Posao oko ulja i u maslinicima ne završava s berbom: Nikada manji radmani, a nikada skuplja prerada!

Ove jeseni berba maslina otegnut će se daleko u studeni, ali bit će i onih koji će taj posao obavljati tijekom prosinca. Najviše maslina ubere se tijekom vikenda zbog toga što je većini maslinara taj posao sporedno zanimanje, pa tijekom ostalih dana u tjednu rade na drugim poslovima. Brojne uljare u našoj Županiji rade danonoćno, no bez obzira na to, treba se pravovremeno naručiti ili čekati nekoliko dana.

Skupa prerada

Količine ulja koje se ove jeseni dobivaju većinom su razočaravajuće. Nikada manji radmani, a nikada skuplja prerada – komentari su većine maslinara. Na kraju, ulja će biti onliko koliko je sintetizirano u plodu, a njegova kvaliteta, kao i do sada, bit će različita. Oni koji preferiraju pikantna ulja berbu su obavili, a većina ipak čeka da masline dobiju površinsku pigmentaciju i izgube određenu količinu vode iz plodova. Nažalost, ima još uvijek onih koji plodove od berbe do prerade drže u morskoj ili slanoj vodi.

S berbom posao oko ulja i u maslinicima nije završio. Ulje koje je stiglo kući treba njegovati, a nakon obvezne zaštite maslina nakon berbe potrebno je obaviti gnojidbu. Pa, krenimo redom.

Da bi dobiveno maslinovo ulje od cjelogodišnjeg mukotrpnog rada u masliniku zadovoljilo kriterije ekstra djevičanskog maslinovog ulja čemu svi težimo, vrlo je važno da je plod masline zdrav i da se berba odvija u optimalnom trenutku zriobe.

Berbu je najbolje obavljati kada plodovi postignu punu površinsku pigmentaciju jer tada sadrže najveću količinu ulja, a ujedno su najkvalitetniji. Po potrebi, berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju plodova. Nakon berbe plodove ćemo što prije preraditi u ulje.

Dobra zaštita

Ulja je najbolje čuvati u tankovima od inoksa posebno izrađenima za tu namjenu. Oni osiguravaju dobru zaštitu od utjecaja svjetla, zraka i okolnih negativnih mirisa. Ovisno o veličini, tankovi imaju na dnu otvor sa slavinom za ispuštanje taloga. Nedostatak inoks tankova je što se lako zagrijavaju, naročito tijekom ljeta te ih je potrebno držati u hladnim prostorijama.

Ako raspolažemo sa značajnim količinama maslinovog ulja, tada za njegovo čuvanje koristimo inoks tankove uz mogućnost korištenja inertnog plina (dušik, argon) za ispunjavanje slobodnog prostora iznad ulja.

Za čuvanje manjih količina ulja prikladne su staklene boce, »damižane« obojenog stakla. Plastično posuđe za čuvanje ulja treba izbjegavati.

Maslinovo ulje obično se čuva u razdoblju između dvije sezone berbe i prerade maslina, a samo u iznimnim slučajevima duže vrijeme. Za vrijeme skladištenja i čuvanja ulja na dnu spremnika taloži se sloj vegetabilne vode koji se, između ostalog, sastoji od organskih šećera, lipoproteinskih sastojaka, vegetabilnih čestica i enzima.

U povoljnim uvjetima, osobito ako dodir ulja s talogom duže traje, mogu nastati promjene. Zbog toga je neophodno što prije odvojiti talog od ulja. Trajanje taloženja nečistoća ovisi o svojstvima ulja, ponajprije o sastavu i količini kiselina, pa se odvajanje taloga ne može vremenski odrediti, već kontrolom odvijanja samog procesa taloženja.

