Subota, 24. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

KALENDAR RADOVA

Ruže penjačice su praznik za oči i miomiris vrta

Autor: Jelena Sedlak

16.03.2023. 17:25
Ruže penjačice su praznik za oči i miomiris vrta

Foto: Jelena Sedlak



Svejedno koju vrstu ruža odaberete, svaka će privlačiti najviše pogleda u vašem vrtu. No, najizdašnije cvatuće i najupečatljivije svakako su ruže penjačice, koje od svake neugledne okomite površine u vrtu mogu stvoriti praznik za oči.


Ruže različito rastu, imaju različit oblik listova i pogotovo boja i mirisa cvjetova. Omiljene su još od antičkih vremena kad je njihov cvijet bio mnogo skromniji nego što je to danas. Prve ruže su bile poznate i pratile ljude i u prapovijesnim vremenima.


Starinske vrtne ruže su postojale do 19. stoljeća i bile su uglavnom grmolike, jakog mirisa i cvjetale su samo jednom godišnje, i to bijele, roza i grimizno crvene. Otporne su i rasprostranjene na području južne Europe i Mediterana. Cvatu na izbojcima od prethodne godine. No, jedna od najznačajnije grupe modernih ruža je penjačica.




Penjačice se mogu penjati ako se pričvrste uz potporanj, a odlikuju se krupnim cvjetovima, i to takvim koji cvjetaju gotovo cijelog ljeta. Ova vrsta ruža najviše se koristi za prekrivanje zidova, lukova, ograda, pergola i sličnih okomitih površina. Njihov miris varira ovisno o kultivaru. Nedostatak ili pak prednost im je da narastu samo do 2,5 m visine.


Za sve ruže je veoma bitno mjesto sadnje kako bi bile raskošan ukras vrta. Najvažnije im je osigurati dovoljno sunčeve svjetlosti, barem 6 do 8 sati. Također ih treba saditi u dobro drenirano tlo bogato organskim tvarima. U posebno vrućim podnebljima ruže najbolje uspijevaju kad su zaštićene od vrućeg popodnevnog sunca. U hladnijim klimatskim uvjetima sadnja grmova ruže pored ograde ili zida okrenutim prema jugu ili zapadu može smanjiti štetu od smrzavanja tijekom zime.


Ruže je najbolje saditi u proljeće, nakon zadnjeg mraza, ili u jesen, najmanje šest tjedana prije očekivanog prvog mraza. Sadnja dovoljno rano u jesen daje korijenu dovoljno vremena da se razvije prije nego što biljke uđu u fazu mirovanja preko zime.


Ruža se sadi u dovoljno duboku i dovoljno široku jamu, u zemlju koja je dobro drenirana, jer ruže ne vole »mokre noge«. U materijal iskopan iz rupe treba oblino dodati komposta ili druge organske tvari te se ova smjesa stavi na dno rupe za sadnju, na što se pravilno rasporedi korijen sadnice. Mjesto cijepljenja mora biti iznad tla, ali zaštićeno od hladnoće. Nakon što je sadna jama zatrpana, sadnica se dobro zalije te se doda još rastresitog tla u nastalo uleknuće.



Želimo li da ruža bogato cvate, grm treba redovito gnojiti. Organska gnojiva omogućuju polaganu, stalnu opskrbu hranjivim tvarima. Mjesečne primjene komposta, kompostiranog gnoja i drugih organskih i prirodnih gnojiva dobro djeluju. Organska tvar pomaže u poticanju korisnih mikroorganizama u tlu i dobro uravnoteženog pH tla.


Gnojiva sa sporim oslobađanjem daju pravu ravnotežu dušika, fosfora, kalija i drugih potrebnih elemenata te osiguravaju optimalan rast.


Zemlju oko grma treba održavati ravnomjerno vlažnom tijekom vegetacije, no količina i učestalost zalijevanja ovisit će o vrsti tla i klimi. Ružama odgovara jedno zalijevanje tjedno tijekom vegetacije, ali ako rastu u pjeskovitim tlima, trebat će više zalijevanja. U uvjetima vrućeg, suhog i vjetrovitog vremena također će trebati zaliti barem dva puta tjedno. Ruže prilikom zalijevanja nikako ne treba prskati po lišću, već samo po tlu.


Orezivanje u pravo vrijeme je za ruže također važno. Rez uvijek mora biti oštrim škarama i na strani vanjskog pupa, ali tako da se voda od kiše ne slijeva po njemu.


