Zašto cijepljena marelica slabo rađa?

Molim odgovor na dva pitanja. Plemku dobre i rodne marelice cijepio sam na bijelu samoniklu šljivu prije 6-7 godina, na osunčanom je položaju. Dobro se primila, promjer debla je 7-8 cm. Normalno cvate, ali kasnije od donatora, i ima bijele cvjetove, kasnije dozrijeva i ima samo pet do deset normalnih plodova. Orezujem je redovito ali skromno. Raste u obrađenom i normalno gnojenom vrtu. Kako je potaknuti na veću rodnost?

Drugo pitanje je mogu li se stare sorte maslina orezivati u tijeku berbe ili zašto ne ?, pita M.Turčić iz Čižića na otoku Krku.

Prema opisu, vrlo vjerojatno je riječ o džanarici (Prunus cerasifera), kod nas samonikloj voćnoj vrsti koju nazivaju još i amula, a može se upotrebljavati kao generativna podloga i za marelicu, ne i za druge vrste. Često se znaju dogoditi problemi zbog nekompatibilnosti, ovisno o sorti, pa bi marelicu ipak bilo bolje cijepiti na neku drugu podlogu, primjerice sjemenjak bijele šljive, vinogradarske breskve ili čak badem, iako i tada može doći do nepodudarnosti. Zbog nepodudarnosti, marelica može stradati od apopleksije, sušenja stabla, a i slabo podnosi teža i vlažna tla, velike je bujnosti, razvija vrlo razgranat korijen, osjetljivija je na niske temperature pa može doći do stradavanja od mrazeva u proljeće. Džanarika, odnosno amula, je prikladna kao podloga za lakša i sušna plodna tla. Marelica na ovoj podlozi dobro rodi, ali su plodovi sitniji. Prednosti su ranije dozrijevanje, tolerantnost na nematode i na višak vapna u tlu. Postoji više različitih tipova džanarike, pa i marelica reagira drukčije, ovisno o kojem se tipu radi.

Do marelica se na okućnici ne dolazi jednostavno i lako. Jedan od načina je onaj koji ste vi izveli cijepeći marelicu na bijelu šljivu, a i literatura savjetuje cijepljenje na divlju šljivu i to na grane u krošnji, pa da se i ostavi koja grana šljive. Evo što treba učiniti kako bi se tako cijepljena voćka okitila plodovima:

– Odmah je privežite uz kakav potporanj kako joj vjetar ne bi naškodio.

– Pognojite je krajem zime i krajem ljeta, najbolje sporootpuštajućim gnojivima s manjim udjelom dušika.

– Orezujte je svake godine i uklonite osušene i oboljele grane kako bi preostale dobile više svjetla i bolji protok zraka. Orezujte je prije početka vegetacije ili odmah nakon branja plodova. Uvijek orežite grane starije od 6 godina i one koje su prestale rađati.

– Prorjeđujte plodove po potrebi, kako biste dobili više krupnih i zdravih plodova.

– Pregledavajte stabla u potrazi za bolestima. Najčešće su bakterijski rak i gljivične bolesti. Prvu možete prevenirati boljom drenažom tla, a drugu korištenjem fungicida.

– Kontrolirajte populaciju štetnih insekata primjenom pesticida tik do cvatnje i odmah nakon što latice cvjetova počnu opadati.

Što se tiče rezidbe maslina, u fazi berbe je moguće provoditi sanitarnu rezidbu pri kojoj se odstranjuju oštećene grane. Rezidbu bi bilo dobro obaviti nakon berbe, na način da nakon obilnog uroda ne treba previše rezati grane da se ne bi poticala naizmjenična rodnost, što je slučaj kod starijih maslina.

Maslinici koji imaju učestaliju pojavu paunovog oka i čađavica, te i samo prisustvo raka masline, nakon berbe se moraju zaštititi bakrenim preparatima koji imaju duže djelovanje i otporni su na ispiranje uslijed jesenskih kiša.