Deset plovila udarilo o konstrukciju mosta Ugljan - Pašman u zadnjih sedam godina

Foto: Luka Jeličić

Polomljeni jarboli pod mostom Ugljan – Pašman prvi su glasnici vrhunca ljetne sezone. Prošlog tjedna ondje su zapela dva plovila. Najprije je pod mostom visokim 16.5 metara nastradao katamaran koji je plovio pod hrvatskom zastavom, a potom jedrilica na kojoj se vila francuska zastava.

Mali Ždrelac frekventan je prolaz koji nautičarima predstavlja glavni plovni put između Zadra i otoka Iža i Rave, te luka Sali i Zaglav na Dugom Otoku. U posljednjih sedam godina u akvatoriju prolaza Mali Ždrelac dogodilo se ukupno 10 pomorskih nezgoda koje se odnose na udar brodica u konstrukciju mosta. Na temelju brojki taj se prolaz bez rezerve može proglasiti najopasnijim u cijeloj Zadarskoj županiji.

Rekonstrukcija prolaza

No u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI) poručuju da nema govora o rekonstrukciji mosta koji povezuje Ugljan i Pašman, jer dizajn čelične konstrukcije nije uzrok učestalih nesreća na tom mjestu.

– Dodatno proširenje prolaza Mali Ždrelac trenutačno nije u planu s obzirom na to da je on proširen 2011. godine, kada je središnji prolaz s dotadašnjih 20 metara proširen na širinu od 40 metara te dubinu od četiri metra. Sve navedene nezgode dogodile su se kao posljedica nemara osoba koje su upravljale brodicama ili jahtama, kažu u Ministarstvu mora.

U Ministarstvu naglašavaju da se najveći broj pomorskih nezgoda i nesreća događa tijekom ljetnih mjeseci i u njima najčešće sudjeluju brodice i jahte. Pri tom je zanimljivo istaknuti da polaganje ispita za voditelje brodica A i B kategorije uopće ne uključuje praksu.

Za dozvolu za A kategoriju, što podrazumijeva upravljanje brodicom do sedam metara dužine s porivnim uređajem snage do 15 kW, treba samo odslušati jednodnevni tečaj. Ista je situacija i za dozvolu za B kategoriju, s kojem se može upravljati brodicom do 12 metara i jahtama do 15 metara dužine. Jedino je za C kategoriju potrebna praksa, a dozvola omogućava upravljanje svim vrstama brodica i jahti do 15 metara dužine. No u MMPI-u najavljuju skoru izmjenu propisa.

– Vezano uz planiranu izradu propisa, a koji predviđa izmjenu načina provedbe izobrazbe i polaganja ispita za stjecanje zvanja za voditelje brodica, trenutačno se provodi savjetovanje sa svim zainteresiranim dionicima, nakon kojega će biti izrađen konačni prijedlog propisa te objavljen na portalu javnih savjetovanju, gdje će biti dostupan svim zainteresiranima za davanje mišljenja i prijedloga, poručuju u Ministarstvu.

Foto: Luka Jeličić

Dostupnije čarter usluge

Neiskusne osobe za kormilom često predstavljaju problem i čarter kompanijama koje iznajmljuju plovila. Naime, zadnjih godina čarter usluge postale su cjenovno dostupnije, pa su počele privlačiti osobe koje nisu iskusni nautičari.

– Na toliku količinu plovila koja mi imamo u Hrvatskoj teško je pronaći samo iskusne nautičare koji će to popuniti. Stoga je čarterima bilo prirodno potražiti svoje goste u gostima nenautičarima, dakle ljudima kojima to nije životna orijentacija, protumačila je nedavno za Zadarski list Selma Čmelik, osnivačica specijaliziranog portala za nautičare.

Čmelik je istaknula da neki gosti imaju dozvole i zadovoljene uvjete za unajmljivanje plovila, ali nemaju iskustva, što često rezultira štetom na unajmljenim plovilima. Takvi gosti onda mahom uzimaju profesionalnu uslugu skipera, no pritom valja istaknuti da u Hrvatskoj nedostaje sustavni standard za skipere.

– Ja bih rekla da nedostaje kvalitetnih i iskusnih skipera, a potražnja je uvijek velika. U Hrvatskoj ima nekoliko servisa koji posreduju u zapošljavanju skipera, a čarter firme najčešće to rade preko agencija, pa uglavnom imaju stalne skipere koji sezonski rade za njih, tumači Čmelik.