Izbornik hrvatskih rukometaša nakon zametske pobjede: "Ključni igrači obrane još stječu iskustvo"

Foto: Filip Glavaš/Foto A. KRIŽANEC

Jedan od važnijih obrambenih igrača je Veron Načinović. On je mlad, neiskusan. Drugi koji bi to trebao raditi je Tin Lučin, treći Ante Ivanković. Svi oni su još relativno mladi i neće biti jednostavno sve to uigrati - kaže izbornik Goran Perkovac

RIJEKA U divnom ambijentu napunjenih tribina dvorane na Zametu hrvatska muška rukometna reprezentacija je pobjedom s Belgijom na Zametu zaključila nastup u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo nakon što je uspjehom u Grčkoj već osigurala nastup na smotri 24 najbolje reprezentacije Starog kontinenta. Pogled na konačni ishod je optička varka. Umjesto očekivanog laganog kasa do bodova za ekipu koja je igrala bez grča koji izaziva imperativ pobjede, sve se pretvorilo u teški uspon s padovima i posrtanjima, skoro do samog finiša kada su sjajni golman Filip Ivić i suigrači ipak ostvarili preokret. I na tribinama, koje su uz stalnu bučnu podršku momčadi i skandiranju onog poznatog apela »obrana, obrana«, dugo je bilo neočekivane strepnje, Belgijanci su se veliki dio utakmice s hrvatskom obranom igrali »kao beba sa zvečkom«.

Glavaš: Srce mi je puno

Utakmica s Belgijom je ponudila rijetko kada viđene scene u dvorani na Zametu i nakon utakmice. Boris Konjuh, dugogodišnji igrač i rukomenti radnik, sada agilni čelnik ovdašnjeg Rukometnog saveza PGŽ-a i član Upravnog odbora HRS-a, mogao je samo sjati od zadovoljstva kao i svi drugi dobronamjernici atmosferom za pamćenje. Ljudima se nije išlo kući ni nakon utakmice, a one najmlađe i oni najmlađi su preplavili teren da bi se reprezentativci, njihovi idoli Duvnjak i prijatelji s njima fotografirali ili im se potpisivali na majice. Među njima je bilo i riječko krilo Filip Glavaš, koji je zaigrao u nastavku i iz čije je ljevice sjevnulo šest pogodaka u mrežu. – Nemojte tjerati djecu, ona su naša budućnost – reagirao je na molbu onim najmlađima da ga ostave na trenutak kako bi stao pred mikrofon.

– Osjećaj je fenomenalan – kaže Filip Glavaš na činjenicu kako su mu pune tribine skandirale »javi se« te da je bio traženo lice za zajednička fotografiranja i potpisivanja autograma. – Ovo je ostvarenje nekog sna. I ja sam nekada bio u tenisicama koje nose ovi mladi i točno znam kakav je njihov osjećaj. Uglavnom, ovo je poseban osjećaj i srce mi je puno, sretan sam. Ima li što ljepše što se sportašu može dogoditi. Naravno, osim medalje, ali ovo je jedna od ljepših stvari.

Nakon svega nije bio kritički raspoložen prema hrvatskom izdanju s Belgijom.

– Mislim da smo čak većim dijelom u prvom poluvremenu kontrolirali utakmicu, nije bilo većih problema. Onda nam se početkom nastavka dogodila neka crna rupa gdje su nas oni malo okrenuli. Ali vratili smo se, pokazali da imamo karakter. Ne znam gdje je ključ našeg preokreta. Možda zona »5-1« u kojoj smo se posložili, ukrali smo loptu, nešto Duvnjak, nešto ja.

Bilo kako bilo, Hrvatska je podvukla crtu pod kvalifikacije ostvarenjem cilja, plasmanom na EP.

– Ostvarili smo pozitivan skor, a svi znamo da možemo i moramo bolje. Prošli smo skupinu i sada idemo dalje.

Već je onih 16:16 na poluvremenu izazivalo nevjericu, neki su se i pomalo cinički šalili porukom »ma što hoćete, danas svi igraju rukomet«. U napadu je domaćin imao hiperprodukciju golova, njegov je problem što ju je omogućio i gostu svojom zonom. Nisu navijači ni sanjali da će Hrvatska »u prvom dijelu igrati slabo, a početkom nastavka popustiti«. Oni koji su se malo kasnije vratili na tribine su kao hladni tuš doživjeli pogled na semafor, činjenicu da gosti vode. Odjurili su ubrzo i na 22:18 u 39. minuti pored hrvatske obrane, koja je zaigrala formacijom »5-1« s klasično isturenim Domagojem Duvnjakom. Sjajni golman Filip Ivić je početkom drugog dijela obranio dva sedmerca, ali ni to nije razbuktalo vatru preokreta, Belgijanci su održavali razmak.

