Društvo arhitekata Zadra: 'Grad je prerastao prostorni plan, potreban nam je GUP'

Zadarsko Gradsko vijeće početkom tjedna izglasalo je osnivanje javne ustanove Zavod za urbanizam, koju oporba s jedne strane najavljuje kao »poligon za uhljebljivanje«, a vladajući kao zaokret u prostornom planiranju, kojim će struka značajno dobiti na važnosti. Paralelno s tim, Visoki upravni sud potvrdio je odluku oporbene većine iz prošlog saziva Gradskog vijeća o stavljanju izvan snage Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Zadra, pa će čitav proces morati započeti ispočetka, pri čemu će novi dokument morati biti usklađen sa zakonima koji su u međuvremenu stupili na snagu.

Ključni instrument

U Društvu arhitekata Zadra (ZDA) pozdravljaju najavljenu izradu Generalnog urbanističkog plana (GUP), što će biti glavni zadatak novoosnovanog Zavoda za urbanizam, a uz to naglašavaju da se Zadar u usporedbi s drugim većim i srednjim gradovima u Hrvatskoj ističe kao grad s najmanje provedenih arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Upravo ovakve natječaje u Društvu arhitekata smatraju ključnim instrumentom za oblikovanje suvremene slike i identiteta grada.

– Društvo arhitekata Zadra i Odbor za urbanizam od osnutka kontinuirano ističu potrebu izrade GUP-a za Zadar. Naime, koliko nam je poznato, Zadar je jedini veći hrvatski grad bez GUP-a, što u praksi znači da gradu nedostaje provedbeni planski okvir detaljnijeg mjerila koji osigurava plansku dosljednost, predvidljivost i upravljanje razvojem, tumači predsjednik Društva arhitekata Zadra Petar Kozina te ističe da je GUP nužna pretpostavka za održivo planiranje prostora, osobito u gradu koji raste i funkcionalno se transformira.

GUP se, kako tumači, izrađuje za gradska središta i definira, među ostalim, namjenu i strukturu prostora (gospodarske djelatnosti, mrežu društvenih i javnih sadržaja), prometni sustav i komunalnu infrastrukturu (uključujući multimodalnost, parkiranje, javni prijevoz), pravila uređenja i oblikovanja (regulacijske linije, visine, gustoće, tipologije), hijerarhiju javnih prostora i zelenu/plavu infrastrukturu te uvjete za urbanu preobrazbu (rekonstrukcije, sanacije, brownfield lokacije).

– GUP promatra grad kroz zaokružene prostorne cjeline, morfološke ili funkcionalne te propisuje različita urbana pravila ovisno o stupnju konsolidiranosti područja. Primjerice, minimalni udio ozelenjene površine može varirati (npr. od 10 % do >50 %), može se propisati obveza uređenja predvrtova, uređenje poteza urbaniteta na najznačajnijim gradskim pravcima, kao i posebni uvjeti za povijesnu jezgru, plansko dovršene dijelove, nepotpuno izgrađena područja i zone preobrazbe. U praksi to znači da npr. uvjeti uređenja i gradnje neće biti isti za područje Borika, Plovanije, Stanova ili Voštarnice, tumači Kozina

Stručno ekipiranje

Što se tiče osnivanja gradskog Zavoda, zakon predviđa mogućnost osnivanja javne ustanove koja bi sustavno upravljala prostornim razvojem grada, a takva ustanova trebala bi, kako tumači Kozina, koordinirati međuresornu suradnju, voditi plansku dokumentaciju, pratiti provedbu i javnu participaciju.

– Na regionalnoj razini županijski su zavodi kadrovski stručno ekipirani, dok na lokalnoj razini upravni odjeli pokrivaju široki spektar djelatnosti od administrativnih, komunalnih, infrastrukturnih, društvenih i socijalnih. U skladu s tim djelatnostima formirana je i struktura zaposlenih u tim odjelima, objašnjava Kozina pa napominje da je u formiranju zavodske ustanove na lokalnoj razini ključno organizacijsko ustrojstvo i stručno ekipiranje urbanisti, arhitekti, prometni planeri, geografi, krajobrazni arhitekti, konzervatori, biolozi, sociolozi).

Kozina pritom naglašava da je legitimno političko i organizacijsko pitanje je li optimalan model upravo gradski zavod, upravno tijelo za strateško planiranje ili osnaživanje postojećeg županijskog zavoda.

