BORBA ZA ZDRAVLJE Svakoga dana dva muškarca umiru od raka prostate

Pokretanjem Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka prostate, Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja na svijetu s takvim naprednim projektom koji građanima osigurava vrhunski standard dijagnostike i liječenja. Važnost zajedničkog djelovanja u jačanju onkološke skrbi od primarne i sekundarne prevencije do specijalističke skrbi, naglašena je povodom svečanog obilježavanja deset godina djelovanja Hrvatskog društva bolesnika s rakom prostate u Zagrebu, jedine udruge u Hrvatskoj koja okuplja, educira i pruža podršku oboljelima od raka prostate.

Iskorak u liječenju

Svake godine u Hrvatskoj oko 2.800 muškaraca suočava se s dijagnozom raka prostate, a svakog dana više od dvojice njih izgubi bitku s ovom bolešću, istaknuo je u uvodnom obraćanju akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb.

– Danas u Hrvatskoj više od 20 tisuća muškaraca boluje od raka prostate. Ponosan sam što smo zadnjih godina na KBC-u Zagreb napravili veliki iskorak u liječenju, osnivanjem Centra za prostatu, uspostavom multidisciplinarnog tima i značajnim unapređenjem skrbi za pacijente, zaključio je.

Najvažniji rizični čimbenik za razvoj raka prostate je dob – gotovo isključivo se javlja kod muškaraca starijih od 40 godina, s povećanim rizikom od 50. godine nadalje. Također, muškarci s obiteljskom poviješću raka prostate imaju i do dva puta veći rizik od obolijevanja. Prošle je godine Hrvatska, među prvima u Europi, pokrenula pilot program za probir i rano otkrivanje raka prostate usmjeren na muškarce u dobi od 55 do 69 godina koji nisu ranije bolovali od raka prostate i nisu radili PSA test u posljednjih godinu dana. Program će do kraja ove godine obuhvatiti 10.000 muškaraca, a kod 0,5 posto dosad pregledanih je u konačnici i potvrđen rak prostate.

Foto: iStock

Kao krunu desetljetnih aktivnosti u borbi protiv raka prostate, na svečanosti je najavljeno i pokretanje Nacionalnog programa probira za rano otkrivanje raka prostate.

– Sljedeće godine Hrvatska kreće s Nacionalnim programom probira za rak prostate. Pilot program uspostavljen je s KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice, s domovima zdravlja Grada Zagreba i liječnicima obiteljske medicine. To je sinergija svih uključenih, a udruge poput HDBRP tu su jako važne, jer djeluju kao izravan kontakt s pacijentom i kao kanal komunikacije prema pacijentima i njihovim obiteljima, poručila je doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva.

Nove metode dijagnostike

Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dodao je kako incidencija oboljenja od raka prostate raste u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

– No imamo i trend pada mortaliteta – dijagnostika i terapije su sve bolje, pa tako i petogodišnje preživljenje, koje je danas 93 posto, dakle puno više nego prije 15 godina, pojasnio je izv. prof. dr. sc. Capak te najavio kako Hrvatska pokreće jedinstven program probira.

– U ovogodišnjem pilot projektu za rak prostate smo ostvarili ciljeve i definirali slabe točke, te znamo što treba pripremiti za uspješan nacionalni program, od administracije, preko dijagnostike i podjele uloga u svakom koraku probira.

– Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate u proteklih se deset godina razvilo u snažan glas pacijenata i pokretač promjena u sustavu onkološke skrbi. Iz godine u godinu provodimo niz javnozdravstvenih kampanja i edukativnih okruglih stolova, u suradnji s liječnicima i drugim dionicima zdravstvenog sustava, kako bismo podigli svijest o pravovremenom otkrivanju bolesti i potaknuli muškarce na preventivne preglede. S velikim zadovoljstvom pozdravljamo pokretanje Nacionalnog programa probira iduće godine, jer upravo rano otkrivanje omogućava učinkovitije liječenje i značajno poboljšava kvalitetu života, poručio je Velimir Korak, predsjednik HDBRP.

