HRVATSKA SPORTSKA 2023. Uspješno zagrijavanje za Olimpijske igre u Parizu i EURO u Njemačkoj

Prema podacima HOO-a, hrvatski sportaši u 2023. na svjetskim i europskim prvenstvima u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojili su 161 medalju, od čega su 52 zlatne, 50 srebrnih i 59 brončanih, a kad se pribroje nastupi u ostalim međunarodnim natjecanjima, broj osvojenih odličja penje se do 400.

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju 2023. bila je još jedna uspješna godina. Poslije dviju medalja sa svjetskih prvenstava, u 2023. su Vatreni igrali finale Lige nacija. Nakon što je u skupini Hrvatska bila ispred Danske, Francuske i Austrije, na završnici u Nizozemskoj je prvo svladala domaćina u polufinalu s 4:2 u produžetku, a potom je zaustavljena od Španjolaca u velikom finalu. U 120 minuta nije bilo golova, ali su Španjolci bili s 5:4 uspješniji u izvođenju jedanaesteraca.

Reprezentacija je potom izborila i odlazak na EURO u Njemačkoj iduće godine, to će biti trinaesto od 15 velikih natjecanja na kojem će nastupati hrvatski igrači. Bilo je određenih problema pri kraju kvalifikacija, dogodila su se dva vezana poraza od Turske i Walesa, najviše zbog ozljeda te neigranja Perišića i Kramarića, ali Hrvatska je opet došla do cilja. Na EP-u izabranici Zlatka Dalića igrat će u jakoj skupini gdje će im suparnici biti Španjolska, aktualni europski prvak Italija i Albanija.

U prošloj domaćoj sezoni Igor Bišćan je odveo Dinamo do novog naslova prvaka Hrvatske u završnoj borbi protiv Hajduka. No, neuspjeh u kvalifikacijama Lige prvaka brzo je odgurnuo Bišćana prema izlaznim vratima, a u Dinamo je za trenera došao Sergej Jakirović koji je posve nenadano napustio Rijeku, koju je sa začelja doveo do Europe.

Tradicija lakog rušenja trenera u HNL-u je nastavljena i tijekom 2023. pa su jedini neokrznuti treneri u prvoligašima, unutar dvije sezone, Čabraja u Lokomotivi i Kovačević u Varaždinu. Poljud je morao napustiti Ivan Leko, a njegova zamjena Mislav Karoglan doveo je Hajduk do prvog jesenskog naslova kluba nakon čak 19 godina. Ranije su Splićani drugi put u nizu osvojili Hrvatski kup, ovaj put pobjedom u finalu protiv Šibenika s 2:0.

Hajduk, Rijeka i Osijek ni u ljeto 2023. nisu ostavili duboki trag u europskim natjecanjima, a unatoč porazima i pogreškama Dinamo je dohvatio europsko proljeće u Konferencijskoj ligi, gdje će igrati u nokaut fazi. Suparnik na putu prema osmini finala bit će mu španjolski Betis.

Za Rijeku je to ipak generalno bila uspješna godina. Nakon nikad lošije jeseni i pretposljednjeg mjesta, Bijeli su na proljeće ipak ušli u Europu osvajanjem četvrtog mjesta. A njoj su se dobro prezentirali i bili nadomak senzacije da na putu do skupine Konferencijske lige izbace višestruko skuplji Lille. No, nakon malo gorčine, Lille je toliko napunio mladi i poletnu momčad samopouzdanjem da je sastav pod ravnanjem Željka Sopića postao hit prvog dijela sezone i na kraju jesenski doprvak. Uz to, Labroviću su se u reprezentaciji priključili Pjaca i Pašalić. Rijeka je generalno istaknula visoku kandidaturu na oba proljetna kolosijeka. Rujevica je sve rasprodanija, a broj članova premašio je brojku od 13 tisuća.

Prvi puta je odigrana Liga nacija nogometašica, a Hrvatice su kroz igranje u Ligi B izborile dodatne kvalifikacije za ulazak u elitnu Ligu A. Na tom putu tijekom 2024. odigrat će dvije utakmice protiv Norvežanki.