Ključno je, kako ističe, da tijelo koje planira prostorni razvoj grada koordinira gradske projekte (strateške i izvedbene) od utjecaja na područje obuhvata GUP-a, vrednuje projekte iz perspektive urbanizma i arhitekture i javnog interesa, štiti kvalitetu javnog prostora od neprimjerenih zahvata – neovisno o inicijatoru, osigurava da svaka intervencija bude oblikovno i funkcionalno poticajna razvoju grada i na koncu razvija stručni integritet.

Izmjene i dopune PPU-a

Prije izrade GUP-a ili sveobuhvatnih izmjena PPU-a, kako naglašava Kozina, ključno je izraditi kvalitetne stručne podloge, analizu postojećeg stanja (što uključuje prostor, demografiju, stanovanje, gospodarstvo, mobilnost, okoliš), sintezu podataka, vrednovanje kapaciteta prostora, scenarije razvoja (odnosno varijantna rješenja), a nužan je i participativni proces s građanima, strukom i dionicima radi jasnog artikuliranja vizije razvoja Zadra.

Iako postojeći plan, kao i njegove predložene izmjene – koje su u međuvremenu »poništene«, u osnovi smatraju kvalitetnima, Zadar je naprosto kompleksnošću, kako smatraju u Društvu arhitekata, prerastao postojeći alat u vidu PPUG-a.

– Mjere prezentirane u prvoj javnoj raspravi – povećanje minimalnog udjela zelenila na građevnoj čestici, ograničenje broja stambenih jedinica, viši prostorni standardi parkiranja i javne infrastrukture, veće udaljenosti od međa – idu u smjeru podizanja kvalitete prostora. Riječ je, ipak, o korektivnim mjerama u okviru Odluke o izradi ovih izmjena, a ne o strukturnoj promjeni koju bi omogućio GUP – detaljnija zoniranja, hijerarhiju javnih prostora, planiranje plavo-zelene infrastrukture, mrežu društvenih sadržaja, gradski prometni koncept, itd., tumači Kozina.

– Važno je naglasiti da u prostornom planiranju nema brzih rješenja ni prečaca. Uz to što je tijekom posljednjih 20 godina značajan broj UPU-a/DPU-a/PUP-ova stavljen izvan snage i uz promjene zakonodavnog okvira, prirodan kontinuitet detaljnije razrade PPUG-a je izrada GUP-a. Dakle, GUP ne zamjenjuje PPUG, već detaljnije razrađuje područje središnjeg naselja, govori Kozina.

Javni natječaji

Brojni veliki europski i svjetski gradovi, kako ističe, uobičajeno provode otvorene, međunarodne urbanističko-arhitektonske natječaje kako bi usporedili više prostornih koncepata i dobili najbolja rješenja. Kao članica EU, Hrvatska prati okvire održivog urbanog razvoja i Zadar u tom smislu ima priliku primijeniti te principe, tumači Kozina pa dodaje da su Druptvo arhitekata Zadra i Odbor za urbanizam više puta inicirali dijalog s gradskom i županijskom upravom oko najosjetljivijih i najvrjednijih područja, primjerice uvale Dražanica i uvale Maestral, te obalnog pojasa od Vitrenjaka do Gaženice.

– Za ta područja predlažemo urbanističko-arhitektonske natječaje uz cjelovite prostorne podloge jer su se natječaji pokazali najpouzdanijim alatom za postizanje visoke kvalitete izgrađenog okoliša i javnog prostora.

Pozitivno je, kako kaže, i to što su u proteklom razdoblju najavljena i pokrenuta ulaganja u predškolske i školske kapacitete, parkovne površine te sportsku infrastrukturu, no kako bi se dodatno podigla kvaliteta i dugoročna održivost takvih zahvata, u Društvu arhitekata zadra se zalažu da svim većim javnim projektima prethodi arhitektonsko-urbanistički natječaj u skladu s pravilima struke.

– Kao struka, pozdravljamo napore Gradske uprave u unaprjeđenju planskog okvira i stojimo na raspolaganju za konstruktivnu suradnju. Naša je namjera i zadaća pridonijeti jasnim kriterijima kvalitete, strukovnoj dosljednosti i zaštiti javnog interesa, posebice javnog prostora u svim projektima koji se provode na području grada, uz puno uvažavanje institucionalnih procedura, zaključuje Kozina.