Najveći broj ovaca uzgaja se u Zadarskoj županiji

Uzgoj ovaca u Hrvatskoj ima višestoljetnu tradiciju, koju danas aktivno baštini 13.689 registriranih proizvođača s ukupno 507.089 grla. Najveći broj uzgaja se u Zadarskoj županiji, dok je Ličko-senjska na drugom mjestu, prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika i Jedinstvenog registra domaćih životinja.

Glavnina uzgoja bazira se na proizvodnji mesa, prvenstveno janjetine, dok se za proizvodnju mlijeka koristi tek oko sedam posto rasplodnih životinja, odnosno približno 50.000 grla, navode iz Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.

Uzgaja se 16 pasmina, od kojih je devet izvornih, a sedam inozemnih. Najzastupljenija je dalmatinska pramenka s oko 280.000 rasplodnih životinja u uzgoju, što čini udio oko 44 posto. Slijedi je lička pramenka s oko 30.000, odnosno oko pet posto ukupne populacije, dok treće mjesto zauzima paška ovca.

Tijekom 2022. godine proizvedeno je 2,23 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka, za što je zaslužno 306 registriranih proizvođača. Prošle godine količina prikupljenog ovčjeg mlijeka pala je za 20,2 posto u odnosu na 2022., prenio je Državni zavod za statistiku prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM).

»Ostvarujemo proizvodno vezanu potporu u iznosu od osam eura po grlu, a uz to je moguće dobiti oko dodatnih 15 eura potpore po grlu za dobrobit životinja«, kazuje nam Oliver Pavić, agronom iz Osijeka i sam uzgajivač ovaca.

Dobrobit životinja

To je moguće kroz intervenciju 70.06. »AEC Plaćanja za dobrobit životinja« u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.–2027. godine, navode iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Tijekom 2024. godine ovu intervenciju u ovčarstvu koristilo je 588 korisnika, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Cilj ove intervencije je potaknuti poljoprivrednike na unaprjeđenje dobrobiti životinja, te im osigurati životne uvjete što bliže njihovim prirodnim potrebama. »Kako bi se to postiglo, potrebno je primijeniti aktivnosti koje nadilaze propisane standarde i uobičajenu poljoprivrednu praksu«, navode.

Plaćanje za dobrobit životinja u ovčarstvu obuhvaća nekoliko kategorija potpore koje ovise o ispunjavanju specifičnih zahtjeva. Mogu se ostvariti pod uvjetom da se ispune strogi zahtjevi poboljšana hranidbe, uvjeta smještaja i osiguravanja pristupa otvorenom prostoru.

Područja dobrobiti

Za zadovoljavanja uvjeta poboljšane hranidbe potrebno je izraditi plan koji se mora kombinirati s barem još jednim dodatnim zahtjevom poput poboljšanja uvjeta smještaja ili omogućavanja pristupa otvorenom prostoru.

Potpora za ovaj zahtjev iznosi 5,79 eura po grlu, s maksimalnim iznosom od 579 eura po jedinstvenom matičnom identifikacijskom broju poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG-u) za kategoriju ovce.

Za poboljšane uvjete smještaja, uzgajivači ovaca u proizvodnji mlijeka mogu ostvariti potporu od 94,50 eura po grlu ako povećaju podnu površinu za 10 posto. Za one u proizvodnji mesa, potpora iznosi 28,77 eura po grlu uz isti uvjet povećanja podne površine.

Pristup na otvoreno također je obuhvaćen potporama. Držanje ovaca na ispaši omogućuje ostvarivanje potpore od 79,30 eura po grlu, dok pristup ispustu nosi potporu od 40,76 eura po grlu. Kako pojašnjavaju, minimalni broj životinja preračunat stopom konverzije u uvjetna grla (UG) iznosi 4 UG.