Divlja priroda Španjolske sposobna je ostaviti bez riječi svakoga tko je prijeđe

Iznenađujuća, raznolika i puna kontrasta. To su krajolici u kojima duboko udahnete, zaboravite brige i mislite samo na život u trenutku.

Dovoljno je reći da se na cijelom španjolskom teritoriju nalaze čak 53 rezervata biosfere, a vodeća je na europskoj ljestvici s 44 prirodna prostora akreditirana Europskom poveljom o održivom turizmu (CETS), gdje je zaštita okoliša ključna.

Španjolska je pravi raj održivog turizma, koncepta koji se temelji na odgovornom korištenju prirodnih i kulturnih resursa koji doprinosi poboljšanju društvenih i ekonomskih uvjeta lokalnog stanovništva.

Više od četvrtine teritorija Španjolske posvećeno je očuvanju prirode.

Oni koji vole uroniti u prirodne prostore razmaženi su izborom. Odabrali smo 3 nevjerojatna parka koja vrijedi posjetiti barem jednom u životu za jedinstveno i doista održivo putovanje:

1. Pomorsko-kopneni nacionalni park atlantskih otoka Galicije

Hir koji je stvorila voda. U galicijskim pokrajinama A Coruña i Pontevedr , na krajnjem sjeverozapadu Španjolske, čeka vas nacionalni park u srcu Rias Baixasa.

Na ovom mjestu spajaju se slatka i slana voda stvarajući jedinstveni ekosustav, bogat morskim i kopnenim životom.

Duge plaže sitnog pijeska i gotovo prozirnog plavetnila magnetski će privući sve poglede u ovaj zemaljski raj zvan Atlantsko otočje.

Na galicijskim otocima otkrit ćete neke od najboljih plaža na svijetu, s bijelim pijeskom i tirkiznim morem, koje će vas iznenaditi među liticama.

Sastavljen od arhipelaga Cíes, Ond i Cortegada (Pontevedra) i Sálvora (A Coruña), stvara idilično okruženje u kojem ljudska prisutnost gotovo da i nije prisutna.

Bogate vode dom su desecima životinjskih vrsta, kao što su žutonogi galeb ili kukmasti vranac.

Fascinantno i čarobno mjesto. Nemojte napustiti ovo područje bez posjeta Monte Faru, koji nudi senzacionalnu panoramu od 360° s najviše točke otočja Cíes, s izuzetnim pogledom na Ria de Vigo.

2. Rezervat biosfere La Palma

Veliki “vrt” pod zvijezdama. La Palma je pravi izlog vegetacije Kanarskih otoka. Dva prirodna parka i Nacionalni park Caldera de Taburiente odražavaju golemo prirodno bogatstvo otoka, koji je 2002. godine proglašen rezervatom biosfere.

Zaklada Starlight ga također prepoznaje kao odredište za promatranje zvijezda.

Na kanarskom otoku La Palma, poznatom kao zeleni otok, morate vidjeti Caldera de Taburiente, a mjesto svoje ime duguje vulkanskom krateru koji zauzima središnji dio otoka.

Zahvaljujući njemu, nastao je jedinstveni ekosustav u kojem voda stvara bujnu vegetaciju u donjem dijelu nacionalnog parka.

To je autentična oaza u kojoj koegzistiraju bujne šume i spektakularni pogledi s vrhova La Palme, čineći ovaj scenarij jedinstvenim.

Prirodni park Las Nieves također se može pohvaliti prisustvom područja Los Tiles, koje je UNESCO 1983. godine proglasio rezervatom biosfere i bilo je prvo područje na otoku koje je dobilo ovo priznanje.

Unutra nalazimo jednu od najvažnijih koncentracija laurisilve na Kanarskim otocima (kompleksi endemičnih biljnih vrsta koje su nestale u Europi tijekom tercijara). Nalazi se na sjevernom dijelu otoka.

A upravo na ovom čarobnom otoku nalazi se i novi vulkan. 2021. godine, nakon vulkanske erupcije, rođena je ova nova formacija, na La Isla Bonita unutar granica prirodnog parka Cumbre Vieja, gdje je također moguće biti očaran lavom koja se stvara na putu prema moru.

3. Park prirode Cabo de Gata-Níjar

Cabo de Gata nalazi se na jugoistočnom dijelu pokrajine Almería. Na njegovoj se obali izmjenjuju hridi, uvale i plaže.

Područje, proglašeno rezervatom biosfere 1997., uključuje cijeli prirodni park Cabo de Gata-Níjar.

Ova posebna geološka cjelina predstavlja jedno od obalnih područja najveće krajobrazne vrijednosti u španjolskom Sredozemlju.

U južnom dijelu rezervata nalaze se obalne slane močvare, područje od vitalnog značaja za mnoge migratorne vrste.

Ljetno razdoblje ističe se dolaskom raznih vrsta, uključujući plamence, račiće i galebove.

Vegetaciju karakteriziraju formacije šikare i zeljaste vrste, od kojih su mnoge domaće.

Na morskom dnu nalazimo vrste poput crvenog okuna, grgeča i kardinala.