Kako jezik postaje ključ integracije: znanstvenici iz četiri zemlje raspravljali o migracijama

Od 25. do 27. lipnja 2026. godine na Sveučilištu u Zadru održana je radionica u okviru institucionalnog projekta “Mobilnost i jezik kao resurs u hrvatskom i finskom kontekstu” (MobiL, IP – UNIZD – 28065), financiranog sredstvima Europske unije iz programa NextGenerationEU, čiji je nositelj Sveučilište u Zadru.

Projekt je usmjeren na analizu uloge jezika u suvremenom društvu obilježenom globalizacijom, pojačanom mobilnošću i tržišnom ekonomijom. Poseban se naglasak u istraživanju stavlja na ulogu jezika kao resursa koji pojedincima otvara bolje životne prilike. Time će se ovim projektom popuniti postojeća praznina u dosadašnjim spoznajama o motivaciji i resursima koje su mobilni pojedinci spremni uložiti u učenje hrvatskog s jedne strane i finskog s druge – dvaju srednje velikih i, u globalnoj jezičnoj hijerarhiji, perifernih jezika koji su, bez obzira na to ključni za integraciju doseljenika, neovisno o trajnosti njihove mobilnosti, razini obrazovanja ili eventualnoj povijesnoj ili obiteljskoj vezi sa zemljom doseljenja. Poredbena je perspektiva zanimljiva ne samo zbog podjednakog broja govornika i statusa dvaju jezika, već i zbog činjenice što su obje zemlje tijekom povijesti bile prvenstveno emigracijske zemlje. Međutim, za razliku od Hrvatske, Finska već od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća bilježi pozitivan migracijski saldo te je u mnogo većoj mjeri razvila jezične politike za doseljenu populaciju, što u Hrvatskoj tek odnedavno predstavlja izazov čijem je rješavanju potrebno sustavnije pristupiti.

Uloga jezičnih resursa

Dvodnevna radionica naslovljena “Language on the Move – Fieldwork Perspectives” okupila je domaće istraživače sa Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Zagrebu te njihove kolege i suradnike iz Finske, Malezije i Hong Konga koje povezuje zanimanje za istraživanje uloge jezičnih resursa u migracijskim kontekstima.

Prvog dana, nakon uvodnog projektnog sastanka koje je vodila  prof. dr. sc. Lucija Šimičić s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru, sudionici su predstavili niz dosad provedenih istraživanja u sklopu navedenog projekta: doc. dr. sc. Branimir Vukosav (Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru) govorio je o suvremenim migracijskim obrascima u Hrvatskoj i Finskoj; izv. prof. dr. sc. Katharina Tyran (Sveučilište u Helsinkiju) predstavila je temelje jezične politike u migracijskom kontekstu Finske; doc. dr. sc. Rea Lujić Pikutić (Odjel za francuske i frankofonske studije, Sveučilište u Zadru) predstavila je istraživanje o jezičnim ideologijama u hrvatskim dokumentima o integraciji migranata; prof. dr. sc. Anita Skelin (Sveučilište u Zagrebu) govorila je o jezičnim izazovima učenika hrvatskog jezika migrantskog porijekla; prof. dr. sc. Seong Lin Ding (Sveučilište Malaya, Kuala Lumpur, Malezija) izložila je svoje istraživanje o jezičnim stavovima recentnih doseljenika iz Kine u višejezičnoj Maleziji; prof. dr. sc. Anne Ambler Schluter (Politehničko sveučilište, Hong Kong) govorila je o ulaganju filipinskih radnica u učenje finskog jezika kao primjeru jezičnog poduzetništva i preduvjeta za migraciju na poželjniju destinaciju, a dr. sc. Antonia de Castro Burica predstavila je dijelove svoje doktorske disertacije u kojoj je analizirala iskustva migranata s arapskog jezičnog područja u kontekstu učenja hrvatskog jezika, dok je kritičku analizu pravnih dokumenta kojima se regulira integracija migranata u sklopu projekta dopunila naknadno provedenim istraživanjima u sklopu projekta MobiL.

Osim navedenih članova projektnog tima, u radionici su sudjelovali i Jelena Cvitanušić, mag. (Croaticum), dr. sc. Antonio Oštarić (Centar za strane jezike Sveučilišta u Zadru) i Hanna Jolić, mag. Tijekom drugog dana radionice, istraživački se tim posvetio izradi smjernica i protokola za provođenje terenskog istraživanja u okviru projekta.

Sustavna analiza

Istraživanje „Mobilnost i jezik kao resurs u hrvatskom i finskom kontekstu“ predstavlja početni korak prema sustavnijoj analizi jezičnih politika u migracijskim okolnostima u Republici Hrvatskoj te prikupljanju narativa o učenju hrvatskoga i finskoga jezika među različitim skupinama mobilnih pojedinaca. Jedan od načina razumijevanja pretpostavki za oblikovanje kvalitetnih jezičnih politika u migracijskom kontekstu jest analiza (socio)lingvističkih dimenzija migracija, koje su dosad uglavnom bile zanemarene u istraživanjima suvremenih migracijskih procesa u Hrvatskoj.

Ovim se projektnim prijedlogom stoga ističe da je promišljanje jezika iz perspektive humanističkih znanosti, a osobito (socio)lingvistike, nezaobilazan element u osmišljavanju učinkovitih jezičnih politika za različite skupine mobilnih pojedinaca u migracijskom okruženju. Cilj je projekta da se poredbenom analizom jezičnih politika i iskustava učenja nacionalnoga jezika u Finskoj, koja je poput Hrvatske jezično mala i periferna u globalnoj jezičnoj hijerarhiji, pridonese boljem razumijevanju postojećih izazova upravljanja jezikom na razini pojedinaca i društva u Hrvatskoj, istaknu primjere dobre prakse te otvori prostor za promišljanje mogućih unaprjeđenja postojećeg okvira jezičnih politika u različitim migracijskim kontekstima u Hrvatskoj.