Zlato i srebro

Tin Srbić je nastavio nizati sjajne rezultate na preči i u 2023. u kojoj je svoju kolekciju medalja s velikih natjecanja obogatio s europskim zlatom osvojenim u Antalyji u travnju te svjetskim srebrom u Antwerpenu u listopadu. Srbić je za svoju izvedbu u finalu EP-a dobio ocjenu 14.233 te tako za 0.033 nadmašio Talijana Carla Macchinija i nakon dva srebra (Szczeczin 2019., Mersin 2020.) napokon stigao do najsjajnijeg odličja na kontinentalnoj smotri.

Pola godine poslije na SP-u Srbić je u finalu odradio još bolju vježbu i dobio ocjenu 14.700, ali fenomenalni Japanac Daiki Hashimoto bio je nenadmašan s 15.233.

Giovanni Cernogoraz je obilježio 2023. osvajanjem naslova svjetskog i europskog prvaka u trapu. Vlasnik olimpijskog zlata iz Londona 2012. svojoj je kolekciji medalja u kolovozu dodao onu koja mu je nedostajala, osvojivši naslov svjetskog prvaka u Bakuu, a time je ostvario i normu za nastup na OI-ju u Parizu. Sjajni Novigrađanin je potom u rujnu na domaćem terenu u Osijeku osvojio i naslov europskog prvaka, a pojedinačnim ostvarenjima je prethodilo momčadsko zlato u srpnju na Europskim igrama, koje je osvojio u društvu Antona Glasnovića i Francesca Ravalica, koji je u pojedinačnom natjecanju bio četvrti.

Na Europskim igrama su momčadsku srebrnu medalju osvojili Petar Gorša, Miran Maričić i Josip Sikavica u gađanju zračnom puškom, da bi u istom sastavu na SP-u u Bakuu osvojili brončano odličje.

Hrvatski predstavnici su imali uspjeha i na natjecanjima Svjetskog kupa. Anton Glasnović je pobijedio u trapu na natjecanju u Larnaci, a s bratom Josipom i Giovannijem Cernogorzom je bio momčadski pobjednik u Rabatu. Miran Maričić je na početku sezone Svjetskog kupa u Kairu osvojio broncu u zračnoj pušci.

Pravu žetvu medalja imali su hrvatski predstavnici na SP-u u samostrelu u Mađarskoj, s kojeg su se vratili s 26 odličja u svim kategorijama. Najviše se istaknuo Domagoj Pereglin s pojedinačnim zlatom i srebrom te momčadskim naslovom svjetskog prvaka, a uz dva pojedinačna svjetska rekorda, sudjelovao je i u postavljanu momčadskog svjetskog rekorda. Martin Oborovečki je osvojio zlato i srebro u pojedinačnim disciplinama, a Mihaela Oborovečki ima pojedinačno zlato i broncu te ekipno zlato. Jedno pojedinačno zlato osvojila je i Valentina Mrnjavčić Pereglin.

Sinkovići

I 2023. je bila godina uspjeha za hrvatsko veslanje, a braća Martin i Valent Sinković su nastavili s berbom medalja postavši europski prvaci i svjetski doprvaci. Osvojili su zlatnu medalju u dvojcu na pariće na EP-u koje je održano na Bledu, dok su u rujnu na SP-u u Beogradu osvojili srebro. U cilj su ušli s vremenom 6:12.44 zaostavši za posadom Nizozemske više od tri sekunde. Za Sinkoviće je to ukupno deveta medalja u karijeri sa SP-a, od čega je šest zlatnih, dvije su srebrne i jedna brončana.

Martin i Valent odlučili za Olimpijske igre u Parizu promijeniti disciplinu te dvojac na pariće zamijeniti dvojcem bez kormilara, Normu za plasman na OI u Parizu ostvarili su i braća Patrik i Anton Lončarić u dvojcu bez, ali će na OI-ju nastupiti u dvojcu na pariće. Damir Martin je u samcu izborio Olimpijske igre, svoje četvrte u karijeri u kojoj ima dva olimpijska srebra i broncu.

