Misec paške soli donio posebno iskustvo žgribljanja u paškoj solani

Dok se kao fatamorgana roskastim sjajem prelijeva na tankoj površini mora, paška sol zrela je za branje. Uspješno je prošla kroz višemjesečni period zrenja, tijekom kojeg je i najmanja kiša mogla uništiti trud kojeg djelatnici Solane Pag ulažu u svoju sol. Težak i mukotrpan fizički rad, koji je najintenzivniji tijekom ljeta, svaka kiša vraća na početak. No, ovog ih je ljeta vrijeme dobro poslužilo, tako da su bazeni prekriveni debelim slojem soli koja čeka svoje kupce. Posebice one koji cijene ručno ubranu sol.

Turizam doživljaja

Uvjerili smo se u to i sami, okušavši se u drevnom zanatu “žgribljanja”, tj. struganja soli, sloj po sloj, koja je stoljećima hranila paške obitelji. Jedinstveno iskustvo nije samo sol brati, već i po njoj i bos šetati. Sve smo to, ali i pravu solarsku marendu, iskusili na otvorenju tradicionalne paške manifestacije “Misec paške soli”, koja dolazi pred sam kraj sezone berbe.

– Valorizacija paške soli i produljenje turističke sezone najvažniji su efekti ove manifestacije za nas. Neodvojiva od povijesti našeg otoka – sol je začin naših života. U kreativnosti, znanosti, te gastronomiji. Začin je to koji povezuje cijelu našu zajednicu, bez kojeg naša janjetina ne bi bila tako ukusna, a sir tako specifičan, poručila je Martina Pernar Škunca, direktorica Turističke zajednice Grada Paga. “Turizam doživljaja” svoje utočište tako ima upravo na otoku Pagu, jer pognutih leđa i po još uvijek ljetnoj vrućini “žgribati” sol posebno je zahtjevno. Između mora, Sunca i ljudskih ruku stvorena je tako nezaboravna priča.

Direktor Solane Pag, Josip Ćapin, ponovio je kako djelatnici Solane svoje radno vrijeme provode pod Suncem, često bez oblaka, po velikim vrućinama, marljivo radeći kako bi sol ostala najdostupnijim proizvodom na policama trgovina.

– Kristalizacija – kao zadnja faza u proizvodnji soli neophodna je za ručno branje, dok ono što mi u industrijskom procesu na 350 hektara površine radimo je zapravo ugušćivanje morske vode i stvaranje “salamure”. 14 kilometara – od ulaska u Pašku valu do kristalizacije put je koji naša sol pređe u procesu svog nastajanja. Na kraju godine proizvedemo oko pet tisuća tona soli, koja se još uvijek skuplja dok ne padne prva kiša, pojasnio je Ćapin.

Bijelo zlato Paga

Sol je oduvijek bila život i bogatstvo Paga. Ona je oblikovala otočku povijest, identitet, kulturu i naš način života. A ova manifestacija nije samo podsjetnik na slavnu prošlost solane i težak život generacija Pažana, nego i prilika da se pokaže koliko je sol i danas važna – kao gospodarska, kulturna i turistička vrijednost.

Stipe Žunić, gradonačelnik grada Paga dodao je kako je rujan savršen za istraživanje ljepota otoka Paga, među njima i specifične uloge koju je sol kroz stoljeća imala za život Pažana, njihov gospodarski opstanak, ali i jedinstvene kulturne obrasce. Taj nimalo lak posao nekad je othranio generacije paških obitelji, a oni sa snažnim rukama i »škinom« na skupljanju soli mogli su i pristojno zaraditi.

Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije zaključio je na kraju druženja kako će se kroz cijeli rujan u gradu Pagu događati brojni zanimljivi programi i druženja, koji će zasigurno poslužiti kao motiv dolaska brojnim turistima u posezoni, ali i kao prilika za još bolju promociju paške soli.