Marija i njezin kult duboko su uronjeni u hrvatsko biće

Marija i njezin kult duboko su uronjeni u naše hrvatsko biće. Rekao bih da je u mentalitetu mediterana žena oduvijek imala posebno mjesto, a osobito sveta žena kao što je Marija – don Dario Tičić

Jučer je u Zadru premijerno održana projekcija znanstveno-obrazovnog filma “Stella maris Dalmacije III. dio” (marijanska baština Zadarske nadbiskupije). Projekcija filma koja je trebala biti održana u Gradskoj loži na Narodnom trgu u zadnji čas preseljena je u prostor Gradske straže kako bi se projekcija filma održala u zamračenom prostoru.
Prije same projekcije u uvodnom predavanju o temi filma govorili su Božidar Šimunić, predsjednik Matice hrvatske – Ogranak Zadar, don Dario Tičić, tajnik nadbiskupa Želimira Puljića, prof. Alojzije Prosoli, producent i direktor izdavačke kuće “Sveta glazba d.o.o.”, te dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, viša znanstvena suradnica Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU Zagreb i scenaristica filmova posvećenih marijanskoj baštini u Hrvatskoj. Predstavljanju i projekciji filma nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivan Šimunić te predstavnici Grada i Sveučilišta u Zadru.
Prije uvodnih obraćanja okupljenih govornika goste i posjetitelje pozdravila je ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš. Riječ je nakon pozdrava prepustila profesoru Božidaru Šimuniću koji je u svom uvodnom predavanju podsjetio na bogatstvo kulta štovanja Marije, a osobito na zadarskom području. Tako je spomenuo bogatu kulturnu baštinu, a među ostalim uz brojne marijanske crkve na području Zadra, i umjetnička djela poput ikone Bogorodice iz crkve Sv. Šime koja datira iz 13. stoljeća, srednjovjekovnu ikonu Bogorodice s djetetom iz Zadra koja se čuva u El Pasu u Teksasu, brojne pjesme koje su ispjevane u čast Marije kao i brojne blagdane i slavlja posvećena Djevici u koja spada i Gospa Loretska koja se danas slavi u zadarskim Arbanasima.
Dvije pjesme posvećene Mariji pročitao je i čakavski pjesnik Tomislav Meštrić iz Kukljice.
Nakon Šimunovićeva uvodnog predavanja nazočne je u ime nadbiskupa želimira Puljića, koji je bio spriječen prisustvovati zbog priprema dolaska Svetog Oca u Hrvatsku, pozdravio njegov tajnik don Dario Tičić. Naime, ovaj projekt podržala je i Zadarska nadbiskupija.
– Marija i njezin kult duboko su uronjeni u naše hrvatsko biće. Rekao bih da je u mentalitetu mediterana žena oduvijek imala posebno mjesto, a osobito sveta žena kao što je Marija. Ona je toliko ušla u tkivo našeg naroda da nam je uvijek bilo nekako lakše njoj iznositi svoje molitve. Zbog toga tolika pobožnost, zbog toga tolike crkve, zbog toga toliko sve ono što čini našu kulturu. Sigurno u ime Zadarske nadbiskupije pozdravljam ovaj projekt da bi naše zlato ne samo sjalo nego i postalo snaga i zalog za budućnost da ne zaboravimo svoje korijene, rekao je Tičić.
Sam film “Stella maris Dalmacije III. dio” predstavila je scenaristica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek. Po žanru film je znanstveno-obrazovnog karaktera, a rađen je na multidisciplinarni način. Tako je kroz ovaj film isprepletena povijest književnosti, povijest umjetnosti, crkvena povijest, etnologija, etnomuzikologija. Kao poticaj snimanja filmova posvećenih marijanskoj kulturi Mihanović-Salopek je navela riječi pokojnog predsjednika Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu Pavla Melade koji se zapitao kad će doći vrijeme da i Hrvati imaju filmove posvećene marijanskim svetištima koje imaju gotovo sve zemlje. Upravo to je bio poticaj scenaristici da za jubilej Marijanološkog instituta krene sa snimanjem ovih filmova.
– To nije komercijalan i financijski isplativ projekt, ali mi nismo stali jer smo duboko svjesni koliko je to važno područje i koliko je to metaforički govoreći “njiva neorana”. Koliko ima tih rukopisa, pjesama, naših starih tekstova koji leže prašinom pokriveni i neproučeni. Eto, to je možda zadatak za iduće generacije, mlade studente, kazala je Mihanović-Salopek. Ovaj film poseban je i po tome što su u njega uvrštene autentične snimke staroga glagoljaškoga pjevanja koje se sačuvalo u narodnoj tradiciji. A stihove zadarskih pjesnika u filmu čitaju glumci zadarskog Kazališta lutaka Gabrijela Maštruko Meštrović i Zlatko Košta.
Zadnji govornik bio je prof. Alojzije Prosoli koji je također istaknuo važnost očuvanja kulturne baštine, a osobito bogatog marijanskog kulta čak i u ovom slučaju kada ne postoji financijska isplativost projekta.
Nakon opširnog uvodnog izlaganja okupljeni su premijerno pogledali projekciju filma, a trud i uspjeh cijele ekipe koja je radila na njegovom nastanku nagrađen je bogatim aplauzom.