Hrvatska ženska karate reprezentacija u borbama (Lucija Lesjak, Mia Greta Zorko, Sadea Bećirović i Lea Vukoja) dobro je otvorila godinu osvojivši na EP-u u Guadalajari srebrnu medalju. Ova generacija najboljih hrvatskih karatistica u ekipnom nastupu kompletirala je tako niz odličja, budući da u tri godine uzastopno imaju broncu, zlato i srebro. Uspjeh karatistica u borbama ponovila je i hrvatska muška reprezentacija (Enes Garibović, Ivan i Anđelo Kvesić, Ivan Martinac, Zvonimir Živković, Ante Mrvičić i Jakov Bunjevac) koja je osvojila brončano odličje.

U pojedinačnoj konurenciji Enes Garibović je (do 84 kg) osvojio srebro, a Anđelo Kvesić broncu (iznad 84 kg). Anđelu Kvesiću će 2023. ostati u dobrom sjećanju jer je na Europskim igrama u Krakovu osvojio zlatnu medalju.

Godinu je hrvatska ženska reprezentacija u borbama (Lea Vukoja, Sadea Bećirović, Lucija Lesjak i Nikolina Golomboš) zaključila još jednim odličnim rezultatom, na SP-u održanom u Budimpešti hrvatske karatistice osvojile su brončanu medalju.

Hrvatski atletičari i atletičarke su u 2023. nastupili na SP-u u Budimpešti te na dvoranskom EP-u u Istanbulu, ali su na oba natjecanja ostali bez odličja.

Sandra Perković je u Budimpešti branila srebro osvojeno godinu prije u Oregonu, ali je u iznenađujućem raspletu finala završila na petom mjestu, iako je hicem na 66,57 metara ostvarila svoj najbolji rezultat u sezoni i do pete serije držala treću poziciju. No, prestigla ju je Nizozemka Jorinde van Klinken, a potom i nova svjetska prvakinja, Amerikanka Laulauga Tausaga koja je za više od četiri metra popravila svoj dotadašnji osobni rekord i pobijedila hicem od 69,49 metara. Perković je u 16 nastupa na najvećim natjecanjima (OI, SP, EP) tek treći put ostala bez medalje.

U finalu je u Budimpešti nastupio i hrvatski rekorder u bacanju kugle Filip Mihaljević te je završio na sedmom mjestu (21,57). Mihaljević je puno bliže odličju bio na dvoranskom EP-u u Istanbulu, na kojem je osvojio četvrto mjesto (21,43), a broncu je imao u rukama do zadnje serije. Tada ga je prestigao Ukrajinac Roman Kokoško (21,84), a naslov europskog prvaka osvojio je Talijan Zane Weir (22,06). Weir je odnio pobjedu i na Europskim igrama u Poljskoj, gdje je Mihaljević hicem 21,33 osvojio srebro.

Sandra Perković je na Hanžekovićevom memorijalu donekle isprala gorak okus koji joj je ostao nakon SP-a, jer je na Mladosti pobijedila po 11. put, sa svojim najboljim hicem u sezoni (67,71). Pobjedu je odnio i hrvatski skakač u dalj Filip Pravdica koji je na natjecanju održanom na Trgu bana Josipa Jelačića doskočio na 8,09 metara.

Veliko finale Dijamantne lige održano je u rujnu u američkom Eugeneu. Tamo je Sandra Perković osvojila treće mjesto (66,85 m), a bolje su od nje bile dvije Amerikanke, aktualna olimpijska pobjednica Valarie Allman (68,66 m) i aktualna svjetska prvakinja Laulauga Tausaga (68,36 m).

Djevojka sjajnog atletskog potencijala, mlada Varaždinka Jana Košćak, imala je sezonu iz snova do ozljede na Europskom prvenstvu do 20 godina. U veljači je kao 16-godišnjakinja s 4.585 bodova postavila najbolji rezultat svih vremena u petoboju za dobnu kategoriju do 18 godina. U svibnju je kao 17-godišnjakinja imala svoj prvi seniorski nastup u sedmoboju, na prestižnom višebojskom mitingu u austrijskom gradu Goetzisu, gdje je sa 6.293 boda postavila apsolutni hrvatski rekord i ostvarila najbolji rezultat svih vremena u konkurenciji do 18 godina.

Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u plivanju u Fukuoki nastupilo je troje hrvatskih predstavnika, a najbolji plasman ostvarila je Amina Kajtaz koja je u disciplini 100 metara leptir zauzela 14. mjesto s novim hrvatskim rekordom od 58.49 sekundi.

