana, a danas su ljudi za vrijeme COVID-a nakon istog razdoblja na moru, doživljavali živčane slomove, kazao je Melvan, istaknuvši kako ima oko 24 tisuće hrvatskih pomoraca, po čemu smo u vrhu EU-a. Prema njegovim riječima, hrvatski kadar je danas školovan te ljudi bez visokog obrazovanja iz Hrvatske više praktički ne idu na brod. Kapetan Luka Maraš mišljenja je kako treba voljeti i biti u potpunosti predan tom poslu i moru.

– Svi koji krenu putem pomorstva i planiraju se baviti tim poslom, moraju to jednostavno voljeti, jer se drugačije ne može. Bitno je kod mladih razviti vještinu – jer dobar pomorac je vješt pomorac. Posao zapovjednika je i dalje stresan, ali smatram da je olakšan modernom tehnologijom. U 17 godina, koliko plovim, puno se toga promijenilo, ali zato se učestalo usavršavamo i učimo nove stvari. Ako želite raditi u toj industriji, morate joj se pokoriti, jasan je bio Maraš.

Rasprava se povela i oko budućnosti pomorstva, a ustanovljeno je kako toj grani u budućnosti slijede značajne promjene. Pomorci će zahtijevati širi spektar vještina, uključujući tehnološku pismenost i sposobnost prilagodbe novim tehnikama. Svoje gledište budućnosti pomorstva kazao je Marko Tkalčec, I. časnik palube. On smatra kako će moderna tehnologija uzeti još veći zamah u njihovom poslu, a ljudi za neke dijelove više neće biti potrebni. Također, osvrnuo se i na svoj rad na kruzeru koji prevozi sedam tisuća ljudi.

Sudjelovali i predstavnici obrazovanja

– Odmah poslije fakulteta dobio sam priliku ploviti na kompaniji Norwegian Cruise i tu sam već devet godina. Potpuno je drugačije sad nego kako je bilo po ranijim pričama – signala uvijek ima, možemo se svakodnevno čuti s obitelji. Budem dva ipol mjeseca na brodu, a isto toliko kući, rekao je Tkalčec, dodavši kako je pandemija ostavila traga na kruzing turizmu, jer su bez putnika bili 18 mjeseci, a kompanija je dnevno gubila nevjerojatnih milijun dolara.

– Na kruzeru imamo sve, od liječnika, trgovina, kazališta, kina – društveni život je potpun i ne ovisimo o lukama. Na kruzerima biti časnik znači biti i menadžer jer imamo oko dvije tisuće članova posade i oko pet tisuća putnika, pojasnio je Tkalčec.

U raspravi su sudjelovali i predstavnici sektora obrazovanja. Dr.sc. Luka Grbić, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru rekao je kako njegov odjel iduće godine slavi dvadeset godina postojanja te je godinu mlađi od postojanja vrške udruge koja okuplja pomorce. Također, govorio je o ulaganjima i projektima koje provode.

-Drugi smo sveučilišni odjel po broju studenata u Hrvatskoj uz Rijeku, Split i Dubrovnik. Imamo izvrsnu novu opremu, vrijednu preko milijun eura, tako da se studenti, budući pomorci, uvježbavaju i spremaju za budućnost. Bilo je potrebno 15 godina postojanja odjela, da iz našeg odjela nikne profesorski kadar, pojasnio je Grbić. Pomorska škola već preko 65 godina obrazuje buduće pomorce, a o njihovom radu i djelovanju govorio je profesor nautičke grupe predmeta i bivši učenik Antonio Zubčić.

-Upisujemo brodostrojare i nautičare – ukupno 88 učenika godišnje. Više se ne može dogoditi kao prije da ne znaš gdje ćeš, pa odeš u Pomorsku. Naš cilj je stvoriti kvalitetan kadar koji će biti na ponos Pomorske škole, naglasio je.

Foto: Dani pomorstva