Opasan morski puran postao je stalna vrsta u Jadranu

Prugasti kokot, riba lav, morski puran, morski paun ili vatrenjača, tek su neki od brojnih naziva koji prate vrstu Pterois miles (J. W. Bennett, 1828), vrstu koja je postala je stvarnost Jadrana. Ova invazivna riba je ušla u naše more, aklimatizirala se i kao takva postala stalnim stanovnikom Jadrana.

I dok je prije nekog vremena njeno prisustvo u Jadranu bilo tek tu i tamo primijećeno, sve je više ribolovaca koji se na ovaj ili onaj način susreću s ovom vrstom.

Prvi puta je zabilježena 2019. godine od kada se ispočetka sporadično, a u posljednje vrijeme sve češće pojavljuje ili kao slučajan ili kao ciljani ulov.

Jedan od takvih ciljanih ulova je prije par dana ostvario Deslav Lekšić i taj ulov nije ni po čemu bitno drukčiji od ostalih ulova ove vrste osim po veličini koja dodatno zabrinjava sve kojima je stalo do očuvanja podmorja.

Evo što nam je o tome rekao Tomo Findrik koji nam je poslao slike tog ulova:

– Ovo je ulovio kolega jutros tako da je lionfish i službeno stanovnik akvatorija otoka Brača.

Ovaj primjerak je dužine oko 5 centimetara pa se, budući da je riječ o sasvim mladoj jedinki, tj. mlađi, može zaključit da se ova vrsta sigurno počela i mrijestiti u našem moru.

Riba je ulovljena u okolici Milne, na južnoj strani Brača, na dubini od oko 12 metara. Tehnika lova je bila ruparenje i riba je uočena ispred šargere u kojoj su bili fratri.

Riba je ustrijeljena jer je to najefikasniji način za suzbijanje širenja – ispričao nam je Tomo.

Činjenica da se Pterois miles razmnožava velikom brzinom u povoljnim okolnostima nije tajna. Ženka u ljetnom periodu svakih nekoliko dana izbacuje jajašca tako da zapravo samo pitanje trenutka kada će ova invazivna vrsta ekspandirati.

O tome se izjasnio i IZOR (Institut za oceanografiju i ribarstvo).

– Da bismo smanjili negativne posljedice koje ova vrsta može uzrokovati, možemo preporučiti nekoliko mjera. Prije svega vodite računa o vlastitoj sigurnosti te oprezno rukujte s njom ako dođe do slučajnog ili namjernog ulova.

S obzirom na to da se radi o teritorijalnoj vrsti, u slučaju značajnijeg povećanja populacije, ciljani izlov može biti učinkovita mjera kontrole populacije na područjima veće brojnosti. Također, smanjenje antropogenog pritiska na morski ekosustav može povećati njegovu otpornost na štetne učinke invazivnih vrsta.

U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju za sada jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije – stav je IZOR-a.