Dodig i Prižmić

Krajem godine u rumunjskom Otopeniju održano je i Europsko prventvo u 25-metarskom bazenu na kojemu je sudjelovalo devetero hrvatskih predstavnika te izborilo tri finala uz postavljena tri državna rekorda. Nikola Miljenić je nastupio u finalima na 50 m i 100 m delfin uz novi nacionalni rekord na kraćoj dionici (22.52 sekunde) kojim je nadmašio dosadašnje surekordere Duju Draganju i Alekseja Puninskog. Amina Kajtaz je bila u finalu na 200 m delfin, dok su nove nacionalne rekorde plivale Ana Blažević na 200 m prsno i Jana Pavalić na 50 m delfin.

Najbolji hrvatski boksač Filip Hrgović opet je samo jednom ušao u ring te je tehničkim nokautom u 12. rundi svladao Australca Demseya McKeana popravivši svoj skor u profesionalnoj karijeri na 16 pobjeda bez poraza.

U amaterskoj konkurenciji najveći uspjeh ostvario je Gabrijel Veočić koji je na Europskim igrama u Krakowu osvojio srebrnu medalju u poluteškoj kategoriji (do 80 kg) te tako osigurao nastup na Olimpijskim igrama u Parizu. U borbi za zlato zaustavio ga je Ukrajinac Hižnjak.

Godina 2023. donijela je hrvatskom jedrenju četiri norme za Olimpijske igre pa će u Marseilleu putovati zasad nepoznati predstavnik u klasi ILCA 7 (bivši laser), braća Šime i Mihovil Fantela u klasi 49er, te prvi puta kitesurfer Martin Dolenc i jedriličarka na dasci Palma Čargo.

Također, u ožujku su stigle sjajne vijesti iz Italije jer je Tonči Stipanović osvojio naslov europskog prvaka u klasi ILCA 7 (bivši Laser) na Europskom prvenstvu u talijanskoj Andori, dok je srebro osvojio njegov klupski kolega Filip Jurišić, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog jedrenja u povijesti.

Fantele su na SP-u u Den Haagu bili osmi, ali su izborili olimpijsku vizu. Šimi i Mihovilu će ovo će biti drugi zajednički nastup u klasi 49er, dok će Šime nastupiti na svojem petom OI-ju u nizu. Fantele su godinu završili petim mjestom na Europskom prvenstvu u Portugalu.

Iza hrvatskih tenisačica i tenisača još je jedna godina u kojoj se mogu pohvaliti trofejima na Grand Slam turnirima. Ovaj put je Roland Garros bio sretno mjesto, a naslove su osvojili Ivan Dodig, u konkurenciji muških parova s Austinom Krajicekom, te Dino Prižmić koji je trijumfirao u juniorskoj konkurenciji.

Iako se približio ulasku u peto desetljeće svog života, 38-godišnji Ivan Dodig iza sebe ima jednu od najboljih sezona u karijeri. S Krajicekom je, osim trijumfa u Roland Garrosu, osvojio i Masters naslov u Monte Carlu te Rotterdam, Queen’s Club i Peking. To je hrvatsko-američkom paru donijelo status najboljeg para na kraju godine.

Grand Slam naslovu, šestom u karijeri, u 2023. se radovao i Mate Pavić. Splićanin je trijumfirao u Wimbledonu, a partnerica u mješovitom paru bila mu je Ukrajinka Ljudmila Kičenok.

Hrvatski tenis je prvi put u posljednjih 20 godina ostao bez finalista u pojedinačnoj konkurenciji na ATP Touru, čemu su kumovale ozljede dvojice najboljih hrvatskih tenisača, Marina Čilića i Borne Ćorića. Čilić je zbog ozljede koljena u 2023. odigrao dva meča, a Ćorić je u sezoni s tri polufinala, od kojih se ističe ono na Masters 1000 turniru u Madridu, zadnji meč odigrao na US Openu.