Preokret

Ipak, približavanjem finiša stigle su toliko čekane hrvatske minute. U 42. minuti najavili su niz zapaženo riječko krilo Filip Glavaš golom iz kontre izazvane odličnim, požrtvovnim Duvnjakovim osvajanjem lopte, bilo je to smanjenje zaostatka na 23:21. U seriji 3:0 s igračem više Manuel Štrlek i konačno Glavaš su izjednačili na 23:23 u 44. minuti. Hrvatska je za goste konačno postajala »Croatia express«, Josip Šarac je nekoliko minuta kasnije pogodio za 25:24, a glasnici očekivane pobjede postajali su potom Mateo Maraš, Luka Cindrić, golgeter susreta s 9 golova i nanovo Glavaš za 29:26. Kada su domaći dvama Maraševim golovima šest minuta do kraja odmakli na 31:27, bilo je jasno da bodovi neće sa Zameta put Belgije.

Goran Perkovac/A. KRIŽANEC

– Na početku smo bljesnuli pa smo propali, nije nas bilo nigdje. U obrani smo prejednostavno dobivali golove. Onaj srednji blok u zoni »6-0« nije funkcionirao kako treba. Sve su nam golove zabili kroz sredinu, preko pivota ili šutevima izvana, a to se ne smije događati jednoj ozbiljnoj reprezentaciji – konstatirao je hrvatski izbornik Goran Perkovac. – Nemamo puno vremena, ali moramo sigurno poraditi na tome. Jedan od važnijih obrambenih igrača je Veron Načinović. On je mlad, neiskusan. Drugi koji bi to trebao raditi je Tin Lučin, treći Ante Ivanković. Svi oni su još relativno mladi i neće biti jednostavno sve to uigrati, ali sada imamo vremena sve to pripremiti.

Savršena organizacija

Izveo je svoju momčad pred razdragane ovdašnje navijačice i navijače koji su im do kraja pružali zdušnu podršku u sjajnoj atmosferi.

– Gdje da god igra hrvatska reprezentacija, ambijent i ljudi koji dođu nas nikada ne razočaraju. Mi ih tu i tamo razočaramo jer ne igramo na toj razini koju oni očekuju, ali to će se promijeniti i onda ćemo biti jedna uigrana ekipa. U Rijeci je bilo stvarno predivno, jako dobra atmosfera bude i u drugim mjestima. U Rijeci dugo nismo igrali, bude li se ovako ponavljala organizacija kao što je bila sada, a bila je idealna, nadam se da ćemo opet doći i igrati važne utakmice.

Poslije riječke predstave igrači su se raštrkali k novim obavezama u svojim klubovima, izbornik će se načekati da ih ponovo okupi.

– Naći ćemo se tek u listopadu, to je najveći problem, do tada nemamo nikakve mogućnosti da treniramo. Tada imamo tjedan koji će biti jako važan da uigravamo i pripremamo ekipu za EP. Potom imamo desetak dana u siječnju da popravimo one fine stvari. Nadam se da će to funkcionirati jer ovakvom igrom protiv jakih suparnika teško možemo nešto napraviti – znakovito je zaključio Goran Perkovac.

Matošević: Predivan ambijent

Dugi redovi ljudi koji su puno prije početka utakmice strpljivo čekali na ulazak u dvoranu, a onda stvorili sjajnu sportsku atmosferu, sve to zajedno govori koliko se Rijeka zaželjela međunarodnih sportskih priredbi, drage su joj kao žednome voda u pustinji. Oduševljen odazivom na utakmicu bio je i Valter Matošević, najtrofejniji riječki sportaš, sada trener golmana u reprezentaciji.

– Nemam riječi, presretan sam – kazao je Matošević o atmosferi na riječkom rukometnom brežuljku. – Moram reći da mi je posebno drago ovo što se događalo u Rijeci, pogotovo što se vidi kako se Rijeka zaželjela rukometa, onog vrhunskog. Kada sam vidio ovako pune tribine, nemam što drugo reći nego da smo se na neki način odužili, pobijedili smo Belgiju, plasirali se na EP i idemo dalje. Vjerujem da ćemo još koji put doći ovdje u Rijeku i odužiti se ovoj divnoj publici.