Barić: Tražimo da svi građani imaju isti pristup medicinskoj skrbi

Početkom tjedna u Rijeci je svečano obilježeno uvođenje Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS). Helikopterske baze smještene su na Braču, Krku te u Zagrebu i Osijeku. Treba tome pridodati i baza u Dubrovniku, koja je uspostavljena 2016. godine. No, s obzirom na to da je adekvatan radijus od najviše 80 kilometara u krugu baze – to je, drugim riječima, zona koju se može pokriti u okviru zlatnog sata – ispostavlja se da su nepokriveni ostali čitava Zadarska županija, dobar dio Šibensko-kninske županije, Lika, središnji dio Slavonije i sjeverno Međimurje. Zlatni sat je, valja napomenuti, međunarodni medicinski standard koji nalaže da se osobe kojima je ugrožen život unutar sat vremena dopreme do bolnice jer im se, u tom slučaju, šanse za preživljavanje povećavaju za 30 do 50 posto.

Foto: S. DRECHSLER

Prihvat helikoptera na otoke

Nakon desetljeća čekanja na uspostavu HHMS-a, više od 62 milijuna eura težak projekt se konačno počinje realizirati, no ne ide sve glatko. Osim što je dio teritorija RH ostavljen bez pokrivenosti HHMS-om, usluga helikopterske hitne medicinske službe non stop je dostupna samo u Splitu i Rijeci, dok će se iz baza u Osijeku i Zagrebu polijetati samo preko dana. Na te manjkavosti upozorava skupina udruga i inicijativa koja je prije desetak dana pokrenula potpisivanje peticije. Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ), udruga Helikopterima liječnici pomažu (HELP), udruga Otočni Sabor, udruga »Hitna 194 uživo« i Inicijativa »Moja Hrvatska 2030«, od Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zdravstva traže dva dodatna helikoptera i djelovanje HHMS-a 24 sata dnevno. Njihovu je peticiju do sada potpisalo skoro 1500 ljudi, a jedan od pokretača, predsjednik Udruge Otočni sabor, Denis Barić, kazuje da će se potpisi skupljati do formiranja Vlade te ističe da su po sadašnjem projektu nepokriveni ostali svi zadarski i šibenski otoci.

– Novoj ćemo Vladi predočiti cijeli naš prijedlog, a tražimo da svi građani imaju jednak pristup medicinskoj skrbi. Nakon pokretanja peticije počelo se govoriti se da je u planu raditi bazu u Zadru, ali kada? Uostalom, gdje će se graditi? Velika je razlika hoće li to biti u Zračnoj luci Zemunik, hoće li to biti Gaženica… Treba razmišljati i o tome jesu li naši otoci spremni za prihvat helikoptera, kazuje Barić.

Prvi specijalizirani medicinski helikopteri prilagođeni prijevozu hitnih pacijenata već su poletjeli u prve intervencije, a Barić ističe da je nužnost postojanja ovakve službe već potvrđena kroz pilot projekt. Za otoke je, kaže, helikopter neophodan, čak i uz novih šest brzih brodica u floti za pružanje hitne medicinske skrbi.

– Ovakva služba na otocima znači mogućnost boljeg razvoja turizma, jer stranim turistima znači puno da na otocima imaju pristup adekvatnoj zdravstvenoj skrbi. Ali jako je važna i za domicilno stanovništvo. Uz brodove, koji su isporučeni, helikopteri bi za jednu stepenicu digli zdravstvenu skrb na otocima, kazuje Barić.

Foto: Osobna arhiva/predsjednik Udruge Otočni sabor, Denis Barić

Demografska mjera

Ističe, pri tom, da na brodici koji isplovljava iz Gaženice ne dolazi liječnik i medicinska sestra, nego ih brodica »kupi« po putu, što automatski produžuje vremenski period zbrinjavanja pacijenta.

U peticiji se traži dodatan helikopter na obali, za područje Šibenika, Zadra i Gospića, a drugi na kontinentu (auto-put – Slavonski Brod). Tek bi se sa sedam helikoptera, tvrde, osigurala jednaka dostupnost ove medicinske usluge za sve stanovnike RH.

– Uspostava HHMS značajna je za lokalno stanovništvo, ali i za brojne turiste koji takvu službu imaju u svojim državama i smatraju je neophodnom za zdravstvenu sigurnost. Ujedno, ova služba ima veliki značaj za dostupnost zdravstvene zaštite za starije stanovništvo i demografska je mjera na ruralnim područjima kao i na slabo naseljenim otocima, poručuju u peticiji.

Valja napomenuti da je u sve četiri baze na javnom je natječaju odabrana ista talijansko-španjolsko-hrvatska zajednica ponuditelja, a ugovori su planirani za razdoblje od sedam godina. Bazu u Dubrovniku, s druge strane, nastavlja održavati Ministarstvo unutarnjih poslova.

No potpisnici peticije poručuju da im nije prihvatljiv ustroj nove hitne helikopterske medicinske službe koncipiran na ovaj način, s letačkim aktivnostima ugovorenim za razdoblje od sedam godina, nakon kojeg će se razmotriti je li ovo optimalan model te po potrebi mijenjati položaj baza i drugih elemenata ove službe.

– Na ovaj način imamo ponovo ‘pilot projekt na sedam godina’ a ne, već sada, optimalno i funkcionalno rješenje, ističe se u peticiji.