Barić: Tradicijski način ribolova mora ući u novi zakon

U Šibeniku se u subotu održala međunarodna Konferencija o ribarstvu. U organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu (EP) i članice Odbora za ribarstvo EP-a, Ruže Tomašić koja je u Hrvatskom narodnom kazalištu okupila ribare i stručnjake za ribarstvo iz Hrvatske i Europske unije.
Niz domaćih i europskih donositelja odluka, stručnjaka i predstavnika ribara na konferenciji će u tri panela raspravljati o trima različitim ribarskim sektorima – ‘Kočarima i plivaričarima’, ‘Malim gospodarskim ribolovnim alatima’ i ‘Ribolovu za osobne potrebe’.
– Podržavam sve ribare. Jadransko more pripada svima nama, svi trebamo živjeti od njega, ali trebamo i vraćati nešto tome moru. Nažalost, naši ribari su doista posvađani, a kad ste posvađani između sebe onda znate da je tako lakše bilo kojoj vladi koja dođe da vam nametne svoje mišljenje. Ako ste vi ujedinjeni, ako točno znate što hoćete, onda će te vlade morati slušati vas, rekla je uvodno hrvatska europarlamentarka Tomašić.
Tomašić: Glas ribara puno se ne čuje
Ocijenila je da se glas ribara puno ne čuje ni u Europskom parlamentu, pa da zato treba iskoristiti šibensku Konferenciju kao priliku za jedan početak, kako bi sjeli i dogovarali se na korist sviju.
Europarlamentarka Tomašić rekla je kako su se neke stvari potpisale u pretpristupnim pregovorima s EU, koje ne odgovaraju hrvatskom ribarstvu, jer, kazala je “ono što odgovara Portugalu, Njemačkoj ili Nizozemskoj, ne odgovara nama na Jadranskom moru, koje nije kao druga mora”.
– Zato se moramo izboriti za sebe, moramo natjerati Europsku komisiju da dođe ovdje i da vide o čemu se radi. Ne može se u Bruxellesu donositi zakon o Jadranskom moru, a da se nema pojma kako Jadransko more izgleda, koje su ribe u tome moru i kako naši ribari žive, rekla je Tomašić na početku šibenske Konferencije, koju je kao domaćin pozdravio dopredsjednik njezine Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Nikica Penđer, dogradonačelnik Šibenika.
Mali ribari ne žele ulaziti u “gospodarski izlov”
O borbi za mali ribolov s novinarima je uoči panela razgovarao i predsjednik Otočnog sabora Denis Barić, rekavši da mali ribari ne žele ulaziti u gospodarski izlov, u plivaričare i kočare, jer su oni organizirani preko svojih sindikata i cehova, dok mali ribari nisu organizirani.
– Uspjeli smo da smo to zaštitili kao tradicionalni način ribolova, kao nematerijalno kulturno dobro i sad nam je želja da taj način ribolova uđe u novi Zakon o morskom ribarstvu kao treća kategorija, tako da bude, uz sportski i rekreacijski, i tradicijski način ribolova, s tim da ministar zajedno s Ministarstvom kulture donese poseban pravilnik kako to provesti. Definitivno treba donijeti zakonsku regulativu kako će to izgledati u praksi, a želja nam je kroz ovu konferenciju i slične, potaknuti Europsku komisiju da se dođe do izmjene mediteranske uredbe, gdje bi se mreže stajačice mogle koristiti u negospodarske svrhe, naglasio je Barić.
Smatra kako je najveći problem u tome što je prije u Hrvatskoj bilo oko 8.000 korisnika povlastica malog ribolova, a sad je to zakonom regulirano na 3.500 jer se tako ispregovaralo s Europskom komisijom. Želja Otočnog sabora je da se ne zaustave na toj brojci nego omogući svima na hrvatskim otocima i u priobalju da koriste takav način ribolova i da se on može nasljeđivati.
– Svrha šibenske Konferencije jest da ribari konačno počnu komunicirati jedni sa drugima, a naši ribari su podijeljeni i svaka grupa misli da samo oni zaslužuju loviti u Jadranskom moru i živjeti od njega. Svi ribari koji tu žive trebaju razgovarati i ujedinjeni ići prema ministarstvima i ona će ih onda slušati, zaključio je Barić.