Građane početkom iduće godine očekuju veće cijene odvoza smeća

Unatoč tome što se na razne načine građane uvjerava da će razdvajanjem otpada uštedjeti, činjenica je da je najjeftinije otpad iskrcati na hrpu i zatrpati. Neminovno je, dakle, da će građani morati plaćati više kada se za nekoliko mjeseci otvori Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Biljane Donje, no još se uvijek ne može govoriti o konkretnim brojkama.

Čistoća Zadar uslugu odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada obavlja na području grada Zadra, Nina te 17 okolnih općina – Posedarje, Novigrad, Sukošan, Vrsi, Poličnik, Ražanac, Starigrad, Privlaka, Galovac, Škabrnja, Preko, Jasenice, Zemunik Donji, Kukljica, Pašman, Sveti Filip i Jakov i Kali. Ukupno na tom dijelu županije ima više od 67 tisuća kućanstava te oko pet tisuća obrta i pravnih osoba, što zadarsku Čistoću čini najvećom komunalnom tvrtkom u Hrvatskoj.

Zatvaranje odlagališta Diklo

Nakon otvaranja CGO-a Biljane Donje sva službena odlagališta morat će se zatvoriti i sanirati, što uključuje i najveće odlagalište otpada Diklo. To će za Čistoću značiti dvostruki gubitak – osim što će zatvaranje Dikla ostati bez dijela prihoda, otvaranjem CGO-a porast će troškovi prikupljanja otpada. Iako bi dio djelatnika Čistoće trebao prijeći u CGO Biljane Donje, a drugi će prenamjenom radnih mjesta ostati u Čistoći, direktor Krstičević naglašava kako neće doći do velikih operativnih promjena.

– Najveća promjena je zatvaranje odlagališta Diklo, te otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje. U operativnom smislu, mijenja se udaljenost općina od mjesta odlaganja otpada, u ovom slučaju u CGO Biljane Donje – one općine koje su sad bliže odlagalištu bit će udaljenije, i obratno, tumači Krstičević.

Dugoočekivanu sanaciju Dikla uz Grad Zadar vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je i zadužen za projekt sanacije.

– Svakako očekujem da će se nakon provedene sanacije čitav taj prostor zazeleniti i biti kudikamo ljepši nego što je sad, kazuje Krstičević.

Umjesto u Diklo i ostale manje deponije, kamioni s otpadom iz cijele Zadarske i dijela Ličko-senjske županije do kraja godine trebali bi polako početi stizati u Biljane Donje, gdje će se smeće reciklirati i oporabljati. Pri tom će se prikupljeni komunalni otpad iz Zadra direktno voziti u Biljane, a jedino na obodu Poluotoka treba pronaći adekvatnu zamjenu za pretovarnu stanicu koja je trenutno smještena na Ravnicama.

– Pretovarnih stanica u Zadru neće biti, osim one koja je trenutno na Ravnicama i koja nam služi da što brže i efikasnije održavamo čistoću Poluotoka. Tu i dalje tražimo adekvatno rješenje za dislokaciju jer su u neposrednoj blizini napravljena dječja igrališta i sportski sadržaji za rekreaciju, tumači Krstičević.

Ivan John Krstičević, direktor zadarske Čistoće, Foto: Mislav Klanac

Ekološka renta

Korekcija cijena odvoza smeća, koje se usput rečeno, nisu mijenjale od 2018. godine, građani mogu očekivati već početkom sljedeće godine. Osim porasta cijena goriva i ostalih stavki kao što su maziva, električna energija, uredski materijal, servisi i održavanje vozila, poskupljenju je kumovao i novi Zakon o gospodarenju otpadom, koji je donesen prije dvije godine. Navedeni zakon propisao je iste cijene za sva kućanstva i iste cijene za sve poslovne korisnike, pri čemu se u potonjoj kategoriji nalaze, primjerice, kiosci i urari, kao i veliki trgovački lanci i hoteli. To znači da će neki od njih u budućnosti plaćati manje cijene odvoza otpada nego do sada, no gubitak se zato morao nadoknaditi na kućanstvima.

– Ubuduće bi cijena za kantu od 120 litara za domaćinstva trebala biti 9,72 eura umjesto dosadašnjih 5,64 eura. Što se tiče poslovnih korisnika, nekima će nova cijena od 15,57 eura biti manja, a nekima veća, jer su do sada korisnici iz ove kategorije za kantu od 120 litara plaćali 14,35 eura, dok su korisnici kanti od 240 litara plaćali 28,70 eura. Naravno, sve su ove cijene bez PDV-a koji za ovu uslugu iznosi 13%, kazuje Krstičević.

Treba naglasiti da radnici Čistoće na tjednoj bazi na kućni prag korisnika dolaze dva puta tjedno po zelenu kantu, dva puta mjesečno po narančastu kantu, i po smeđu jedan do dva puta tjedno, ovisno o tome radi li se o obiteljskoj kući ili o zgradi.

Naime, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, lani je po stanovniku u Zadarskoj županiji prikupljeno 673 kilograma otpada godišnje, a nacionalni je prosjek 474 kilograma.

– Kad uzmete sve dalmatinske županije, zajedno s Istrom i Primorsko-goranskom županijom, onda se vidi utjecaj turizma. Mi u prosjeku proizvodimo puno više smeća i zbog toga se nadam kako će se što skorije uvesti ekološka renta namijenjena za naše goste. To postoji u nizu država, od Austrije i Švicarske, preko zemalja Beneluxa, pa do Cipra i Malte, tumači Krstičević.

Foto: Luka Jeličić

Podijeliti smeđe spremnike

Iako je otvaranjem CGO-a dugoročni cilj smanjiti količinu neiskoristivog otpada za čak 70 posto, to prvenstveno ovisi o disciplini građana. S obzirom na to da permanentno rade na edukaciji, Krstičević ističe da su postavljeni spremnici za reciklabilni otpad počeli davati dobre rezultate.

– Prošle godine Zadar je bio u deset gradova koji su najviše napredovali po odvajanju otpada. Veseli nas taj podatak, ali naši planovi i ambicije su puno veće od aktualnog postotka. Stoga se nadamo kako ćemo svi zajedno svake godine biti sve bolji i uspješniji kada je u pitanju odvajanje otpada. Očekujem da se naši korisnici još više angažiraju po tom pitanju jer nam je svima nam ista zadaća, a to je ostavljanje što boljeg i kvalitetnijeg okoliša generacijama koje dolaze, naglašava Krstičević.

Prije nego li CGO krene s radom, Čistoći je u fokusu zaokružiti sustav biootpada, što znači da treba podijeliti spremnike zapadnom dijelu grada, a višestambene zgrade trebaju dobiti male smeđe kompostere od 10 litara. Tako nijedan građanin više neće imati ispriku za neodavanje otpada, smatra Krstičević.