Zbog njihovih zdravstvenih problema je patio i rezultat Davis Cup reprezentacije, unatoč velikom naporu i entuzijazmu momčadi koju je predvodio Borna Gojo. Izabranici Vedrana Martića su u veljači pobijedili Austriju u Rijeci i plasirali se na završni turnir. Split je dobio domaćinstvo jednog od četiriju turnira grupne faze, ali to nije donijelo sreću našim tenisačima, a ni očekivanu podršku s tribina velike dvorane na Gripama, iako su u sastavu bila trojica Splićana. Borna Gojo je ostvario velike pobjede protiv Francesa Tiafoea i Tallona Griekspoora, ali za plasman među dvije najbolje reprezentacije koje su izborile plasman u četvrtfinale to nije bilo dovoljno. Gojo će 2023. pamtiti kao godinu u kojoj se probio u Top 100 na pojedinačnoj ATP ljestvici.

Donna Vekić se nakon 18 mjeseci čekanja ponovno našla među pobjednicama na WTA Touru, a svoj je četvrti naslov u karijeri osvojila u meksičkom Monterreyju. Uz finale u Berlinu i prvi četvrtfinale na Australian Openu, 27-godišnja Osječanka je kraj sezone dočekala među 25 najboljih igračica svijeta. Petra Martić je u veljači došla do finala turnira u Linzu. Iako se radi o ekshibicijskom turniru, ne treba zaboraviti ni trijumf Donne Vekić i Borne Ćorića na obnovljenom Hopman Cupu, koje je u srpnju održano u Nici.

Na jedinom hrvatskom ATP Tour turniru u Umagu iznenađujuće je slavio Australac Alexei Popyrin koji je u finalu svladao miljenika umaške publike, Švicarca Stana Wawrinku. Prvi australski pobjednik u Umagu je na putu do trofeja u četvrtfinalu svladao Dinu Prižmića. Hrvatski navijači su se mogli veseliti pobjedi Nine Serdarušića i Slovenca Blaža Role na turniru parova koji su u uzbudljivom finalu protiv Talijana Bolellija i Vavassorija spasili tri meč-lopte. Tako je Serdarušić postao prvi hrvatski tenisač koji je u Umagu uspio osvojiti naslov na turniru parova.

Zadar i Leona

Košarkaši su u službenim nastupima u 2023. bili bez poraza. Nažalost, nisu sudjelovali na SP-u, već su morali igrati pretkvalifikacije za EuroBasket 2025. i pretkvalifikacijski turnir za Olimpijske igre u Parizu. Godinu je na izborničkom mjestu započeo Aco Petrović, a pod njegovim vodstvom su pobijeđene Švicarska i Austrija.

U travnju je Upravni odbor za novog izbornika ustoličio Josipa Sesara. Pod njegovim vodstvom uspješno je zaključen pretkvalifikacijski ciklus za EuroBasket 2025. s četiri uvjerljive pobjede u dvobojima s reprezentacijama Luksemburga i Irske, a potom je uslijedio glavni događaj – pretkvalifikacijski turnir za OI u Istanbulu.

Momčad je osnažena priključenjem novog kapetana Darija Šarića, Ivice Zubca, Marija Hezonje i Jaleena Smitha. U utakmici za plasman u olimpijske kvalifikacije Hrvatska je nadigrala Tursku, domaćina turnira (84:71).

U srpnju 2024. Hrvatska će igrati na turniru u Pireju. Slovenija i Novi Zeland stoje košarkašima na putu u grupnoj fazi, a dođu li do polufinala, tamo će ih čekati netko iz terceta koji čine Grčka, Egipat i Dominikanska Republika. Samo će pobjednik turnira otići na Olimpijske igre.

Klupsku sezonu su obilježili košarkaši Zadra koji su pod vodstvom Danijela Jusupa u grad koji je »stvorija košarku« donijeli četvrti naslov prvaka Hrvatske, svladavši u polufinalu doigravanja Cibonu, a u finalu Split. Cibona je osvojila Kup Krešimira Ćosića.

Zadrani su bili najbolja hrvatska momčad u regionalnoj ABA ligi i plasirali su se u doigravanje, ponajviše zahvaljujući sjajnom Luki Božiću koji je svojim igrama zaradio naslov najkorisnijeg igrača osnovnog dijela sezone. Zadar je u četvrtfinalu doigravanja u dvije utakmice ispao od Crvene zvezde.

Košarkašice dubrovačke Raguse su osvojile dvostruku domaću krunu.

Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju u francuskom Meribelu i Courchevelu hrvatskim predstavnicima nije donijelo puno radosti. Najbolji plasman ostvario je Filip Zubčić koji je u veleslalomu završio na osmoj poziciji. No, sve ono što mu je nedostajalo u prošloj, 30-godišnji Zagrepčanin je posložio za početak nove sezone. Na prvom veleslalomu u francuskom Val d’Isereu je ostao na korak do postolja osvojivši četvrto mjesto, da bi osam dana poslije u talijanskoj Alta Badiji imao drugo vrijeme sa samo 19 stotinki zaostatka za nepobjedivim Švicarcem Marcom Odermattom.

Prošla sezona je bila najbolja u karijeri Leone Popović. Darovitu 26-godišnju skijašicu iz Mrkoplja konačno su zaobišle ozljede pa je u slalomu dokazala da pripada elitnom društvu, osvojivši šesto mjesto u toj disciplini u prošloj sezoni. Imala je konstantu rezultata, završila sve utrke osim jedne, i gotovo uvijek bila među deset najboljih. Najbolje je ostavila za kraj, kad se na finalu sezone u Andori prvi put u karijeri popela na pobjedničko postolje, osvojivši drugo mjesto.

Da prošla sezona nije bila slučajna Leona je dokazala već na početku nove, kad je u finskom Leviju ponovno doskijala do drugog mjesta u slalomu za Svjetski kup. No, Leona nije sama. Zrinka Ljutić je već s 19 godina došla do pobjedničkog postolja, kad je krajem siječnja u Špindleruvom Mlynu osvojila treće mjesto u slalomu.

Početak nove sezone je pokazao da je Zagrepčanka napravila velik napredak, ima tri Top 10 plasmana u slalomu i dva u veleslalomu.

Godina na izmaku bila je značajna za hrvatski biatlon, koji je u Matiji Legoviću dobio osvajača dviju medalja na Svjetskom juniorskom prvenstvu. U kazahstanskom Ščučinsku Legović je osvojio srebrno odličje u sprintu te broncu u individualnom natjecanju. Da je doista darovit, Legović je pokazao i u svom debiju na Svjetskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji zauzevši 48. mjesto u sprintu.

Tijekom 2023. održana su europska prvenstva u obje konkurencije, a više uspjeha imali su hrvatski odbojkaši koji su izborili osminu finala. Osmina finala je donijela dvoboj protiv Rumunjske u Varni gdje se Hrvatska vratila nakon 0:2 u setovima, ali i izgubila peti set (12:15).

Odbojkašice nisu uspjele preskočiti prvu prepreku, natjecanje po skupinama, već su upisale svih pet poraza na prvenstvu. No, U17 odbojkašice su bile treće na EP-u.

U domaćim okvirima nastavila se dominacija Mladosti u obje konkurencije, premda su odbojkaši prošli trnoviti put do 22. naslova prvaka Hrvatske. Svladali su osječku Mursu 3-2 u finalnoj seriji premda su Osječani vodili 2-0. U odlučujućem ogledu Mladost je slavila na gostujućem parketu.

Hrvatska muška stolnoteniska reprezentacija bila je u Švedskoj sasvim blizu medalje na momčadskom Europskom prvenstvu. No, u četvrtfinalu, dvoboju gdje su odlučivale nijanse, Njemačka je pobijedila 3-2. U odlučujućem petom meču Duda je s 3-2 svladao Tomislava Pucara pa tako Hrvati i dalje čekaju momčadsku medalju, prvu nakon 2014. godine.

Na pojedinačnom Svjetskom prvenstvu u Durbanu najdalje je dogurao Tomislav Pucar koji je u osmini finala poražen od Egipćanina Omara Assara.

Na Europskim igrama u Krakowu Andrej Gaćina je u polufinalu poražen od Francuza Felixa Lebruna, dok su Pucar i Hana Arapović obranili naslove državnih prvaka. Mlada, 19-godišnja Arapović dodatno se najavila stolnoteniskom svijetu osvajanjem naslova europske prvakinje u Sarajevu u konkurenciji mlađih seniorki.

