Zob zabilježila najveći rast među žitaricama

Dok je proizvodnja pšenice u Hrvatskoj u 2024. u odnosu prema 2023. godini smanjena za gotovo 2 posto, a u padu je i šećerna repa, silažni kukuruz i lucerna, proizvodnja zobi lani je u odnosu prema preklani porasla za čak 61,8 posto.

Najbolja žitarica

Govore to podaci Državnog zavoda za statistiku o proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. Prema državnom statističaru, zobi je lani proizvedeno 55.000 tona, a tom je kulturom zasijano 17.000 hektara, ili 4000 hektara više, uz prinos od 3,3 t/ha, nasuprot 2,6 tona u 2023.

Riječ je o vrlo zdravoj žitarici, čija proizvodnja nije toliko zahtjevna i skupa poput nekih drugih kultura, a osim što je stočna hrana, sve više mjesta pronalazi na tanjuru pobornika zdrave prehrane. Zobene pahuljice, zobena kaša, zobeno mlijeko… – zobeni je »meni« te skupine potrošača.

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, ratar iz Piškorevaca u čijoj je strukturi proizvodnje posljednjih godina i zob, i to sjemenska, kaže kako te kulture u nas inače nema puno. Sjemensku zob sije na 30-ak hektara.

Iskustva su dobra, pa Brlošić zadovoljno kaže kako mu se ta žitarica pokazala boljom nego išta drugo. Dosad je, inače, sijao pšenicu, šećernu repu, bob i druge. Zadovoljan je prinosima – lani je ostvario više od 6 t/ha, što smatra iznenađujuće dobrim. Radi za RWA i BC.

– Financijski je isplativija od pšenice, skuplja je od nje zasigurno 15 – 20 posto. Kilogram zobi nije ispod 30 centi, što je gotovo dvostruko više nego za pšenicu. No treba naći svoje tržište. Prije to nije htio nitko kupovati, sada se otvorilo neko malo tržište za zob, kaže Brlošić.

Troškovnik proizvodnje te žitarice u odnosu prema pšenici, grubo izračunava, manji je oko 350 eura. »Ovdje je potrebno malo KAN-a, ako je zemlja dobra, i ništa, a za pšenicu treba i tonu gnojiva baciti«, poručuje Brlošić.

Prodaje se u BIH

Ratar Josip Petanjak iz Drenja, koji ratari s braćom, zob sije samo za vlastite potrebe, za ishranu stoke, svinja, i to na zemlji na koju nema poticaje, jer nije upisana u ARKOD.

Znatan porast proizvodnje zobi u 2024. u odnosu prema 2023. godini ovaj ratar nikako ne povezuje s rastom potražnje potrošača okrenutih zdravoj prehrani, nego isključivo s činjenicom da je posrijedi jeftina proizvodnja, uz manja ulaganja nego kod ostalih kultura, ali dodaje i da se zob može dobro prodati u susjednoj BiH.

– Dosta zobi ode u BiH, Srbiju, valjda ondje bolje plaćaju. Bosna je ne može proizvesti koliko im je treba. I sam znam ratare kojima stalno dolaze kamioni iz Bosne po zob, ističe Petanjak.

Osim što zahtijeva manje gnojiva, zob dobro podnosi i lošija tla, proizvodnja je to, kaže drenjanski ratar, bez nekih neugodnih iznenađenja.

Uz pšenicu, koje je, prema DZS-u, proizvedeno 806.000 tona, a bila je posijana na 138.000 hektara, ili 33.000 ha manje, uz prirod po hektaru od 5,8 tona, u odnosu prema 4,8 tona u 2023., smanjena je i proizvodnja silažnoga kukuruza, za 6,2 %, na 898 tisuća tona, te lucerne, za 21,2 %, na 160 tisuća tona.

– Imamo sada i ječmove za ljudsku prehranu, a koji nemaju ljusku, izgledaju poput pšenice,upozorava Brlošić na još jednu žitaricu koja je sve češće na zdravom meniju.