Kuće “na bubnju”, ali ne za sitne novce

Trenutno je u ovršnom postupku 929 nekretnina, a niti jedna od njih se neće moći prodati ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti

Vlada je, nakon  najave prije desetak dana,  pripremila izmjene ovršnog  zakona s ciljem olakšavanja  pozicije svih građana koji se  zbog različitih dugovanja  suočavaju s blokadama  računa. Prema trenutnim podacima blokirano je 165 tisuća računa građana, a gotovo 80 tisuća ih je otvorilo  posebne račune na koje se  isplaćuje zaštićeni dio primanja, odnosno ona sredstva  koja ne smiju biti predmet  ovrhe. Pripremljenim zakonskim izmjenama, koje bi Vlada ovaj tjedan trebala usvojiti, trebalo bi se ubrzati otvaranje posebnog računa za  uplatu zaštićenih primanja,  ispraviti greške uočene u dosadašnjoj zakonskoj primjeni, ali i zaštititi građane čije  su kuće i stanovi pod ovrhama.
Kod ovrhe na nekretninama uvodi se mogućnost  održavanja još jednog, trećeg  ročišta za dražbu. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, trenutno je na  bubnju 929 nekretnina, a niti  jedna od njih se na drugom,  odnosno trećem ročištu,  neće moći prodati ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti. Tako će se dužnike  nad kojima se provodi ovrha  zaštititi od prodaje njihova  vlasništva za sitne novce.  Osim toga, ubuduće između  pojedinih ročišta za državu  mora proći najmanje trideset  dana.
Od početka primjene novog ovršnog zakona utvrđeno je osam kategorija  primanja izuzetih od ovrhe.  To su: dječji doplatak, stipendije učenicima i studentima, primanja s osnove socijalne skrbi, naknade zbog  tjelesnog oštećenja prema  propisima o invalidskom osiguranju, naknade za nezaposlene, uzdržavanje kao i  naknade štete nastale zbog  narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknada za  rad osuđenika osim za tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja te tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika. U  praksi se, međutim, događalo da se građanima ovrše  i ova, zaštićena sredstva, a to  se ubuduće ne bi smjelo događati, te se ovrha ne bi smjela provoditi ni nad ostalim  primanjima zaštićenim posebnim propisima, poput  primjerice rodiljne naknade.
Postupak provođenja ovrhe ubuduće bi trebao biti jeftiniji, s obzirom da se izmjenama zakona smanjuje broj  dokumentacije koju je potrebno prikupiti u postupku  zaštite dijela primanja osobe  pod ovrhom. To bi značilo da  će se i ubrzati postupak otvaranja posebnog računa za  zaštićena primanja.

Do novaca na računu bezu prethodne obavijesti

U predviđenim izmjenama nema odgovora na jedan  od problema o kojima se u javnosti dosta govori –  informaciji o provođenju ovrhe. Naime, građanima se  do sada događalo da za ovrhu saznaju jer im je račun  prazan, a tko im je ispraznio kasu sami istražuju. To,  istina, nije problem koji bi trebala rješavati Financijska agencija, zadužena za provođenje novčanih  ovrha, jer ona postupa po rješenju o ovrsi. Sami  vjerovnici, odnosno njihovi predstavnici, trebali bi  dužnika upozoriti na pokretanje postupka ovrhe.