Previše krupni ovogodišnji plodovi otežavaju prodaju lubenica

U ove vruće ljetne dane svi tražimo osvježenje. Uz kupanje u moru koje sve manje osvježava, tu su razni osvježavajući napitci. I ishranu je većina je prilagodila spremajući lagana i osvježavajuća jela. Nezamjenjiva osvježavajuća namirnica je lubenica. Dobro rashlađena i sočna lubenica je prvoklasna namirnica za vruće ljetne dane. Jedni lubenicu svrstavaju u voće, drugi u povrće, ali za ovu priču to nije nimalo bitno.

Dok se lubenica prodaje na zidićima, štandovima, iz kamiona u svakom kvartu i na svakoj plaži, a trgovački lanci oglašavaju akcijske prodaje, naša ekipa obišla je polja gdje se proizvodi lubenica i pokušala saznati što to lubenicu čini posebnom i toliko traženom.

Davno je lubenica prepoznata kao unosna kultura na ravnokotarskim poljima. Još i danas na zagrebačkim tržnicama kao brend se prodaje ljubačka i škabrnjska lubenica, iako se u Ljupču lubenice danas možda još samo proizvode u nekom vrtu.

Noćna prodaja lubenica

Oni koji malo dulje pamte sjetit će se velikih hrpa lubenica na zadarskoj pijaci. Gotovo sve su bile pravilno okrugle, jarko crvenog mesa i tamnozelene kore. Prodavale su se cjelodnevno, a najviše u noći. Nakon završetka filma u ljetnom kinu poseban gušt je bio svratiti na pijacu i kupiti lubenicu – četrun. Trebalo je samo izabrati koju, a prije vaganja obavezno se otvarala da se provjeri zrelost na način da se izvadila mala kriška u obliku trokuta.

U to vrijeme većinom su se uzgajale sorte Panonija i Shugar baby koje su na tržište dolazile tek u kolovozu, a bilo ih je i u rujnu. Prinosi su za ono vrijeme bili više nego odlični i kretali su se od 20 do 40 tona po hektaru. Ulozi u proizvodnju nisu bili previsoki, pa je zarada od proizvodnje i prodaje lubenica bila više nego odlična.

Što se promijenilo u proizvodnji lubenica saznala je naša ekipa svrativši u Tinj gdje obitelji Nikice i Šime Čirjaka tradicionalno proizvode lubenicu, te na Bašticu kod Marinka Nekića, koji godinama spada u najvećeg proizvođača lubenica u Ravnim kotarima. Iz Zadra put Ravnih kotara valjalo je krenuti ujutro prije šest sati jer u polju što se uradi do devet sati uradi se. Nakon toga nesnosna žega ne dozvoljava rad na otvorenom.

Iako je tek nešto prije sedam sati, prikolice vrijednih poljoprivrednika krcate su lubenicama. Prvo nailazimo na ekipu Nikice Čirjaka koja je završila s berbom lubenica. Još treba ubrati nekoliko kariola dinja i tada se ide kući u hladovinu.

Nikica je ovog proljeća sadio lubenice u dva termina. Prvi je bio sredinom travnja, a drugi sredinom svibnja.

Problem s tankom korom

Zbog temperaturnih oscilacija lubenica nije imala kontinuirani rast i razvoj. Svaki zastoj u rastu vidljiv je na presjeku lubenice po bijelom prstenastom tkivu unutar crvenog. Osim toga, kora u takvim vremenskim prilikama je deblja nego običajno, iako današnje sorte imaju tanku koru, što zna stvarati problem tijekom berbe i transporta. Ukoliko je kora suviše tanka zbog nepažljivog rukovanja lubenica puca i takva nije za tržište.

– Zbog naglog dizanja temperatura zna se dogoditi da sredina lubenica ostane šuplja i takav plod nema tržne vrijednosti. To je najgore što se može dogoditi jer se šupljina u srcu lubenice ne vidi dok se lubenica ne razreže, pojašnjava gospodar Nikica.

– Za berbu je prispjela lubenica sađena sredinom travnja i mogu reći da će s prodajom biti problema jer ovogodišnja lubenica je prekrupna. U prosjeku plodovi teže više od 12 kilograma, a ima i onih koji su teži od 15 kilograma. Takvi plodovi su nekada bili idealni za prodaju, dok se danas traže oni koji teže u prosjeku 8 do 10 kilograma, priča Nikica.

