Bosna: "Potrebna nam je promjena u načinu vođenja turističke politike"

Iako gospodarstvo Zadarske županije, uz kratkotrajni pad u godini koronakrize, 2020., nakon čega je uslijedio ubrzani oporavak, već cijelo desetljeće bilježi kontinuirani rast, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju novoregistriranih, ugašenih i poslovnih subjekata u stečaju koji se odnose na zadnje poznate podatke s kraja studenog 2024. u usporedbi s krajem studenog 2023., ukazuju na postojanje ozbiljnih poteškoća.

Osobito to vrijedi za djelatnosti građevinarstva i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dvjema od triju djelatnosti u kojima na području županije radi najviše ljudi.

– Poslovna demografija u usporedbi broja novoregistriranih poslovnih subjekata i broja ugašenih poslovnih subjekata promatrano za 2023. i 2024. godinu pokazuje usporeni rast ukupnog broja poslovnih subjekata u Zadarskoj županiji. Ukupan broj poduzeća u 2023. godini iznosio je 6.401 te je ostvaren rast od 6,9 posto.

Prema prvim podatcima za 2024. godinu, ukupan broj poduzeća i dalje raste, samo što je taj postotak prepolovljen te će po svemu sudeći iznositi oko 3,5 posto, kaže nam doc. dr. sc. Jurica Bosna, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru koji je analizirao spomenute statističke podatke.

Turističke politike

– Detaljnijom analizom prema područjima djelatnosti, vidljivo je da smanjenje ukupnog broja poslovnih subjekata u 2024. bilježi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno turistički sektor.

Ovo smanjenje ukupnog broja registriranih subjekata nije značajno, promatrano u odnosu na ukupni broj poslovnih subjekata u turizmu. Ono više govori o tome je da je ovakav turistički model dosegao svoj vrhunac te da je potrebna promjena u načinu vođenja turističke politike kako bi on imao daljnji održiv rast.

Nove mjere Vlade po pitanju kategorizacije smještajnih objekata govore u prilog tome da se ovaj problem detektirao te da se treba okrenuti prema održivijim oblicima turizma, ističe prof. Bosna i dodaje kako je dobra stvar, konkretno za grad Zadar i Zadarsku županiju, otvaranje novog luksuznog hotela Hyatt Regency Zadar koji će povećati kvalitetu smještaja.

Prema najavama, ovaj će hotel otvoriti oko 150 novih radnih mjesta, što će značajno doprinijeti povećanju broja zaposlenih u turizmu 2025. godine.

– U građevinarstvu je vidljiv značajan pad stope rasta ukupnog broja poslovnih subjekata. To ne znači da je ukupan broj građevinskih poduzeća manji, već da u odnosu na 2023. bilježimo manji ukupni rast broja poduzeća. Usporen rast naznaka je usporavanja građevinskog sektora koji je prošlih nekoliko godina doživio svoj procvat.

Konkretno, broj građevinskih subjekata je u 2023., u odnosu na 2022. godinu, porastao za 13 posto, dok taj rast u 2024., u odnosu na 2023. godinu, iznosi svega 1,68 posto. Ove brojke govore da se građevinski sektor postupno stabilizira te doživljava svoj vrhunac.

Unatoč tome, nije za očekivati da će se cijene nekretnina smanjiti ako bi netko na to pomislio. Izgledno je da će Hrvatska prema prvim procjenama ući u članstvo OECD-a iduće godine, što može privući strane investitore i bogatije pojedince koji traže nekretnine za ulaganje, odmor, ili preseljenje.

Ulazak u OECD vjerojatno će povećati cijene nekretnina zbog većeg interesa stranih kupaca i investitora, ali učinci ulaska u ovo udruženje ovisit će o dodatnim faktorima poput dostupnosti stambenih jedinica, domaće kupovne moći i regulatornih mjera koje Vlada poduzme kako bi zaštitila domaće tržište.

Moguće usporavanje

Govoreći o tome nagovješćuju li ovi podaci DZS-a neke trendove u našoj županiji, ovaj ekonomski stručnjak kaže kako se Zadarska županija, gdje turizam i građevinarstvo čine jedne od važnijih gospodarskih djelatnosti, suočava s promjenama u poslovnoj demografiji te tome svakako treba pridati pažnju.

– Pad u ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata ukazuje na moguće usporavanje u otvaranju novih poslova ili povoljnijem poslovnom okruženju. Ukupan broj novoregistriranih poslovnih subjekata pao je za 20 posto, dok je broj ugašenih subjekata porastao za 38 posto.

Rast broja ugašenih subjekata, posebno u ključnim djelatnostima, može signalizirati izazove poput povećanih troškova, manjeg tržišta ili nepovoljnih ekonomskih uvjeta. Građevinarstvo, kao jedan od ključnih sektora, bilježi značajan pad broja registriranih subjekata od 31,25 posto, dok se broj ugašenih subjekata povećao za 150 posto.

