Magisterij s jasnim i korisnim zaključcima

Autor se odlično upoznao sa znanstvenim problemima koji su otvoreni o ovoj temi, tako da precizno analizira spomenike, kritički ih komparira s odgovarajućim iz golemog korpusa Dijaninih prikaza, poziva se na antičke izvore, konačno donosi jasne i korisne zaključke – dr. sc. željko Miletić

U Rektoratu Sveučilišta u Zadru jučer je održana javna obrana magistarskog rada Tonija Glučine. Magisterij pod naslovom “Prikazi Artemide/Dijane u antičkoj Dalmaciji” Glučina je branio pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Željko Miletić, akademik Nenad Cambi, prof. emeritus, i prof. dr. sc. Miroslav Glavičić.
U svojo ocjeni dr. sc. željko Miletić ističe kako je magistarski rad Tonija Glučine dobro napisano i zaokruženo djelo. “Sabrani su svi spomenici iz antičke Dalmacije s Dijaninim (Artemidinim) likovnim prikazima, na temelju kojih je raspravljeno o brojnim ikonografskim problemima, što je rezultiralo razvrstavanjem u pet osnovnih tipova s nizom inačica i varijacija. Autor se odlično upoznao sa znanstvenim problemima koji su otvoreni o ovoj temi, tako da precizno analizira spomenike, kritički ih komparira s odgovarajućim iz golemog korpusa Dijaninih prikaza, poziva se na antičke izvore, konačno donosi jasne i korisne zaključke. U potpunosti je ovladao stručnim i znanstvenim postupcima, pa je napisao vrijedno sintetsko djelo. Važan doprinos je temeljita ikonografska klasifikacija, također rasprava o autohtonim “ilirskim” elementima u kultnoj zajednici Silvana i Dijane”, zapisao je u svojoj ocjeni dr. Miletić.
Akademik Nenad Cambi ističe kako je ovaj magisterij “izvorni znanstveni rad, jer ovako koncipirana radnja do sada ne postoji u arheološkoj literaturi u Hrvatskoj. Glučina je uložio golemi trud da prikupi sve iz literature poznate spomenike, što je načinio na izvanredan način. Nije mi poznato je li izostavljen koji spomenik, ali pouzdano je da će se raznih spomenika s likom Dijane ubuduće još pronaći. Pokazao je široku lepezu različitih oblika prodora toga božanstva na istraživanom području i konstatirao da se unatoč antičkoj (grčkoj i rimskoj) komponenti koja je jasna ipak mogu zapaziti odbljesci lokalne prethistorijske religije koja se zasnivala primarno na kultovima božanske prirode, vegetacije i lova.
Toni Glučina naglašava važnost atributa, odjeće, oružja i dr na prikazima Dijane jer oni omogućuju prepoznavanje spomenika. Ikonografija je pak poduđena iz antičke, ali ipak neki prežitci, osobito iz unutrašnjosti rimske Dalmacije, upozoravaju da su neki detalji autohtone nošnje ipak stigli do kasno u carsko doba.
Magistarska radnja Tonija Glučine je pisana akribično, bez grešaka, nepotrebnog opisivanja. Konačna literatura je pregolema i sveobuhvatna, što ne proizlazi samo iz priloženog popisa nego i njezine funkcionalne uporabe što se odražava kod potkrijepljivanja zaključaka.”, zapisao je, među ostalim, akademik Cambi.