Kaljski govor upisan u Registar kulturnih dobara: Čuva se jezik koji priča stoljeća povijesti

Kaljski govor, odnosno kuãļski jazȋk, jedan je od prepoznatljivih simbola identiteta mjesta Kali na otoku Ugljanu, a od sada je i službeno zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro. Upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime je potvrđena njegova vrijednost kao važnog dijela kulturne i povijesne baštine mjesta.

Riječ je o govoru koji pripada srednjočakavskom dijalektu čakavskoga narječja hrvatskoga jezika. Upravo zbog svojih posebnosti kaljski se govor razlikuje od drugih ugljanskih govora. Sačuvao je brojna stara obilježja hrvatskoga jezika, ali i tragove povijesnih kontakata s drugim kulturama – među njima romanizme, dok je u manjoj mjeri prisutan i utjecaj turcizama.

Upis u Registar kulturnih dobara rezultat je inicijative samih stanovnika i institucija koje godinama rade na očuvanju i promicanju kaljskoga govora. Inicijativu su pokrenuli učitelji i nastavnici Osnovne škole „Valentin Klarin“ Preko i Područne škole Kali, profesori Sveučilišta u Zadru, ali i predstavnici Narodne knjižnice Kali, Matice umirovljenika Kali, Turističke zajednice i Općine Kali.

Govor koji se čuva stoljećima

Da kaljski govor nije samo dio suvremene lokalne tradicije, već ima duboke povijesne korijene, potvrđuju brojni pisani tragovi. Oporuke, matične knjige, matrikule i kapituli bratovština svjedoče o njegovoj višestoljetnoj prisutnosti, i to u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća.

Kaljski govor svoj je trag ostavio i u književnosti. Njegova obilježja mogu se pronaći u djelima hrvatskih književnika, čime je dodatno potvrđena njegova važnost ne samo za svakodnevni život stanovnika Kali nego i za širu hrvatsku kulturnu baštinu.

No, očuvanje govora danas ne znači samo čuvanje starih zapisa. Jedan od najvećih izazova jest osigurati da ga nastave koristiti nove generacije.

Upravo se zato posljednjih godina razvijaju projekti kojima se kaljski govor nastoji približiti djeci, mladima, ali i svima koji žele bolje upoznati jezik svojih predaka. Među njima su Kalipedija, mrežni rječnik koji donosi i zvučne zapise, projekt Kalirama te Kualjska besida, kroz koju se potiče uporaba kaljskoga govora među djecom i mladima.

Upis u Registar kulturnih dobara tako je svojevrsna potvrda onoga što stanovnici Kali već dugo znaju – da njihov govor nije samo način komunikacije, nego dio kolektivnog pamćenja mjesta. Riječi, naglasci i izrazi koji su se prenosili generacijama danas postaju i službeno prepoznata vrijednost koju treba sačuvati za one koji tek dolaze.