Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

CUHaCHA

FOTO Projekt triju regija u trima državama iznjedrio kuharicu tradicijskih recepata

02.12.2022. 18:44
FOTO Projekt triju regija u trima državama iznjedrio kuharicu tradicijskih recepata

Foto: Filip Gotovina



Projekt CUHaCHA, koji promovira tradicionalnu gastronomsku baštinu i poziva na jače očuvanje starih recepata, priveden je kraju održavanjem završne konferencije u Providurovoj palači, gdje su predstavljeni dosezi i rezultati projekta, s čijom se idejnom provedbom započelo još 2018. godine. Tradicionalna hrana i načini njezine pripreme i prezentacije oduvijek su bili vrlo značajan dio kulturne baštine. Stoga je bilo samo pitanje vremena kada će se pametne glave domisliti projektu kojemu je u središtu upravo povezivanje kulinarske baštine i turizma. Lokalni proizvodi trebaju potaknuti inovacije i promociju, te osigurati razvoj na regionalnoj i globalnoj razini, a iznad svega unaprijediti turističku ponudu. Stoga je glavni cilj projekta CUHaCHA upravo jačanje i očuvanje identiteta zajedničke kulinarske baštine u tri projektne regije, Zadarskoj županiji, Hercegovačko – neretvanskom kantonu i Bokokotorskom zaljevu.


U čast receptima naših baka


Tradicionalna jela zadarskog kraja zadovoljavaju sve kriterije moderne pripreme i zdrave prehrane temeljene na domaćim namirnicama. Iako sve više uzmiču pred globalnom industrijom hrane, ne fali nam entuzijasta koji slave našu kulinarsku baštine i recepte naših baka. Andrea Erceg iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije stoga je predstavila ciljeve projekta CUHaCHA, s čijom se provedbom započelo u kolovozu 2020. godine.


Foto: Arif Sitnica


– Projekt CUHaCHA umrežio je četiri partnera iz tri projektne zemlje, koji su zajedničkim radom iznjedrili zanimljivu kuharicu tradicijskih recepata, kao i proveli istraživanja o važnosti i popularnosti tradicijskih recepata i metoda njihove pripreme. Internacionalizacija tržišta hrane i priljev velikog broja turista uvjetovali su globalizaciju tržišta te stare recepte gurnuli u drugi plan, što smo mi ovim projektom pokušali ispraviti, naglasila je Erceg i dodala kako je hrana suputnik na svim turističkim putovanjima.




– Ovim smo projektom povezali gastronomsku baštinu i turizam osmišljavanjem tri međusobno isprepletena projektna rezultata – stazama kulinarske baštine za jačanje i diversifikaciju turističke ponude, uređenjem tradicionalnih kuhinja i obukom pružatelja usluga iz sektora gastronomije. Razvoj turizma uvjetovan je specifičnim željama turista, koje smo pokušali zadovoljiti ovim trima programima, istaknula je Erceg, kazavši kako je u sklopu projekta osmišljeno sedam staza kulinarske baštine kao novi model gastronomskog turizma integriran u postojeću turističku ponudu. Cilj takvih staza je povezati turiste koji traže visokokvalitetnu gastronomsku ponudu s pružateljima usluga koji mogu zadovoljiti njihove standarde, kako bi se uz kreaciju novih alata i programa smanjila turistička sezonalnost.



– Za kraj smo projekta pripremili i bogatu kuharicu s 45 projekata iz triju regija, a u sklopu projekta smo prikupili više od 150 tradicionalnih recepata. Tri tradicionalne kuhinje, koje su opremljene u Zadru, Mostaru i Tivtu, mjesta su gdje će se održavati praktične radionice kuhanja tradicionalnih jela našeg podneblja, kazala je Erceg.


Borba za zadarsku tradiciju


Zadarska županija vjerojatno najslikovitije odražava plavo – zelenu Hrvatsku. Njezina zemljopisna raznolikost i regionalno obojene kulinarske tradicije, koje su odraz ne samo prirodno – zemljopisnih osobitosti, već i veoma složenih povijesnih previranja koja su snažno obilježila njezinu gastronomsku povijest. Tradicionalna kuhinja Zadarske županije tako se oslanja na svježe namirnice, uz jednostavnu pripremu s dodatkom maslinova ulja i vrlo malo začina. Kolači i deserti pak nisu tradicionalno obilježje kuhinje našeg podneblja, jer se slatko jelo samo u posebnim prilikama. Iako se takva bazična prehrana nekoć doživljavala kao sirotinjska ili težačka, danas postaje mjerom suvremene zdrave mediteranske ishrane.


Sveučilišna profesorica Dunja Brozović – Rončević s Odjela za etnologiju i antropologiju, te Centra za etnolingvistiku i onomastiku Sveučilišta u Zadru kazala je kako je svoje istraživanje provodila jednako u obalnom dijelu, kao i u zaleđu i u Lici.


– Važno je istaknuti kako na području Zadarske županiji postoje četiri kulinarske mikroregije koje se sastaju u Zadru. Otočje i priobalje često se, naročito u turističkoj perspektivi, smatraju središtem gastronomske baštine, no u zadarskom je slučaju važno naglasiti kako tradicija Bukovice i Ravnih kotara nosi jednako važan teret, kao i ona otoka i priobalja. Po mojem je istraživanju otočje prilično devastirano po pitanju ponude tradicionalnih jela, dok su Ravni kotari zapravo riznica gastronomske tradicije. Rezultati istraživanja su mi, nažalost, poražavajući jer je jako mali broj ispitanika našu tradicionalnu gastronomsku ponudu ocijenio kao privlačnu u turističkoj industriji, naglasila je Brozović – Rončević, ističući kako se zapravo sramimo svoje tradicije.


Hrvatska se diči velikim prirodnim i baštinskim raznolikostima na malom prostoru, a Zadarska je županija Hrvatska u malom. Župan Božidar Longin stoga je u svom govoru istaknuo kako je hrana oduvijek osnovna ljudska potreba, ali i područje u kojem se kreativnost izražava na najzanimljivije načine.


– Hrana nas veseli, ona koje dokaz naše ljubavi i dar našim najmilijima. Suvremeni čovjek sve više počinje razmišljati o kvaliteti hrane koju jede, stoga nas ne začuđuje na se odnos prema hrani puno promijenio u zadnja dva desetljeća. Tradicijski recepti stoga su postali važnim dijelom naše nematerijalne kulturne baštine i nova grana naše turističke ponude, istaknuo je Longin, kazavši kako je glavni cilj projekta bio razviti i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine projektnog područja.


– Istaknuo bih kako ovaj projekt, osim što slavi našu gastronomsku baštinu, te osvještava značaj hrane i njezine pripreme kao najvažnijeg načina očuvanja tradicije, ali i bogaćenja turističke ponude, zaključio je Longin.