Kako zadarski učenici istražuju mikroplastiku i uz Telemach uče čuvati Jadran

More na zadarskim plažama na prvi pogled može izgledati potpuno čisto, no pod mikroskopom se ponekad otkriva drukčija slika. Učenici Osnovne škole Šime Budinića, koji već godinama istražuju morski okoliš, tijekom analize uzoraka s Kolovara uočili su celulozna vlakna i sitne čestice mikroplastike. Njihova istraživanja dio su školskih aktivnosti kojima nastoje bolje razumjeti onečišćenje Jadrana, a priliku da upoznaju i praktičnu stranu njegove zaštite dobili su sudjelovanjem u Telemachovu projektu „Sretno more”.

Na Kolovarama su se u travnju 2025. godine okupili učenici, nastavnici, ronioci i stručnjaci za pomorsku tehnologiju sa zajedničkim ciljem čišćenja mora i obale. Učenici su pod vodstvom profesorice Biljane Agić sudjelovali u edukativnim radionicama i prikupljanju otpada na plaži, dok su ronioci čistili podmorje koristeći informacije prikupljene uz pomoć suvremene tehnologije.

U akciji je korišteno hrvatsko autonomno plovilo Faust V, a Telemachova 5G mreža omogućila je brz prijenos podataka potrebnih za pregled podmorja i planiranje intervencija. Iz mora i s obale tom je prilikom uklonjeno oko tone otpada, dok su učenici mogli vidjeti kako tehnologija pomaže stručnjacima u pronalaženju odbačenih predmeta i organizaciji čišćenja.

Za zadarske osnovnoškolce, međutim, upoznavanje s problemima onečišćenja mora nije počelo niti završilo tom akcijom. Istraživanje morskog okoliša već je godinama dio njihovih školskih aktivnosti, a posebnu pozornost posvećuju mikroplastici, česticama koje zbog svojih malih dimenzija često ostaju nevidljive golim okom.

Što su učenici pronašli na Kolovarama?

Osnovna škola Šime Budinića još je od 2008. godine uključena u međunarodni Projekt očuvanja okoliša jugoistočnog Sredozemnog mora, SEMEP. Kroz taj program, kao i projekte Kreativni prirodoslovci i EkoLab, učenici istražuju prirodu, prepoznaju ekološke probleme i pokušavaju pronaći moguća rješenja.

Pod mentorstvom profesorice biologije Anite Mustać posljednjih godina uzorkuju morsku vodu na zadarskim plažama, analiziraju njezina svojstva i istražuju prisutnost mikroplastike. Prva takva istraživanja proveli su u uvali Foša tijekom pandemije koronavirusa, nakon čega su aktivnosti proširili na druge lokacije.

– Istražujući more, razmišljali smo o mogućnostima njegova čišćenja i zaštite te očuvanja organizama koji u njemu žive. Mikroplastika se nametnula kao jedan od već prepoznatih ekoloških problema, o kojem se sve više govori i u nastavi, zbog čega smo odlučili dodatno proširiti znanja učenika o toj temi, objašnjava profesorica Mustać.

Posebno zanimljiva opažanja dobili su na Kolovarama, gdje su na tri lokacije mjerili temperaturu, koncentraciju otopljenog kisika i ugljikova dioksida te prisutnost fosfata, nitrata i nitrita.

– Dobivene vrijednosti bile su unutar očekivanih granica, što se podudaralo i s nalazima Zavoda za javno zdravstvo. Međutim, mikroskopiranjem smo pronašli celulozna vlakna i sitne čestice mikroplastike. Takve čestice mogu se pronaći i u pijesku na plaži kada se uzorci promatraju pod mikroskopom, ističe Mustać.

Takva opažanja učenicima približavaju važnost praćenja onečišćenja čak i kada more naizgled ne pokazuje znakove onečišćenosti. Pritom valja razlikovati školska mikroskopska opažanja od specijaliziranih laboratorijskih analiza kojima se može pouzdano potvrditi sastav i količina pojedinih čestica.

Poznato je da morski organizmi mogu unijeti mikroplastiku i da se ona može prenositi hranidbenim lancem, no njezini učinci na zdravlje ljudi još se istražuju. Zbog toga su sustavno praćenje njezine prisutnosti, dodatna znanstvena istraživanja i sprječavanje onečišćenja važni za dugoročnu zaštitu morskog okoliša.

Škola pritom surađuje sa sveučilištima u Italiji i Australiji, kojima je dostavljala rezultate svojih istraživanja, te sudjeluje u međunarodnoj kampanji Microplastic Monitoring Campaign. Učenici tako imaju priliku uspoređivati vlastita opažanja sa širim istraživačkim aktivnostima i upoznati načine na koje znanstvenici pristupaju problemima onečišćenja.

