U Jadranu se pokušava smanjiti da se u mreže ulove morski psi i raže

Sredozemno i crnomorsko područje, unatoč svojoj osjetljivosti na klimatske promjene i druge utjecaje, ostaje jedno od svjetskih žarišta bioraznolikosti zbog velikog bogatstva vrsta, endemizma i pojave rijetkih i osjetljivih vrsta, uključujući morske sisavce, morske kornjače, morske ptice, te nekoliko vrsta morskih pasa i raža.

Osjetljive vrste iz ovih skupina imaju važnu ekološku ulogu u vodenim ekosustavima. Procjena njihove rasprostranjenosti, brojnosti i ekološkog statusa ključna je za očuvanje bioraznolikosti, budući da pomaže u rješavanju izravnih ili neizravnih antropogenih prijetnji, kao što su ribolovni pritisak, onečišćenje, degradacija staništa, klimatske promjene i uvođenje neautohtonih vrsta.

Kada je riječ o interakcijama, prije svega interakciji između slučajnog ulova i grabežljivosti, između ribarstva i ranjivih vrsta negativni ishodi vidljivi su na obje strane. S jedne strane, primjerci ranjiih vrsta često se zakvače ili zapetljaju u ribolovnu opremu i završe kao usputni ulov, ozlijeđene ili čak uginu. S druge strane, neke od ovih vrsta (npr. dupini, medvjedice, morski psi) mogu prouzročiti značajne ekonomske gubitke ribarima, odnoseći ulov iz ribolovnog pribora i oštećujući ga.

Razumijevanje pojava

Posljednjih godina te su interakcije dobile sve veću pozornost, ali i dalje postoje velike praznine u znanju o stvarnom opsegu problema. Kako bi bolje razumjeli ove pojave i radili na rješenjima za ublažavanje, Opća komisija za ribarstvo u Mediteranu (GFCM) Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) udružila se s nekoliko organizacija i nedavno pokrenula Regionalni akcijski plan za praćenje i ublažavanje interakcije između ribarstva i osjetljivih vrsta u Sredozemnom i Crnom moru (RPOA-VUL).

Ovaj desetogodišnji plan, koji izravno pridonosi Strategiji GFCM 2030, ima za cilj smanjiti slučajni ulov ranjivih vrsta i minimizirati slučajeve grabežljivosti dupina.

»Produktivno ribarstvo zahtijeva zdrava mora, a osiguravanje da ribarstvo nema značajan negativan utjecaj na morski okoliš ključni je aspekt rada GFCM-a«, rekao je Paolo Carpentieri, službenik za praćenje ribarskih resursa. »Štiteći ranjive vrste od kontakta s ribarstvom koliko god je to moguće, možemo umanjiti utjecaj na morski život i održati zdravija mora, kao i pomoći ribarima na čije živote utječu te interakcije.«

Kako bi se olakšalo određivanje prioriteta i učinkovita provedba mjera upravljanja, GFCM podržava svoje zemlje članice da na temeljit i standardiziran način prikupljaju i procjenjuju informacije koje nedostaju. Njegovi vodiči za Praćenje slučajnog ulova ranjivih vrsta u ribolovu u Sredozemnom i Crnom moru i Odstranjivanje dupina u ribolovu u Sredozemnom i Crnom moru sadrže protokole za to.

Ciljano istraživanje ranjivih vrsta

Nakon ključnih radnji opisanih u RPOA-VUL, GFCM je pokrenuo pet pilot projekata u svim mediteranskim podregijama, u suradnji s različitim partnerima, kako bi ojačao programe praćenja usputnog ulova i identificirao i testirao mjere ublažavanja usmjerene na smanjenje tih interakcija.

BirdLife International radi na ublažavanju utjecaja pridnenih parangala na morske ptice u blizini španjolskih Balearskih otoka, gdje su vrste gregula, uključujući kritično ugroženu balearsku gregulu, najviše ugrožene.

U Maroku je Sporazum o očuvanju kitova Crnog mora, Sredozemnog mora i susjednog atlantskog područja (ACCOBAMS), u partnerstvu s Nacionalnim institutom za istraživanje ribarstva (INRH), usmjeren na to kako slučajno smanjiti broj morskih pasa i raža uhvaćeni u koćarske alate, dok su također proučavali kako ograničiti grabež dupina u plivaricama.

S druge strane, ACCOBAMS radi s Marecampom na eliminaciji grabežljivosti dupina u malom ribarstvu na istočnoj Siciliji, te s turskim Sveučilištem Çukurova na ublažavanju slučajnog ulova morskih pasa, raža, morskih kornjača i drugih ranjivih vrsta koćaricama u sjevernom Levantskom moru. Potonji projekt uključuje procjenu stopa preživljavanja morskih pasa i raža nakon puštanja na slobodu.

Peti projekt uključuje suradnju WWF-Adria i Hrvatskog instituta za oceanografiju i ribarstvo, a usmjeren je na smanjenje ulova morskih pasa i raža mrežama stajaćicama i kombiniranim mrežama u sjevernom Jadranu.

»Suradnja je ključna kada se radi o usputnom ulovu osjetljivih vrsta. Pilot projekt o smanjenju prilova morskih pasa i raža također će koristiti konvencionalne oznake i raditi s drugim istraživačima koji provode označavanje u sjevernom Jadranu kako bi prikupili podatke o životinjama koje se kreću između istoka i zapada u Jadranu,« rekla je Simone Niedermueller, regionalna voditeljica projekata WWF-Inicijativa za more Mediterana.

Pilot projekti trebali bi završiti 2025. godine, a tada će se plan rada proširiti kako bi se uspješne mjere uključile u buduće planove upravljanja GFCM-om, kao i konsolidirati znanje i ojačati kampanje podizanja svijesti i programe obuke.

Ublažavanje prilova kitova u Crnom moru

U međuvremenu u Crnom moru traje jedan povezani projekt. CetaByM, u partnerstvu s ACCOBAMS-om, ima za cilj procijeniti i ublažiti usputni ulov kitova u ribolovu iverka mrežama stajaćicama.

Iverak je jedna od najvrjednijih vrsta u Crnom moru, ali mreže stajaćice, glavni alat koji se koristi u ribolovu iverka, predstavljaju problem za lučke pliskavice, jednu od tri vrste dupina u regiji. Ovaj kit ne može na daljinu otkriti mreže iverka i zbog toga se često zapetlja.

»Ribolov iverka donosi prijeko potrebne prihode mnogim malim ribarskim zajednicama u Crnom moru,« rekao je Hüseyin Özbilgin, BlackSea4Fish koordinator. »No budući da su razine smrtnosti lučke pliskavice značajne, testirali smo mjere za ublažavanje ovih slučajnih ulova, a pritom osigurali da se iverak može loviti održivo dugoročno.«

Aktivnosti u Sredozemnom i Crnom moru provode se zahvaljujući potpori zemalja i višestrukih donatora, poput Europske unije koja je glavni doprinositelj, Globalnog fonda za okoliš i Španjolske kroz dobrovoljni doprinos.