Na Pagu Velu Stomorinu slave i časte do - 8. rujna

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, među narodom poznata i kao Velika Gospa, predstavlja jedan od najvažnijih vjerskih događaja u Pagu i okolici. Naime, ovdje je slavlje Vele Stomorine, kako je nazivaju Pažani, jedinstveno po tome što se proteže tijekom gotovo cijelog mjeseca, sve do Male Gospe koja se obilježava 8. rujna.

Paška se Gospa posebno štuje u gradu Pagu i okolici još od davne 1885. godine, kada je grad Pag, prema vjerovanju, oslobođen od kolere zahvaljujući zagovoru Majke Božje. Naime, tijekom tog vremena, trbušni tifus i kolera su harali južnom Hrvatskom, a epidemija je stvorila veliku patnju. Mještani su vapeći i moleći uzeli kip Majke Božje iz Staroga grada tijekom spontane procesije, koju je predvodio tadašnji svećenik don Šime Meštrović, te ga donijeli u Pag. Nakon toga, zadnje žrtve epidemije bile su na dan sv. Roka, 16. kolovoza, a taj čudotvorni prestanak epidemije pripisali su zagovoru Majke Božje.

Zavjetovanje vjernika

U znak zahvalnosti za prestanak te strašne epidemije, vjernici su se zavjetovali da će svake godine na blagdan Velike Gospe donositi kip Majke Božje u Pag te moliti krunice u Zbornoj crkvi tijekom 22 dana. Ovaj zavjet traje i danas, a više o povijesti paške Vele Stomorine ispričao nam je Anthony Buljanović, voditelj crkvenog zbora.

Mons. Milan Zgrablic Vela Gospa Pag

– Prva procesija koja se održala 1855. godine je bila potpuno spontana, no brzo je postala poznata širom otoka, privlačeći hodočasnike u Pag pred Veliku Gospu. Ova tradicija živi i danas. Međutim, čašćenje Gospe u Pagu seže dublje u povijest od tog događaja iz relativno novije povijesti. Pažani su već ranije iskazivali svoje poštovanje prema Majci Božjoj. To je jasno vidljivo kroz pisani zavjet koji se veže za dobivanje bule Bele četvrtog u slobodnom kraljevskom gradu. Te iste godine, paška komuna je također imala pisani zavjet. Konkretno, zavjet je uključivao određenu količinu litara ulja koja se daje Zbornoj crkvi u čast Majci Božjoj. Ovaj pisani zavjet označava prvu dokumentiranu povezanost Pažana s čašćenjem Majke Božje, te smo nedavno proslavili 725 godina od tog prvog zavjeta, započeo je Buljanović dodajući da je kip Majke Božje jedna od tri paške posebne svetinje.

– Kip Majke Božje koji se nalazi u Pagu datira iz gotičkog razdoblja, no nije poznato koja je radionica bila odgovorna za njegovu izradu. Ovaj kip ima poseban značaj u povijesti i umjetnosti Paga. Stručnjaci ga smatraju iznimno unikatnim i vrijednim umjetničkim djelom. U Pagu, kroz različite vizitacije i povijesne zabilješke, ističu se tri posebne svetinje: sveti Trn, sveti Križ i Majka Božja Staroga grada, rekao je Buljanović.

»Paški cammino«

Brojni mještani otoka Paga počeli su hodočastiti u grad Pag nakon što se razglasilo diljem otoka da su smrtni slučajevi prestali nakon procesije s kipom Majke Božje. Ova vijest je potaknula tzv. »paški cammino«, hodočašće velikog broja vjernika, obično kako bi prisustvovali jutarnjoj misi u 6 sati, a njihovo putovanje bi započinjalo oko 1:30 ujutro iz njihovih mjesta.

– Imao sam blisku prijateljicu, pokojnu sestru koludricu, benediktinku koja je postala opatica samostana u Rabu. Bila je među pionirima noćnih hodočašća iz Novalje u Pag. Ona mi je ispričala svoje osobno iskustvo kako bi ujutro stigli u Pag pred samu misu. Penjali bi se škalama, umorni i iscrpljeni, i onda bi se odmarali u hladu i pokušavali pratiti propovijed, premda bi umor ponekad bio toliko velik da bi im najslađe bilo zaspati, ispričao nam je župnik don Božo Barišić.

Don Božo Barišić

U današnje doba slavlje Velike Gospe u Pagu počinje 14. kolovoza. Trodnevnice predstavljaju pripremu za ovu svečanost, a vrhunac je zadnja trodnevnica u Starom gradu nakon koje vjernici ostaju bdjeti cijelu noć, sudjelujući u kruničnim molitvama i meditacijama. Tijekom te noći hodočasnici neprestano dolaze u crkvu. Ujutro, u 5 sati, započinju ispovijedi, a u 6 sati slijedi prva misa. Zatim se održava procesija koja je središnji trenutak ove svečanosti, a tijekom koje vjernici u tradicionalnim nošnjama nose kip Majke Božje.

Što se tiče molitve krunica, kako kaže Buljanović, na početku su to bile tri krunice dnevno, a kasnije se uvela i četvrta.

– Na početku, Pažani su dnevno molili tri krunice, radosna, žalosna i slavna otajstva. No, 2004. godine Papa Ivan Pavao II. ustanovio je četvrto otajstvo, krunicu svjetla. Tako su, prateći papinske smjernice, Pažani također uveli molitvu četvrte krunice, kazao je Buljanović, dok je don Barišić objasnio od kojeg je značaja ova svetkovina za cijeli Pag.

– Velika Gospa znači puno za Pag, njega nema bez te svetkovine. Jednostavno, to je Gospa i čuvarica ne samo grada, već cijelog otoka, kratko je zaključio župnik don Barišić.

Anthony Buljanović