CRO Race i vaterpolo

Godinu na izmaku u biciklizmu obilježila je dosad nezabilježena dominacija jedne momčadi na velikim trotjednim utrkama. Prvi se put u povijesti dogodilo da su Giro i Tour i Vueltu osvojili vozači iz iste ekipe, Jumbo-Visme. U svibnju je u Italiji trijumfirao Slovenac Primož Roglič, u srpnju u Francuskoj Danac Jonas Vingegaard, a u Španjolskoj u rujnu Amerikanac Sepp Kuss.

CRO Race je ove godine utrka posjetio i hrvatske otoke, cilj jedne od šest etapa bio je na Pagu, a start jedne na Krku, dok je cilj posljednje etape standardno bio u Zagrebu. Hrvatskim cestama opet se natjecalo i nekoliko momčadi iz najvišeg ranga svjetskog biciklizma WorldToura, a u neizvjesnoj zavšnici u kojoj konačni pobjednik nije bio poznat do posljednjeg metra na kraju je slavio Venezuelanac Orluis Aular ispred Norvežanina Alexandera Kristoffa i Britanca Ethana Haytera.

Najvažnija vijest za hrvatski vaterpolo u 2023. stigla je potkraj godine, kad je krovna europska organizacija za vodene sportove dodijelila Hrvatskoj organizaciju EP-a u siječnju 2024. godine. Prvenstvo se trebalo održati u Izraelu, ali je premješteno zbog rata u tom području, pa je Hrvatska postala jedina zemlja koja će dvaput zaredom organizirati prvenstvo Staroga kontinenta te će u Dubrovniku i Zagrebu braniti naslov osvojen 2022. u Splitu.

Vaterpolisti su osvajanjem devetog mjesta imali razočaravajući nastup na Svjetskom prvenstvu u japanskoj Fukuoki. Izabranici Ivice Tucka ključnu utakmicu imali su u osmini finala, kad su poraženi od Crne Gore s 11:12 i tako ispali iz borbe za odličja.

Splitski Jadran je prvi put u povijesti kluba osvojio naslov prvaka Hrvatske. Jadran je u odlučujućoj petoj utakmici finala doigravanja državnog prvenstva pred prepunim tribinama poljudskog bazena u Splitu svladao Jug Adriatic osiguranje s 11-8 i s 3-2 u pobjedama došao do povijesnog naslova. Dubrovčani su svoju »osvetu« dočekali u prosincu kada su u finalu Kupa u Zadru nakon peteraca pobijedili Jadran i došli do rekordnog 16. naslova.

Dubrovčani se mogu pohvaliti i trofejom u Regionalnoj ligi, kad su u finalu u Beogradu, opet nakon lutrije peteraca, svladali splitski Jadran. Hrvatski klubovi su pritom u polufinalu nadjačali najjače srpske klubove Novi Beograd i Radnički.

U 2023. su hrvatske rukometašice i rukometaši nastupili na svjetskim prvenstvima, na kojima nisu postigli očekivane rezultate. Rukometaši su na svjetskoj smotri u Švedskoj ostali bez četvrtfinala nakon što su već u prvoj utakmici doživjeli debakl protiv Egipta (22:31). I rukometašice su igrale u Švedskoj. Same su odlučivale o prolasku u četvrtfinale, ali su porazom od Mađarske u zadnjoj utakmici grupne faze izgubile mogućnost za prolaz i šansu za olimpijske kvalifikacije. Izabranice Ivice Obrvana su u završnici protiv Mađarica imale i šest pogodaka prednosti, ali potom dokraja nisu uspjele zabiti nijedan gol.

Hrvatska rukometna reprezentacija gluhih nastavila je nizati sjajne rezultate na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Danskoj osvojila je zlatnu medalju pobijedivši u finalu Njemačku osvojivši tako treće uzastopno svjetsko zlato. Tomislav Bošnjak je bio najbolji strijelac turnira s 44 postignuta pogotka, dok je Bruno Varšić proglašen najboljim vratarom. Njih dvojica su uvršteni u najbolju sedmoricu turnira.

Na Europskom atletskom prvenstvu za gluhe (seniorsko i juniorsko) u poljskom Szczecinu, Hrvatska je osvojila tri medalje. Viktor Barešić je osvojio zlato u bacanju kugle (U20) i broncu u bacanju diska, dok je Laura Štefanac bila zlatna u bacanju koplja.