Otprilike mjesec i pol nakon proizvodnje ulja, stvara se talog na dnu posude u kojoj se čuva ulje koji je najnormalnija pojava kod čuvanja maslinovog ulja. Tada je vrlo važno pretočiti maslinovo ulje kako bi se odvojilo ulje od taloga. Ulje se pretače u čiste bačve, dok se talog iz ranije korištenih bačvi jednostavno ispere. Talog nije za konzumiranje

Zaštita od mirisa

Prostoriju u kojoj se čuva ulje mora se održavati čistom i prozračnom, bez direktnog sunčevog svijetla, koje potpomaže kvarenju s temperaturom oko 15 stupnjeva Celzijevih. Povećana količina vlage i pojava plijesni po podu i zidovima također dovode do bržeg kvarenja ulja. Ulje vrlo lako upija mirise pa treba iz prostorije u kojoj ga se čuva odstraniti kante ili bačve s naftom, bojama i lakovima. Nije poželjno u istoj prostoriji držati ni zimnicu (krumpir, kapulu, kiseli kupus i dr.) jer svaka namirnica ima karakterističan miris kojeg ulje lako poprimi.

Već je istaknuto da s berbom ne završavaju radovi u masliniku. Najveći dio maslina uzgaja se bez navodnjavanja te zbog suše maslina ljeti raste vrlo malo. Glavni rast se odvija u proljeće, a značajan porast je i najesen. U takvim uvjetima najveću količinu dušičnih gnojiva preporučuje se dati u proljeće. Samo manja količina dušičnih gnojiva daje se s prvim jesenjim kišama kada nakon ljetnog zastoja uzrokovanog sušom počinje intenzivniji rast. Fosforna i kalijeva gnojiva daju se krajem ljeta i početkom jeseni, obično pred obradu tla da mogu dospjeti u zonu korijenovih dlačica i da ih maslina može uzeti jer su slabo pokretna u tlu. Sukladno takvom pristupu, kod nas je ustaljena gnojidba kompleksnim mineralnim gnojivima koje sadrže N – P – K, a u novije vrijeme i određeni broj ostalih hranjiva elemenata, tijekom rujna s prvim jesenskim kišama.

Količina gnojiva

Količina gnojiva koju treba primijeniti znatno ovisi o lokalnim prilikama i visini proizvodnje. Tijekom određivanja količine i formulacije gnojiva, potrebno je voditi računa o općim načelima dobrog gospodarenja poljoprivrednim površinama i kulturama, a to je da se vratiti u tlo ono što je maslina »potrošila« pri rastu i razvitku, održati ravnotežu drvo-list-plod, a ne tjerati stablo u pretjeranu bujnost, a niti na neishranjenost.

Drugim riječima, svakom stablu u masliniku treba dati optimalnu količinu gnojiva prema njegovoj snazi, veličini i rodnosti. Kod gnojidbe je potrebno rukovoditi se činjenicom da normalno razvijeno stablo masline s 10 kg ploda potroši 0,6 kg dušika, 0,3 do 0,4 kg fosfora i 0,5 do 0,7 kg kalija iz čega proizlazi osnovna gnojidba u jesen s oko 2,0 kg NPK gnojiva formulacije 7:20:30 ili slične formulacije te oko 2 kg KAN-a ili 1 kg UREE u prihranjivanju u proljeće. Za svakih 10 kg ploda količina gnojiva se povećava za oko jedan kilogram. Ako je kemijska analiza tla pokazala veliki nedostatak fosfora, preporuka je u osnovnoj gnojidbi ići s gnojivima formulacije 10:30:20. Slobodno se može reći da sva tla uz obalu i na otocima (uglavnom crvenice) imaju nisku koncentraciju fosfora. Masline koje se uzgajaju na tlima koja su se razvila na flišu oskudijevaju na većini hranjiva. Kako su ta tla uglavnom alkalična, potrebno je davati NPK gnojiva gdje je kalij u obliku kalijeva sulfata.

Mladi nasad u podizanju gnojimo istim gnojivima kao i nasad u rodu, samo u manjim količinama na sljedeći način: prve godine 20 % od količine za rodno stablo, druge godine 40 %, treće 60 %, četvrte 80 %, te pete 100 % (rodna stabla)

U prvim godinama svako se stablo gnoji pojedinačno u krug. Krug se s vremenom širi kolika je široka krošnja. U odraslom masliniku gnojimo cijelu površinu.