KBC Zagreb više od pola stoljeća predvodi borbu protiv raka prostate, naglasila je prof. dr. sc. Marija Gamulin, specijalistica radioterapije i onkologije iz KBC-a Zagreb, potvrdivši kako je razlika u pristupu liječenju i rezultatima u odnosu na ranije razdoblje – značajna.

– Veliku ulogu imaju nove metode dijagnostike te sveobuhvatno gensko profiliranje jer izravno poboljšavaju liječenje i preživljenje. Ono što nedostaje u hrvatskom zdravstvenom sustavu jest radioligandna terapija, nova niša terapije koja ima odgovor od 30 posto. Danas se ti pacijenti liječe izvan Hrvatske, za što nema potrebe, jer smo mi spremni za uvođenje, istaknula je prof. dr. sc. Gamulin.

Ovom su prilikom podijeljene i zahvalnice najistaknutijim borcima protiv raka prostate koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag i značajno doprinijeli poboljšanju života oboljelih.

»Tiha« bolest

U kliničkoj praksi rak prostate često se naziva »tihim« karcinomom jer u ranim fazama može proći bez ikakvih simptoma ili s vrlo blagim, nespecifičnim tegobama. Kada se simptomi ipak pojave, oni najčešće uključuju učestalo mokrenje, osobito noću, slabiji ili isprekidan mlaz mokraće, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura te peckanje ili bol pri mokrenju. U uznapredovalim stadijima bolesti mogu se javiti bolovi u kostima, gubitak tjelesne mase, umor i opća slabost, što dodatno naglašava važnost ranog otkrivanja prije pojave ozbiljnijih komplikacija.

Dijagnostika raka prostate danas se temelji na kombinaciji PSA testa (prostata-specifični antigen), digitorektalnog pregleda, magnetske rezonancije prostate te, prema potrebi, biopsije. Važno je naglasiti da povišena razina PSA ne mora nužno značiti rak, ali predstavlja signal za daljnju obradu. Upravo suvremeni dijagnostički algoritmi omogućuju preciznije razlikovanje agresivnih oblika bolesti od onih spororastućih, koji često ne zahtijevaju trenutačno liječenje, već aktivno praćenje.

Mogućnosti liječenja raka prostate ovise o stadiju bolesti, agresivnosti tumora, dobi i općem zdravstvenom stanju pacijenta. U ranim stadijima bolest se može uspješno liječiti kirurškim zahvatom, radioterapijom ili aktivnim nadzorom, dok se u uznapredovalim fazama primjenjuju hormonska terapija, kemoterapija te noviji oblici ciljane i imunoterapije. Napredak medicine posljednjih godina znatno je proširio terapijske opcije, produžio životni vijek i poboljšao kvalitetu života oboljelih.

Osim medicinskog aspekta, rak prostate ima i snažan psihološki i socijalni utjecaj na oboljele i njihove obitelji. Strah od dijagnoze, promjene u svakodnevnom funkcioniranju, ali i moguće nuspojave liječenja, poput problema s erektilnom funkcijom ili inkontinencijom, zahtijevaju sveobuhvatnu podršku. Upravo zato važnu ulogu imaju udruge pacijenata, psihološko savjetovanje i multidisciplinarni pristup liječenju, koji pacijenta stavlja u središte zdravstvene skrbi.

Stručnjaci ističu i važnost zdravih životnih navika u prevenciji i boljoj prognozi bolesti. Uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine te izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola mogu imati pozitivan učinak na opće zdravlje prostate. Iako ne mogu u potpunosti spriječiti nastanak raka, ove navike doprinose boljem ishodu liječenja i oporavku.

Pokretanjem Nacionalnog programa probira Hrvatska šalje snažnu poruku o važnosti preventive i brige za muško zdravlje. Sustavno testiranje i rana dijagnostika omogućit će otkrivanje bolesti u fazi kada je izlječenje najizglednije, čime se izravno smanjuje smrtnost i dugoročno rasterećuje zdravstveni sustav. U konačnici, uspjeh ovog programa ovisit će i o spremnosti muškaraca da se odazovu pregledima, prepoznaju važnost preventivnih pregleda i aktivno sudjeluju u očuvanju vlastitog zdravlja.

Pripremila Matea Guzalić