Građani se u krizi sve više uzdaju u EU

Postotak onih koji vjeruju da će Hrvatska od članstva imati koristi porastao je sa 36 na 38 posto. Naši građani u većem postotku nego Europljani smatraju da Vlada treba provesti snažnije reforme za prosperitetnu budućnost
Kriza i recesija te ovogodišnji napredak u približavanju Hrvatske Europskoj uniji pozitivno su utjecali na stav hrvatskih građana prema europskom udruživanju. Iako ni time Hrvatska nije prešla u klub euroentuzijastičkih država, očito je na djelu pozitivan trend – porastao je i postotak onih koji misle da je članstvo u Uniji dobra stvar kao i onih koji vjeruju da će zemlja od njega imati koristi. Stav da je ulazak u EU dobra stvar dijelilo je u svibnju ove godine 26 posto ispitanika, dok je pola godine ranije, ujesen 2009., tako mislilo 24 posto, pokazuje najnovije Eurobarometrovo istraživanje. Za dva posto – sa 36 na 38 posto – narastao je i udio građana koji ocjenjuju da će Hrvatska profitirati pridruživanjem EU-u. Broj onih koji misle suprotno – da je EU članstvo loša stvar te da ono zemlji neće koristiti, u padu je – za prvi stav sada se odlučilo 31 posto ispitanih, 6 posto manje nego prošle jeseni, dok je pad kod drugog stava 7 posto – sa 52 na 45 posto.
Raste broj neodlučnih
Da ipak treba još puno raditi na informiranju te građane zainteresirati za buduće europsko pridruživanje, pokazuju podaci prema kojima i dalje raste skupina onih koji nemaju nikakav stav – oko 38 posto ispitanih nije se moglo odlučiti je li pristup Uniji dobar ili loš za Hrvatsku.
Istodobno, povjerenje hrvatskih građana u institucije europske asocijacije nije se povećalo – ima ga svega oko 34 posto, dok im 55 posto izričito ne vjeruje. No, još puno gore stoje Vlada i Sabor – njima vjeruje tek 13, odnosno 12 posto građana. Usprkos tome, prevladava uvjerenje da učinkovitu akciju protiv ekonomske krize treba poduzimati Vlada, a ne EU.
Građani spremni na žrtve
Zanimljivo je da naši građani, u većem postotku nego Europljani, smatraju kako Vlada treba provesti snažnije reforme kako bi osigurala prosperitetnu budućnost – ovakav stav iskazalo je čak 78 posto hrvatskih ispitanika. Njih 65 posto drži kako reforme koje će koristiti budućim naraštajima treba provoditi čak i ako to znači da sadašnja generacija mora podnijeti neke žrtve. Uz to, njih čak 77 posto podržava stav da se smanjivanje proračunskog deficita i javnog duga ne smije odgađati. Iz ovog seta stavova proizlazi da su naši građani spremni na radikalne reforme, rezove troškova pa i žrtvovanje, što znači da aktualni rebalans, u kojem ništa od toga nije provedeno, nije ipak rađen po mjeri naroda, nego po mjeri Vlade.
 

Vjera Europljana najmanja u šest godina

Ekonomska kriza te golemi problemi nekih članica, posebice Grčke, koji su prijetili prelijevanjem na ostatak EU-a, smanjila je potporu Europljana. Podrška EU članstvu među građanima 27 zemalja najmanja je u posljednjih šest godina i na najnižim razinama ovog desetljeća – iznosi 49 posto kao što je bila jedino 2001. i 2003. Opao je i broj građana koji vjeruju da njihova zemlja od Unije ima koristi – takvih je sada 53 posto, dok 35 posto ocjenjuje da koristi nema. Na silaznoj putanji je i povjerenje u europske institucije – ne vjeruje im 47 posto građana, što je 7-postotno povećanje u svega šest mjeseci.
Najgore mišljenje o EU imaju građani Islanda koji je nedavno započeo pregovore o pridruživanju. Svega ih 19 posto smatra da je EU članstvo dobra stvar, a samo 29 posto ocjenjuje da će zemlja imati koristi od pristupanja.