Vodič za brigu o plovilima kroz godišnja doba

Možda tema baš nije za ovo mjesto, ali je itekako morska. Bez obzira na to kuda kročili u ovom našem primorskom i otočnom prostoru, more nam je neminovnost. Prolazimo pokraj njega, viđamo ga s manje ili veće udaljenosti, često uživamo u pogledu na more sa svog prozora ili balkona. U toplijem dijeli godine često smo na moru, ako ne u plovidbi, onda barem na kupanju. Poznajem ljude kojima šetnja do mora i uz more čini dnevni ritual, ljeti i zimi. Ponekad uz jutarnju kavu, pa i rakijicu, u nekoj lučici ili baraki što služi za spremište opreme i ribolovnog alata. S pogledom na barke vezane tu, metar pred nama.

Mnogima od nas barka je u moru kroz čitavu godinu, izvlačimo je na suho samo na nekoliko dana radi čišćenja obraštaja na podvodnom dijeli i nanošenja novog »kopera«, odnosno premazivanja antivegetativnom bojom. Vlasnici drvenih barki imaju dosta više posla, oni moraju čitavu piturati, a prethodno je pripremiti za taj posao, očistiti, »ošlajfati«, kalafatati… Za iskusne taj ozbiljan posao predstavlja rutinu, ali traži vremena i novaca. Ne treba zato čuditi što su dominaciju davno preuzela plastična plovila. K tome, rijetki na našoj obali danas se bave drvenom brodogradnjom.

Za ozbiljne i savjesne vlasnike cjelogodišnji boravak barke u moru puno je više od ljetne plovidbe i pripreme za ljeto. Jednako je važna, ako ne i važnija priprema plovila za zimovanje u moru. Nije dovoljno samo je dobro vezati, zaključati zatvorene prostore ako ih ima, i – prekriti ceradom. Puno je poslova što ih treba napraviti upravo u ovom dijelu godine, da bi barka sigurno prezimila i u kvalitetnom stanju dočekala proljeće, odnosno prvu plovidbu u novoj sezoni. Misliti treba na mnoge sitnice!

Korozija svega metalnoga

Prva je stvar zatvaranje svih ventila za morsku vodu. To je dobro činiti i u sezoni plovidbe, dok je u zimskim mjesecima obvezno. Uslijed niskih temperatura i smrzavanja neka od cijevi tijekom zime može puknuti i u trenu more počinje ulaziti u plovilo. Rezultat toga je znan – potapanje. Također, a znam da mnogi to ne rade, spremnik goriva trebalo bi napuniti do vrha. Time se sprečava korozija njegove unutrašnjosti, a to može rezultirati problemima u radu motora, pa čak i propuštanjem spremnika. Na isti način moraju biti napunjeni i spremnici za vodu. Ako su puni, manja je vjerojatnost da se voda u njima smrzne. Mogu se koristiti i posebna sredstva za sprečavanje smrzavanja, ona koja nisu otrovna. Od smrzavanja slatke vode plovilo se može zaštititi i na drugi, složeniji način. Isprazni se kompletan sustav slatke vode – svi spremnici, cijevi, ekspanzijske posude, bojler i armature.

Po završetku sezone čitavo plovilo mora se temeljito isprati slatkom vodom. Sol iz mora uzrokuje brzo propadanje i hrđanje metalnih dijelova. Posebno je važna desalinizacija sidrenog lanca. Slan i vlažan počinje hrđati, njegova prekidna sila se smanjuje. Svi konopi također moraju biti odsoljeni. Najjednostavnije je potopiti ih u slatku vodu i ostaviti neko vrijeme. Poželjno je nekoliko puta promijeniti vodu. Jasno, potom ih treba osušiti, ne spremati mokre ili vlažne.

Baterije – potencijalna opasnost

Za zimovanja u moru, ali i na kopnu, posebno su osjetljive baterije. Mnogo puta izbijali su požari na plovilima, ponekad i u marinama s velikom štetom, upravo zbog baterija. To znamo, baterije se postupno prazne i kada su isključenje, kada nitko ne troši struju iz njih. Zato treba češće provjeravati njihovo stanje, jer ako se prekomjerno isprazne, uništit će se i treba kupovati nove. Barem jednom mjesečno bateriju, odnosno baterije na većem plovilu, trebalo bi puniti. Kontakte treba očistiti i zaštititi, te redovito kontrolirati, preko neispravnih kontakata može doći do samouključenja nekih uređaja i neželjenih, često i teških posljedica. Ako se baterije pune preko solarnih panela još je važnija njihova redovita kontrola i dolijevanje destilirane vode.

Motor bi trebalo pokrenuti barem jednom mjesečno i ostaviti ga da radi tridesetak minuta, pa i duže. Time se osigurava podmazivanje unutarnjih površina. koje su izložene utjecaju vlage i soli iz zraka. Za vrijeme rada motora ispariti će vlaga što se s vremenom nakupila u njemu. Vanjsku površinu motora poželjno je oprati slatkom vodom, da se odstrani sol što se na njemu nakupila. Zatim se osuši i zaštiti sprejom protiv korozije. I ulje motora treba provjeriti i po potrebi promijeniti. Nadalje, treba kontrolirati rashladnu tekućinu i, po potrebi, dodati antifriz. Preporuča se, ako je to moguće, hladnjake isprati slatkom vodom. Važno je provjeriti razinu ulja u pogonskoj nozi ili mjenjaču. Mehanizam za upravljanje treba obvezno očistiti od prljavštine i podmazivanjem zaštititi od utjecaja vlage. Od korozije se moraju zaštititi svi električni kontakti, jer upravo su loši kontakti i instalacije najčešći uzročnici izbijanja požara. Upravo zbog opasnosti od požara poželjno je ugraditi automatski aparat za njegovo gašenje. Mjesta instalacije trebala bi se nalaziti u strojarnici, te u blizini glavnih električnih komponenti, kao što su punjač baterija ili ploča s osiguračima.

Vlaga i sol najveći su neprijatelji i unutrašnjosti plovila. Nebriga za taj prostor brzo će dovesti do stvaranja plijesni i korodiranja svega metalnoga. Srećom, suvremena tehnologija nudi mnoga efikasna sredstva zaštite. Nešto se zaštićuje fizički, a ponešto kemijski. To, međutim, ne znači da nije potrebna povremena provjera i prozračivanje. Bez čovjeka – ništa!

I za kraj ono s čime sam počeo – konopi, privez plovila. Brod mora biti vezan sigurno i na odgovarajućoj udaljenosti od kopna i susjednih plovila, posebno ako lučica, ili drugo mjesto zimovanja, nije dobro zaštićeno od vjetra i valova. Oštećene konope treba zamijeniti, ne smijemo se pouzdati u onu »izdržati će do proljeća«. Isto tako debljina konopa mora biti primjerena veličini plovila.