Filozof iz Zadra napisao prve teoretske zapise o glazbi u Hrvatskoj

Udruga Mala filozofija održala je promociju zbornika »U potrazi za izgubljenim velikanima« te projekta »SKRIPKO – Strip i Knjiga za Razvoj Interesa i Potencijala Književnog Obogaćenja i znanosti«, sufinanciranih od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na promociji, održanoj u Ogranku Grad, Gradske knjižnice Zadar, sudjelovali su učenici Prirodoslovno-grafičke škole Zadar te predstavili svoja istraživanja i rad o najpoznatijem zadarskom filozofu, matematičaru i kozmografu Federiku Grisogonu.

Mate Bratović, profesor hrvatskog jezika u Prirodoslovno-grafičkoj školi Zadar ističe kako su istraživanjem i u konačnici radom htjeli popularizirati lik i djelo tog, pomalo zaboravljenog filozofa.

Cenzurirana proročanstva

– Odabrali smo Federika Grisogona zato što je u početku bio u potpunosti nepoznat učenicima. Pored toga, i moje znanje o njemu je bilo minimalno. Naime, znao sam samo da se na Odjelu za geografiju na Sveučilištu u Zadru dodjeljuje nagrada Grisogono. S obzirom na minimalno znanje o njemu, željeli smo popularizirati njegov lik i djelo kroz ovaj projekt.

Isprva smo prikupljali podatke i odmah nam je zaokupila pažnju informacija kako su njegova tzv. proročanstva bila cenzurirana. Iz toga se odmah rodila ideja i za sam narativ stripa. Zanimljivo je to što se Grisogono bavio različitim područjima, od filozofije, medicine, astrologije, astronomije i tako dalje.

Napisao je i jedan od prvih hrvatskih glazbenih traktata, a riječ je o prvim teoretskim zapisima o glazbi na hrvatskom tlu.

Pisao je o ljudskoj sreći te je smatrao da Bog, čovjek i svemir tvore jedinstvo. Saznali smo i da je određivao dijagnoze i liječio ljude prema horoskopskom znaku, a djeci je to bilo posebno zanimljivo. Cijeli proces istraživanja i učenja o njemu je bio jako zanimljiv i dinamičan, a učenici su sve te priče o Grisogonu prikazali u obliku stripa na pedesetak stranica.

Zapravo su učenici odradili sve sami, dok sam ih ja samo usmjeravao u smislu pronalaska literature koju su onda oni sami analizirali, kazao je Bratović koji je svojim učenicima cijelo vrijeme pružao podršku.

Dok su učenici Prirodoslovno-grafičke škola Zadar izradili strip o Federiku Grisogonu, Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula je napravila strip o Jurju Dobrili, koji nam je svima poznat kao lik s novčanice deset kuna. Učenici Osnove škole Vis su obradili matematičara Sibu Mardešića, a učenici Osnove škole Frana Krste Frankopana obradili Jagodu Truhelku, Adolfa Waldingera i Branka Mihaljevića, koji je poznat po pjesmi »Zeko i Potočić«. Nadalje, učenici OŠ Slakovci su obradili lik i djelo Josipa Runjanina, a OŠ Puščića Brač pjesnika Vladimira Nazora.

Na koncu, OŠ Josipa Pupačića iz Omiša obradila je biskupa i jezikoslovca Fausta Vrančića. O svemu tome je otkrio nešto više i doc. dr. sc. Bruno Ćurko s Odsjeka za učiteljski studij na Filozofskom fakultetu u Splitu, jedan od osnivača i tajnik Udruge Mala filozofija.

Popularizacija povijesnih osoba

– Ja sam idejni začetnik projekta, a voditelj je Filip Škifić iz Splita. Naime, potaknulo me to što današnje generacije ne znaju ništa ili jako malo o nekim znamenitim povijesnim ličnostima, primjerice o Federiku Grisogonu iz Zadra ili pak o Marku Maruliću znaju tek nešto malo.

Dakle, cilj nam je bio popularizirati znamenite povijesne osoba koje nisu toliko poznate, ali su značajne. U projektu je sudjelovalo pet osnovnih škola i dvije srednje škole. Prepustili smo učenicima da sami izaberu neku znamenitu osobu koja je iz njihovog kraja i na kreativan način dočaraju njezin lik i djelo.

Sadržaj je raznolik, od priča, različitih grafika, pa sve do stripova. Planiramo nastaviti našu suradnju s ovim školama, ali i uključiti i neke nove škole. Pored toga, u ovoj knjizi je zastupljena samo jedna znamenita žena, Marija Truhelka, pa svakako imamo u planu poraditi i na tome, otkrio je Ćurko i najavio kako za nekoliko dana imaju promociju i u Pučišću na Braču.