Gradski sustav oborinske odvodnje ponovno zakazao na jakoj kiši

Vrlo kišne subote je, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, na području grada Zadra palo 70-ak litara kiše na metar četvorni, a kiša koja je povremeno padala srednje ili jako ponovno je na pojedinim gradskim ulicama prouzročila stvaranje pravih potoka vode. Građani su se na društvenim mrežama žalili kako sustav odvodnje u pojedinim ulicama, kao što je Obala kneza Domagoja na Puntamici, ne uspijeva uopće savladati ovu količinu oborina, situacija na Branimirovoj obali nedaleko od gradskog mosta bila je problematična samo povremeno, a na nekim cestama, kao što je Ulica Grge Novaka u Diklu, sustav odvodnje nije još izgrađen pa su se njome slijevali potoci vode.

Građani su opravdano prozivali Grad Zadar i njegovu tvrtku Odvodnju zbog situacije s kojom su se suočavali. Komentirajući ove prozivke direktor Odvodnje Grgo Peronja podsjetio je kako njihova tvrtka u pravilu održava sustav oborinske odvodnje, a koji gradi Grad Zadar.

Zabrana direktnog ispusta

– Oborinska odvodnja u Zadru na nekim mjestima funkcionira lošije, a na nekima bolje. Po Zakonu o vodama oborinska odvodnja ne smije se direktno s ceste puštati u more kako se to nekad radilo, budući da sadrži zamašćene vode od prometa. Traži se da se oborinska odvodnja pročisti kroz kišne rešetke i taložnike u kojima se komadići prljavštine i masnoće talože. Na Obali kneza Domagoja na Puntamici oborinski kanal je izgrađen u bivšoj državi, a u međuvremenu se na njenom širem području dogodila intenzivna gradnja zgrada te su površine oko tih zgrada kompletno postale slivne površine. A cjevovodi se nisu povećavali odnosno nije se radila njihova rekonstrukcija, pojašnjava Peronja dodajući kako su na Puntamici otegotna okolnost pozicija plime, juga i kiše.

– Sustav prima određene količine oborine, ali kad oborine prijeđu količinu od 20 L/m2, količina na koju je projektiran sustav u Zadru od davnih dana do danas, cjevovod ne uspijeva progutati onu količinu kojom nova voda dotiče. Na Obali kneza Domagoja je obalni ispust ograničenog kapaciteta i zaista se pri svakim većim oborinama događa da cesta pliva. Trebat će se napraviti projekt da se ovaj problem riješi. Cjevovodi oborinske odvodnje su iznimno skupi. Primjerice, novi kolektor oborinske odvodnje, 8. faza kolektora Visoke zone od kružnog toka na predjelu Masline u uvalu Maestral će na kraju stajati više od tri milijuna eura, ističe direktor Odvodnje dodajući kako nema saznanja da će Grad na Puntamici ubrzo projektirati proširenje oborinske odvodnje.

Foto: PRIVATNA ARHIVA

Otežano financiranje

– Rješenja problema oborinske odvodnje nisu jeftina. U projektu aglomeracije Zadar – Petrčane ulaže se više od 100 milijuna eura. Neki cjevovodi oborinske odvodnje ostali su nedovoljnog profila za veće količine oborina, a za sveobuhvatno rješenje potreban je veliki projekt koji će puno koštati. Ova vrsta odvodnje se ne može financirati iz sredstava EU-a jer EU plaća ova sredstva po osi 6i koja se odnosi na zaštitu okoliša od štetnog djelovanja otpadnih voda, u što ne spadaju oborinske vode. Izgradnju sustava oborinske odvodnje ne sufinanciraju ni Hrvatske vode. A radi se o jako skupom sustavu. To se mora financirati isključivo iz proračuna gradova i općina. I to je problem u mnoštvu gradova, od Pule, Rijeke, Splita, zbog toga što zahtijeva ogromne iznose, a lokalna samouprava za financiranje iz svojih proračuna ima puno drugih prioriteta, kaže Peronja koji je rekao kako se radi o kompleksnom problemu.

Osvrnuo se i na problem zadržavanja velike količine oborinskih voda na kolniku na Branimirovoj obali kazavši kako se ova situacija tamo događa puno rjeđe nego na Obali kneza Domagoja.

– Sustav odvodnje cijele Voštarnice je napravljen da se te vode slijevaju prema Branimirovoj obali gdje se nalazi cjevovod. Slijevaju se niz Ulicu Stjepana Radića kao potok, pa se na Branimirovoj obali razina kišnice poveća do rubnjaka. Tamo imamo crpnu stanicu izgrađenu 1996. godine s ispustom koji vodi u more. Kod punjenja sustava pušta se gornji dio oborinske odvodnje u more. Ali i taj ispust je ograničenog kapaciteta te se pri skupljanju određene količine vode događa da se prikupi kišnica na kolniku, no radi se o manjoj količini vode koja se onda i brže povuče, naglašava direktor ove tvrtke dodajući kako, kada padnu veće kiše i kad dođe do naplova oborina na kolniku građani misle da će se sve riješiti time da nazovu Odvodnju.

– Građani misle da će doći ekipa s plavim kamionom i »posupati« milijun kubika vode u cisternu od tri kubika. Čarobnog štapića za toliku količinu oborina na kolniku nema, upozorava Peronja.

Grgo Peronja, direktor Odvodnje Zadar, Foto: Luka Jeličić