Što se tiče bolesti, ruže su prilično osjetljive biljke. Uopće nije čudno da su ih nekoć, a pametni još i danas, sadili na rubovima vinograda, kako bi bile prve koje bi ukazale na moguću bolest peronospore na trsovima. Najbolji način za prevenciju bolesti ruža je odabir kultivara otpornih na bolesti. Takve su ruže uzgajane i odabrane kako bi se oduprle najčešćim oboljenjima, uključujući pepelnicu i crnu pjegavost.



Pepelnica se obično pojavljuje tijekom ljeta, posebno kad su dani vrući i suhi, a noći prohladne i mokre. U slučaju napada lišće se uvija, a na njemu se pojavljuje bijeli sloj. Najbolja prevencija je zalijevanje ruža ujutro i orezivanje grana koje sprečavaju cirkulaciju zraka, a to su obično one koje rastu unutar grma.


Crna pjegavost je bolest uzrokovana gljivom. Izgleda kao kružne crne ili smeđe mrlje na gornjoj strani lišća. Počinje od dna grma i razvija se prema gore, na kraju uzrokujući defolijaciju. Za sprečavanje crne pjegavosti također je važno osigurati cirkulaciju zraka oko i kroz biljku te zalijevanjem u razini tla.


Zašto je važno pravilno orezati grmove ruža? Zato jer umjesto starih, tankih grana, sada imaju priliku izrasti nove. Čak i ako načinite neke greške pri orezivanju, ruža neće prestati rasti i cvjetati, jer je njen grm vrlo otporan, a modernim ružama i ne treba toliko orezivanja i njege koliko je trebalo starima. Većina vrsta ruža orezuje se u proljeće, čim temperature zraka porastu. Orezivanje se najčešće počne obavljati krajem ožujka pa sve do kraja travnja, jer tada kreće rast novih izbojaka. Kako bi najlakše odredili kad je pravo vrijeme za proljetnu rezidbu, pričekajte da krenu tjerati prvi izboji, tako nećete odrezati izboj za koji ste možda mislili da je smrznuo. Ovog proljeća, nakon blage zime, i izbojci ruža rano su krenuli, pa grmove treba orezati što prije. Principi orezivanja običnih ruža su sljedeći:


Najprije ćete morati ukloniti sve preostalo lišće koje bura nije odnijela, čime ćete ukloniti i sve štetnike te bolesti koji su prezimili na lišću. Zatim uklonite suhe, krhke, bolesne i oštećene izboje te ocvale metlice, čime se grm pomlađuje. Poželjno je u razini tla ukloniti oko 30 % izboja. Ostali izboji se režu na visinu 40-60 cm. Stare, debele izboje koji nisu potjerali mladi izboj, otpilite pilom.



Zatim uklonite sve izboje koji su tanji od olovke jer ovakve grane stvaraju malo cvjetova. Naravno da ćete možda već u startu ukloniti grane koje se križaju unutar grma kako bi omogućili strujanje zraka, a i vama lakše rukovanje grmom bez ogrebotina. Sve rezove napravite pod kutom od 45°, pola centimetra iznad pupoljka koji je okrenut prema vanjskoj strani biljke. Nagib reza mora biti na suprotnu stranu od pupa, tako da se voda ne skuplja na pupu. Krajnji je cilj formirati »V« oblik ili oblik vaze.


Kod ruža penjačica razlikujemo glavne i bočne izdanke. Glavne izbojke ne režite, izuzev bolesnih i suhih. Ruže penjačice svu svoju energiju ulažu u rast i cvatnju, pa ako je potroše na ponovno tjeranje glavnih grana, cvatnja može izostati. Bočne izdanke orežite do 2/3 ukupne duljine. Kako bi povećali cvjetnost, orezane izdanke povežite u horizontalni položaj.


Armatura za ruže penjačice vrlo je važna, a treba je postaviti 45 cm od razine tla gdje ide najniža žica. Iduća žica postavlja se 30 cm iznad prve. Mlade izdanke potrebno je nježno horizontalno uviti između stupova i žica. Grmolike ruže cvatu nekoliko puta godišnje. Ove ruže mogu imati bujan rast pa ih je potrebno obuzdati orezivanjem. U proljeće potpuno odstranite osušene i bolesne izboje, dok ostale prikratite za 1/3. Najbolje bi bilo ostaviti 3-7 stabljika duljine 40-60 cm. Tijekom rasta potrebno je orezivati ocvale cvjetove te tako poticati tjeranje novih izboja i ponovnu cvatnju. Glavnu rezidbu potrebno je obaviti na proljeće, no sve oštećene grančice ili bolesne dijelove uklonite čim ih uočite.