Ovi podaci ukazuju na ozbiljne izazove, uključujući rast cijena građevinskog materijala, nedostatak kvalificirane radne snage i potencijalno smanjenje potražnje zbog općih ekonomskih uvjeta, napominje prof. Bosna i dodaje kako sektor smještaja i ugostiteljstva također pokazuje zabrinjavajuće trendove po pitanju poslovne demografije.

– Broj registracija pao je za 25 posto, dok je broj ugašenih subjekata porastao za 62,5 posto. Kao sektor s velikim udjelom zaposlenih, ovakvi trendovi mogu imati šire posljedice na zapošljavanje i turističku ponudu.

Mogući uzroci uključuju inflaciju, rast operativnih troškova, promjene u turističkim trendovima i sezonsku osjetljivost sektora, pojašnjava pročelnik Odjela za ekonomiju koji je rekao kako pad broja registracija i rast broja gašenja poslovnih subjekata općenito ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti i izazove s kojima se poduzetnici suočavaju.

– S obzirom na to da građevinarstvo i ugostiteljstvo zapošljavaju značajan dio radne snage, ovi trendovi zahtijevaju detaljnu analizu i ciljane mjere za potporu pogođenim sektorima.

Potrebno je provesti detaljna istraživanja kako bi se identificirali glavni uzroci trenutačnih trendova te organizirati edukativne programe za poduzetnike o prilagodbi novim gospodarskim uvjetima i dostupnim potporama.

Promjene u poslovnoj demografiji Zadarske županije naglašavaju potrebu za aktivnijim pristupom gospodarskoj politici i podršci poduzetništvu. Građevinarstvo i ugostiteljstvo, kao sektori od strateške važnosti, trebaju biti u fokusu kako bi se očuvala njihova uloga u zapošljavanju i gospodarskom rastu.

Pravovremene mjere mogu osigurati stabilnost i potaknuti daljnji razvoj lokalnog gospodarstva, naglašava prof. Bosna.

Multiplikativni učinak

Iznoseći svoja razmišljanja o trendovima hrvatskog gospodarstva, sveučilišni profesor govori kako očekuje da naše gospodarstvo u 2025. nastavi s rastom BDP-a, ali po manjoj stopi nego što je to bilo u 2024. godini. Razlozi za usporavanje gospodarskog rasta leže u nekoliko ključnih čimbenika.

Prvo, trend pada industrijske proizvodnje tijekom većeg dijela 2024. ukazuje na slabosti u temeljnim sektorima gospodarstva. Industrijska proizvodnja, kao jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta, ima multiplikativni učinak na druge sektore, a njezin pad može dovesti do usporavanja ukupne gospodarske aktivnosti, napominje.

– Drugo, nepovoljni vanjski faktori, poput usporavanja gospodarskog rasta u glavnim trgovinskim partnerima Europske unije i globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, dodatno su otežali položaj domaće industrije.

Istovremeno, inflacijski pritisci i rast kamatnih stopa smanjuju investicije i potrošnju, što dodatno koči rast gospodarstva. Trend pada industrijske proizvodnje posebno je zabrinjavajući, budući da slabljenje industrijskog sektora negativno utječe na konkurentnost i dugoročnu održivost gospodarstva.

Industrijska proizvodnja treba biti jedan od ključnih stupova našeg gospodarstva jer stvara visoku dodanu vrijednost i povlači sa sobom razvoj drugih sektora, poput logistike, energetike i tehnologije, ističe prof. Bosna i dodaje kako pad proizvodnje povećava našu ovisnost o uvozu, što može dodatno produbiti trgovinski deficit i oslabjeti otpornost gospodarstva na vanjske šokove.

– Jačanjem industrijske proizvodnje smanjila bi se ovisnost o uvozu, što bi potaknulo konkurenciju na domaćem tržištu i rezultiralo nižim cijenama za građane. Uz to, veći udio industrije u BDP-u osigurao bi stabilniji gospodarski rast, omogućio otvaranje novih radnih mjesta te povećao životni standard stanovništva.

Stoga, kako bismo osigurali održiv rast BDP-a i smanjili ovisnost o uvozu, prioritet u narednim godinama treba biti usmjeren na poticanje industrijske proizvodnje, ciljano ulaganje u inovacije te bolje korištenje sredstava iz EU fondova po tom pitanju.

Samo kroz jačanje ovog segmenta gospodarstva možemo ostvariti dugoročno visoke stope rasta i time povećati otpornost gospodarstva na izazove koji dolaze, poručuje pročelnik Odjela za ekonomiju.