Proizvodnja lubenica danas se u mnogome razlikuje od one nekadašnje. Tada su se lubenice proizvodile iz sjemena direktnom sjetvom.

Sadnja iz presadnica

– Danas se lubenice proizvode iz presadnica i to većinom kalemljenih na specijalnu podlogu tikve, pojašnjava proizvodnju Šime Čirjak čiju parcelu s lubenicama od Nikičine razdvaja samo cesta.

– Razlog kalemljenja na podlogu tikve je što je tada tikva otpornija na bakterijske bolesti pa nema venuća i ujednačeniji je porast u svim fazama rasta i razvoja. Molim Vas napišite da tikva nema nikakav utjecaj na kakvoću lubenica i to su priče zlonamjernih da kalemljena lubenica daje okus po tikvama, moli me Šime. Pa po čemu će imati okus nego po tikvi čudim se, jer lubenica kao i dinja spada u porodicu tikvenjača.

Ove godine lubenica nejednako zori, pa tijekom berbe treba dobro gledati da se uberu samo zrele, a ne one nedozrele. Jer kada netko kupi lubenicu koja ove godine nije jeftina, a ona nije kvalitetna, već je nedozrela ili prezrela, to je u rangu tragedije.

Kako ubrati zrelu lubenicu pitam Šimu.

– Na prvom mjestu to određuje dugogodišnje iskustvo, a zatim slijedi nijansa boje kore. Zrela lubenica ima svjetliju koru od nedozrele. Tu je i prva vitica uz sam plod. Ona mora biti suha ili polusuha. Oni s velikim iskustvom znaju kucnuti lubenicu prstom i po zvuku prepoznati zrelu. Zrela lubenica kod kucanja po kori daje zvonak zvuk, govori Šime..

Za obaviti berbu lubenica potrebna je ekipa od najmanje četvero ljudi. Dok jedni beru i stavljaju na hrpu, drugi voze kariolom do prikolice i ukrcavaju. Berba je težak posao jer svaka lubenica ima najmanje deset kilograma i sav taj teret treba prijeći preko ruku berača.

Ostavljamo ekipu iz Tinja i krećemo put Baštice. Marinko Nekić zvani Pane nekada je bio najveći proizvođač lubenica u Ravnim kotarima. Danas je zbog nedostatka radne snage smanjio proizvodnju ne samo lubenica, već i ostalog povrća. Kada smo stigli na Bašticu Marinka nije bilo. Odvezao je lubenicu u dva trgovačka centra. Trenutačna cijena na otkupu je 0,33 eura s tendencijom blagog pada.

– U polju je moj radnik koji će vam sve pojasniti i ubrati nekoliko lubenica, javlja Pane mobitelom. Kada smo pristigli na Baštici čekao nas je mladić s ubranim lubenicama.

– Lubenicu smo ove godine kasno sadili jer kiša nije dozvoljavala da se tlo na vrijeme pripremi. Sadili smo u više turnusa, tako da će lubenice biti za prodaju tijekom kolovoza i početkom rujna. Plodovi su primjerene veličine, u prosjeku imaju osam do deset kilograma, pojašnjava nam Maxim, sezonski radnik kod Pane.

Lubenica se u posljednjih nekoliko godina proizvodi u većini poljoprivrednih krajeva u Lijepoj našoj. Zbog razlika u klimi lubenice zriju u različitom periodu, ali uporabom plastičnih tunela, pokrivanjem agril folijom i primjenom ostalih agrotehničkih rješenja razlike u vremenu zriobe se smanjuju, što dovodi do velike ponude u kratkom periodu, odnosno u špici turističke sezone.

U ovo vrijeme domaće lubenice ima više nego dovoljno, a nudi se na tržnicama, trgovačkim lancima, uz prometnice i na plažama. Cijene su različite, ovisno koliko tko planira na brzinu zaraditi. Zato prije kupovine treba biti oprezan. Ako se plati skupo, a lubenica nije kvalitetna, to je u rangu s tragedijom. Zbog toga je bolje kupovati polovice veće lubenice nego cijelu manju.