Od istraživanja do konkretnih akcija čišćenja

Upravo povezivanje znanja i praktičnog djelovanja zajednička je točka školskih aktivnosti i Telemachova projekta „Sretno more”, pokrenutog u suradnji s udrugom DIH Innovamare i Institutom Ruđer Bošković.

Projekt ima dvije povezane uloge. Prva je primjena tehnologije koja stručnjacima olakšava pregledavanje podmorja i organizaciju čišćenja. Autonomno plovilo Faust V, podvodni dronovi i 5G povezivost omogućuju prikupljanje i prijenos podataka o stanju morskog dna, čime se roniocima olakšava određivanje područja na kojima je potrebna intervencija.

Druga je edukacija djece i mladih, kojima se kroz radionice, susrete sa stručnjacima i sudjelovanje u akcijama približavaju posljedice onečišćenja i načini njegova sprječavanja. Cilj nije samo ukloniti otpad koji je već završio u moru, nego potaknuti odgovornije ponašanje kako bi ga ondje u budućnosti završavalo manje.

Projekt se nakon prve zadarske akcije proširio na druge lokacije duž Jadrana, a tijekom šest organiziranih akcija iz mora i s obale uklonjeno je ukupno 7,5 tona otpada. Sudjelovalo je više od 250 ronilaca, volontera i drugih sudionika.

Edukativni dio inicijative dodatno je proširen slikovnicom „Sretno more”, nastalom u suradnji s Domagojem Jakopovićem Ribafishom, te predstavom RI Teatra, kojima se najmlađima na pristupačan način približavaju važnost očuvanja mora i posljedice neodgovornog odlaganja otpada.

Za učenike Osnovne škole Šime Budinića sudjelovanje u čišćenju Kolovara bilo je prilika da ono o čemu uče na nastavi povežu sa stvarnim problemima u svojoj neposrednoj okolini. Dok u školi istražuju svojstva morske vode i mikroskopski promatraju uzorke, na terenu mogu upoznati ljude i postupke kojima se more nastoji zaštititi od onečišćenja.

Generacija koja će čuvati Jadran

Koliko je važno rano razvijati ekološku svijest, dobro znaju nastavnici Osnovne škole Šime Budinića. Profesorica Mustać ističe kako se učenici s problematikom mikroplastike susreću već u nižim razredima, dok u višim razredima dobivaju priliku stečeno znanje primijeniti kroz istraživanja i terenski rad.

U suradnji sa socijalnom pedagoginjom Ninom Glavan provodi i radionice na kojima učenici razvijaju kreativno i kritičko mišljenje te predlažu vlastita rješenja za probleme koje prepoznaju u okolišu. Na taj način zaštita prirode nije samo tema nastavnog gradiva, nego i poticaj da promatraju svijet oko sebe, postavljaju pitanja i razmišljaju o vlastitoj odgovornosti.

Sudjelovanje u projektu „Sretno more” takvom je pristupu pridonijelo iskustvom organizirane ekološke akcije u kojoj su se susreli obrazovanje, znanost, tehnologija i rad volontera. Telemach je kroz tehnološku podršku i edukativne aktivnosti omogućio povezivanje različitih sudionika, dok su učenici iz prve ruke mogli upoznati kako izgleda zaštita podmorja izvan školskih učionica.

Profesorica Mustać posebno ističe važnost razumijevanja utjecaja onečišćenja na morske organizme i očuvanja okoliša o kojem ovisi i čovjek.

– Mikroplastika može postati dio ekosustava putem hranidbenih lanaca. Mi smo mediteranska zemlja i nastojimo poticati mediteransku prehranu, koja uključuje ribu, školjke i rakove, odnosno organizme koje pronalazimo u našem moru. Želimo da more bude čisto i da organizmi koje konzumiramo budu što zdraviji. Zato moramo ulagati trud u očuvanje mora i zaštitu njegova okoliša, naglašava Mustać.

Iskustvo zadarskih osnovnoškolaca pokazuje kako se dugogodišnji školski rad može nadopuniti sudjelovanjem u konkretnim ekološkim aktivnostima. Istražujući uzorke morske vode, učenici upoznaju probleme koje nije uvijek moguće vidjeti golim okom, dok kroz akcije čišćenja stječu jasniju predodžbu o tome koliko je truda potrebno da bi se iz podmorja uklonio već odbačeni otpad.

U tome se nalazi i dugoročnija vrijednost povezivanja obrazovanja s inicijativama poput „Sretnog mora”. Tehnologija može pomoći stručnjacima da učinkovitije pronađu otpad i organiziraju njegovo uklanjanje, ali sprječavanje onečišćenja počinje svakodnevnim odlukama ljudi.

Za učenike koji odrastaju uz Jadran takva iskustva imaju posebno značenje. More koje danas istražuju pod mikroskopom i čiste zajedno s roniocima dio je prostora u kojem žive, a znanje koje pritom stječu može im pomoći da sutra bolje razumiju zašto ga je važno sačuvati.

*Sadržaj nastao u suradnji s Telemachom