Gutenbergova Biblija ponovno izložena u Zadru: Fragmenti iz 1462. godine čuvaju iznimnu povijesnu vrijednost

U Muzeju samostana sv. Frane u Zadru ponovno se može vidjeti fragment Gutenbergove Biblije iz 1462. godine. Riječ je o četvrtoj Bibliji otisnutoj u Gutenbergovoj tiskari, čiji je tisak završen u Mainzu 14. kolovoza 1462. godine, uoči blagdana Velike Gospe.

Nakon pravnog spora s Johannesom Gutenbergom, tiskarom su upravljali njegov financijer Johannes Fust i bivši učenik Petrus Schöffer.

Pergamena sačuvala dijelove Biblije

Budući da je Biblija tiskana na izdržljivoj pergameni, njezini su listovi poslije često korišteni kao materijal za uokvirivanje drugih knjiga. Takvu su sudbinu doživjela i dva sačuvana fragmenta iz latinske Vulgate u Zadru.

Prvi fragment na dvjema stranicama donosi tekst iz Knjige proroka Amosa (Am 2,14 – 7,1), a na preostale dvije tekst iz Knjige proroka Zaharije (Zah 9,17 – 14,11). Drugi fragment na sve četiri stranice sadrži tekst iz Evanđelja po Marku (Mk 3,23 – 7,33) te je ponovno izložen u samostanskom muzeju, kao i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Otkriveni prije više od stoljeća

Vrijedne fragmente na knjigama u samostanskoj knjižnici još je 1916. godine otkrio poznati bečki antikvar, znanstvenik i bibliofil Ernst Philip Goldschmidt.

Evidentirao ih je i Josip Badalić u knjizi Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj, objavljenoj u Zagrebu 1952. godine. U knjizi je objavljena i fotografija jedne stranice u boji, a fragmente je Badalić već tada ocijenio najstarijim tiskom u Hrvatskoj.

O vrijednosti ovog izdanja svjedoči i podatak da je u Biblijskom muzeju u Münsteru u Njemačkoj, zemlji u kojoj je Biblija nastala i gdje se čuva više njezinih primjeraka, izložen jedan originalni list te Biblije.